Temelj za unaprjeđivanje bilo kojeg školskog predmeta

TEMA BROJA: NACIONALNI ISPITI

Temelj za unaprjeđivanje bilo kojeg školskog predmeta

Nacionalni ispiti pomažu nam da vidimo što se i kako radi na nastavi matematike, ali i da se vidi gdje su problemi i teškoće kako bi se sve te spoznaje iskoristilo da se poboljša i unaprijedi nastava matematike, metode poučavanja, da se podigne kvaliteta stručnog usavršavanja, a konačno da se i procijeni što treba ili što ne treba ugraditi u predmetni kurikulum...
Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Jasmina Muraja, Zlatko Zadelj, Zoran Žitnik, Aleksandra Čižmešija, Kristina Svalina, Josip Šabić, Asja Jelaković...

UMJESTO UVODNIKA

Ma sjajno je (i bit će), samo se to ne vidi

Ako nam je sustav nedovoljno financiran, neracionalno organiziran, neprilagođen društvenim potrebama, slabo reguliran, loše upravljan, nedovoljno produktivan, nedovoljno kompetitivan, nedovoljno inovativan i nedovoljno poticajan, ako nije dovoljno odgovoran prema široj javnosti, mladim znanstvenicima i hrvatskoj budućnosti, ako je uzdrman korupcijom, nepravilnostima i neetičnim ponašanjem nekih njegovih dionika … (što je dijagnoza g. ministra glede sustava visokog obrazovanja i znanosti, a djelomice zasigurno primjenjiva i na predtercijarno obrazovanje) – bit će zaista povijesni iskorak budemo li potkraj 2015. imali potpuno novi sustav… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Naše je istraživanje pokazalo da je polovica mladih koji se više ne školuju nezaposlena, a od druge polovice koja radi njih 40 posto ne radi u struci. Dakle, i kad konačno nađu posao, ne dokazuju se u svojoj struci i pitanje je hoće li ikad u njoj raditi. Jer kad dođe do povećanog zapošljavanja, oni će već biti prestari, bit će na čekanju vojska novih mladih. To su zabrinjavajuće startne pozicije, koje upućuju na to da će i u srednjoj dobi imati manju zaradu. Osuđeni su na potkvalificirane poslove s niskim prihodima bez jasne mogućnosti napredovanja.

Prof. dr. sc. Vlasta Ilišin

Jutarnji list, 20. travnja 2013

MEĐU NAMA

Lako je nobelovcu

Kad se prosječan hrvatski građanin zamisli nad ovim savjetima i preporukama, nad ovim iskustvom koje nam tako dragovoljno daje jedan nobelovac, doista se osjeća poput Buridanova magarca. Simpatična se životinja nije mogla odlučiti u koji od dva stoga sijena da zagrize pa je na kraju krepala od gladi, a prosječni hrvatski zamišljeni pojedinac ne zna bi li se prije obračunavao s državnom politikom prema obrazovanju ili s korupcijom koja je metastazirala do neslućenih granica. I doista, lako je Izraelcima... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb – Slavonski Brod

Sto godina Šegrta Hlapića

Čudnovate zgode šegrta Hlapića već su sto godina dio djetinjstva gotovo svakoga djeteta u Hrvatskoj. Roman Ivane Brlić-Mažuranić, objavljen 1913. godine, jedna je od onih nevidljivih spona koje nas povezuju zajedničkim čitateljskim iskustvom od najranije dječje dobi. Šegrt Hlapić općeprihvaćeni je junak djetinjstva hrvatske nacije, a Čudnovate zgode šegrta Hlapića najviše objavljivani hrvatski roman koji je preveden na više desetaka jezika (između ostalog, dvaput na engleski i dvaput na kineski). Doživio je više od sto trideset domaćih i inozemnih izdanja. Tijekom stogodišnje prisutnosti na književnoj sceni imao je golem utjecaj na razvoj hrvatske dječje književnosti…

• Francuska alijansa Zagreb: Međunarodno priznata škola francuskog jezika

Dobrodošli u svijet frankofonije s 200 milijuna govornika

Engleski je svugdje oko nas, pa javnost smatra da je taj jezik lagan. Događa se da ljudi tim engleskim barataju, no prilično loše. Francuski jezik traži lijep izgovor, naglasak, ali nije težak, naglašava ravnateljica Alijanse Ida Erceg…

• Predškolski odgoj: Dijete i astma

Astmu treba spriječiti, a ne liječiti

Prvi znakovi astme kod djece javljaju se obično u dobi od tri do pet godina, ali na žalost prvi simptomi često ostaju neprepoznati. To su kašalj, napadaji otežanog disanja sa „sviranjem” u prsima, osjećaj pritiska u prsnom košu ili nedostatka zraka. Simptomi, koji variraju u rasponu od blagih do po život opasnih, mogu obično biti kontrolirani lijekovima i načinom života. Između astmatičnih napadaja većina pacijenata osjeća se dobro …

• Zagreb: Osnovna škola Gustava Krkleca

Proljetni projektni eko-tjedan

Već tradicionalna Gustavijada, dan sportskih igara, izmamila nas je na igrališta i u školsku dvoranu, a sunce koje je konačno zasjalo u Travnom omogućilo nam je da uživamo u igrama i natjecanju...

• Udruge: Udruga za promicanje inkluzije

Inkluzivno obrazovanje u Hrvatskoj je nedostatno

U RH postoji mogućnost školovanja osoba s intelektualnim teškoćama, ali stvarnog inkluzivnog obrazovanja nema. Više, doduše, ne postoje „specijalne škole”, iz naziva škola maknut je taj izraz koji je jasno diskriminirao i segregirao osobe s intelektualnim teškoćama...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Nastava književnosti (poezije): U povodu knjige Tko je u razredu ugasio SVJETLO?

Učitelj u razred unosi svjetlost

Autor sugerira sumrak u nastavi lirske poezije zahvaljujući „anakronom” učenju i poučavanju, imperatorskoj i manipulatorskoj ulozi učitelja i zastarjelom metodičkom instrumentariju u čitankama. Međutim nasuprot autorovim procjenama i ocjenama o poučavanju lirske poezije u odgojno-obrazovnom procesu, u metodičkoj literaturi zabilježