Tako je počelo...

TEMA BROJA: RAČUNALO U ŠKOLI

Tako je počelo...

Osnivanjem Multimedijskog centra u sklopu Sveučilišnog računalnog centra SRCE u Zagrebu prvi put su hrvatski učenici bili u situaciji koristiti se računalom kao novim medijem za učenje, kao alatkom koja predstavlja integrirani audiovizualni stroj za prijenost informacija i stjecanje znanja. Nastavno je gradivo bilo didaktički oblikovano na postulatima programirane nastave i individualiziranog pristupa svakom pojedinom učeniku. Otkrivali su se novi oblici učenja i organizacije nastave, a time i nova uloga nastavnika u tim procesima. Osnovači i voditelji MMC-a bili su zapravo pioniri, prvi svjedoci nastajanja nove kulture učenja...
Priredili Ivana Čavlović i Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina pišu i govore Branimi Makanec, Božo Težak, Vladimir Mužić, Tatjana Carev-Maruna, Danijel Vavra...

UMJESTO UVODNIKA

Popis, opis, propis…

Mogućih je tema u izobilju, o čemu svjedočimo i u ovome broju: sindikalno partnerstvo i kolektivno pregovaranje, tzv. outsorcing i pitanja javno-privatnoga partnerstva, korištenje sredstava fondova EU, briga o marginalnim i depriviranim skupinama, odgoj za međugeneracijsku solidarnost, prevencija vršnjačkog i inog nasilja, informacijska i komunikacijska tehnologija u obrazovanju, utjecaj novih medija i pitanja reformiranja sustava, posebice novih kurikulima… Zar samo to, da dalje ne nabrajamo, ne bi moglo biti dovoljno da se osmišljeno vođenom uvjetno rečenom kampanjom odgoj i obrazovanje impostira kao conditio sine qua non… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Profesori su dijelom zbog programskih zahtjeva, dijelom zbog nepostojanja materijalnih uvjeta, a dijelom i zbog indignacije prouzročene padom ugleda struke na društvenoj ljestvici […] počeli svoj posao u velikoj mjeri samo odrađivati. I nije to čudno, naime, potpuno je svejedno ostvaruju li nečiji učenici već godinama uspjehe na natjecanjima, državnoj maturi, upisima na fakultet, plaća ostaje ista kao i onome tko je u svemu tome bitno neuspješniji. […]

Kad je pak o sredstvima za rad riječ, stanje je sljedeće: knjige profesor u pravilu kupuje sam (sad su ih i izdavači prestali donositi jer se pričalo da su mitili profesore) jer škola za to nema para, olovke također iz svog džepa ili ispravljaj prstom.

Ako želim djeci kopirati testove, moram donijeti papir, a dobro je ako škola ima fotokopirku – inače to plaćam sam ili diktiram pitanja, kao u doba Ise Kršnjavoga (i dalje najboljeg ministra prosvjete kojeg je Hrvatska ikada imala).

Kako su propale hrvatske škole i zašto sam odlučio otići iz njih? / Željko Trkanjec

http://www.jutarnji.hr, 2. svibnja 2014.

MEĐU NAMA

Hoće li škole biti čišće!?

Otkako smo postali zemlja znanja koju je još prije deset godina najavljivao tadašnji ministar prosvjete, moglo bi se pomisliti da u obrazovanju teku med i mlijeko i da učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i nenastavnom osoblju zajedno s ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova nikada nije bilo bolje. Reklo bi se, baš im je pala sjekira u med! Tako to barem izgleda iz perspektive aktualnih, ali i bivših nositelja izvršne vlasti u ovoj državi koja već punih šest godina grca, stenje i posrće pod teretom svjetske gospodarske krize, čije postojanje prethodna vladajuća garnitura ni po koju cijenu nije željela prihvatiti niti priznati, a ova današnja ne zna kako se s njom nositi i kako iz nje izaći... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnom školstvu

Nema razloga za nezadovoljstvo (!?)

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Željko Jovanović i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem potpisali su 30. travnja Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama u kojem su, po riječima predsjednice SHU-a, ispoštovane sve specifičnosti osnovnoškolskog sustava i zadržana većina prava iz Granskog kolektivnog ugovora??...

• AZOO: Prvi državni skup za odgojitelje

Izazovi suvremenog djetinjstva

Prvi državni stručni skup Agencije za odgoj i obrazovanje namijenjen odgojiteljima predškolskih ustanova iz cijele Hrvatske održan je od 23. do 25. travnja u Vodicama, a tijekom tri dana odgojitelji su razgovarali o tome koji su izazovi suvremenog djetinjstva, kako okruženje u kojem odrastaju današnja djeca utječe na njih i kakve su uloge i mogućnosti odgojitelja u tim novim okolnostima...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i mjesečarenje

Hodanje u snu iscrpljuje mjesečare i plaši promatrače

Epizode mjesečarenja mogu postati opasne ako su učestale ili intenzivne. To je zato što dijete koje mjesečari nije budno i možda neće biti svjesno toga što radi, kao što je na primjer silaženje niz stepenice ili otvaranje prozora. Mjesečarenje nije znak nekakvog emocionalnog ili psihološkog problema s djetetom…

• Sindikat Preporod: Outsourcing u školama

Učinak dvojben, šteta višestruka

Možemo otpustiti sve školske čistačice, možemo čišćenje prebaciti među ostale nastavničke poslove, uvjete školovanja naših učenika značajno ćemo pogoršati, njihove učitelje i nastavnike dodatno omalovažiti, ali državnu blagajnu, unatoč jednom i drugom, nećemo spasiti – kažu u Sindikatu Preporod…

• Udruga: Pet plus

Vratiti ovisnike u obrazovni sustav

Udruga PET PLUS neprofitna je organizacija koja se bavi promicanjem zdravih životnih izbora među djecom i mladima. Osnovana je 1999. godine, a registrirana godinu dana kasnije. Otada aktivno provodi programe prevencije ovisnosti te pomaže pri resocijalizaciji ovisnika o drogama. Od 2009. proširuje svoju djelatnost na područje poremećaja prehrane i općenite promocije zdravlja i ekologije. Središnji je ured Udruge u Zagrebu, a podružnica je Udruge PET PLUS stambena zajednica za smještaj liječenih ovisnika Zvečevo u Novom Zvečevu...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Učeničko stvaralaštvo: Slikom i riječju o međugeneracijskoj solidarnosti

Škola – prijatelj starijih

Natječaj Škola – prijatelj starijih: Kako se to piše? organizirala je povodom Međunarodnog dana materinskog jezika Royalova zaklada za međugeneracijsku solidarnost, a učenici svih škola u Hrvatskoj mogli su pisati o starijima iz svoje okoline, uz njihovu pomoć i korištenje materinjeg jezika i pomalo već zaboravljenih ili rijetko upotrebljavanih riječi... Piše Duško Popović

• OŠ Antuna Gustava Matoša: Projekt Živim život bez nasilja

Znati pomoći sebi i drugima

Projekt je usmjeren na sprječavanje nasilja prema ženama, nasilja u obitelji, nasilja među mladima te izgradnju kulture nenasilja i tolerancije, a namijenjen je učenicima sedmih razreda. Zajedničko provođenje ovakvog projekta pokazuje da problem nasilja u društvu postoji, da je on prepoznat i da je vrlo važna zajednička suradnja kako bi se taj problem i suzbio... Piše Svjetlana Carić, voditeljica Županijskog stručnog vijeća, za koordinatore školskih preventivnih programa za osnovne škole

• Međunarodna suradnja škola: OŠ Prečko iz Zagreba u Programu Comenius

Tradicijske dječje igre i plesovi Hrvatske i Mađarske

Projektom se željelo omogućiti aktivnije sudjelovanje učenika u procesu očuvanja kulturne baštine, odgovoriti na pitanje koje su to posebnosti hrvatske i mađarske tradicije u europskom kontekstu, ali i razviti svijest učenika o povezanosti europskih kultura i potaknuti prihvaćanje međukulturnih raznolikosti... Piše mr. sc. Jadranka Oštarčević, ravnateljica OŠ Prečko, Zagreb

• Hrvatski književni velikani: Antun Barac (Grižane kod Crikvenice, 1894. – Zagreb, 1955.)

Svevremenska „veličina malenih”

Povijest književnosti Barcu je povijest duha, atmosfere i filozofije istodobno. Svojim studijama provjeravao je koliko život kao totalitet pulsira u književnom djelu. U proučavanja je unio poseban nacionalni kriterij kojim svaka mala književnost u većoj mjeri zrcali društveni život od književnosti brojnijih naroda... Piše dr. sc. Miljenko Buljac, prof. hrvatskoga jezika i književnosti, Gimnazija Dinka Šimunovića, Sinj

REGIJA

• BiH: Ipak omogućeno sudjelovanje u programu Erasmus+

Studenti mogu iskoristiti dio EU sredstava i školovati se u inozemstvu

Delegacija EU priopćila je da će, bez obzira na administrativne nesuglasice i nemogućnost dogovora između Republike Srpske i Federacije BiH, određene aktivnosti programa Erasmus+ biti otvorene za BiH, i to u okviru akcija Erasmus Mundus, Tempus i Jean Monet... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Inovativne financije: Kako potaknuti ulaganje u obrazovanje

Obrazovanje u zemljama u razvoju ovisi o donatorima

Prikladno osmišljeni poticaji odgovor su na jednu od glavnih kritika međunarodne pomoći, a i potiču kreditore da ulože u projekte s dugoročnim povratom koji možda nisu politički privlačni, kao što je obrazovanje učitelja... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Emocije kod učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Okvirne pripreme za novu školsku godinu / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Vrednovanje i ocjenjivanje učenika s teškoćama / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Rokovi za polaganje stručnog ispita / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Gdje je kraj? / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Koliko je internet neutralan? / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Pušenje ili zdravlje! / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Rotterdam: Stručno usavršavanje | Učenje u prirodnom ambijentu

• Jelisavac: OŠ Ivana Brnjika Slovaka | Predstavljanje projekta Slovačka

• Osijek: Srednjoškolski đački dom | Tamo gdje Dunav ljubi nebo

• Zagreb: Dječji vrtić Botinec | Sajam dječje knjige

MEDIJI           

• WEB | MIPRO i obrazovne teme http://www.mipro.hr/MIPRO2014/ELink.aspx

• TV | Bitna zbivanja u kritičkom osvrtu (Tjedni pregled Ivane Petrović / Nova TV)

• GLAZBA | Mozart u zagrebačkoj prvostolnici

• KNJIGE | Vesna Kukavica, Umreženi identiteti, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Psihologija i pedagogija / Édouard Claparède (1909.)
[…] Ne može se poreći, da se pedagogija mora temeljiti na poznavanju djeteta, baš kao i vrtlarstvo na poznavanju biljki. To je elementarna istina. Pa ipak je ova istina potpuno nepoznata većini pedagoga i skoro svima školskim vlastima. Da to dokažem, bilo bi dosta podsjetiti, da u većini učiteljskih škola i nema pouke u psihologiji djeteta. Mlade ljude, koji izlaze iz ovih zavoda u 18. ili 19. godini, namiješta država po osnovnim ili srednjim školama sa zadatkom, da obrazuju razumna bića, stvaraju karaktere, sputavaju nagone, a nijesu ih nikada poučili o tome: što je razum, karakter i nagon, te koji su to zakoni po kojima se razvijaju ove pojave, a koje bi zakone oni svakako morali uglavnome da poznaju, eda uzmognu prema njima udešavati metodu svoje obuke [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Jutarnjeg lista, Škole i Školskih novina

Iz mojih putnih uspomena (Prilozi za poznavanje nekih pojava našega najnovijega školstva) / Ivan Tomašić (1922.)

REPORTAŽA | 160 GODINA OŠ ANTE KOVAČIĆA, MARIJA GORICA

Djecu poučavamo znanjima i vještinama za svakodnevni život

U proteklih sedam godina restaurirali su fasadu, izmijenili krovište, oličeni su zidovi, obnovljen je parket, napravljena je i uređena nova velika kuhinja i blagovaonica, uređena je veća informatička učionica. Obnovljena je također školska knjižnica, a knjižni je fond i više nego udvostručen, ističe ravnateljica Antica Rajčić… Piše Branko Nađ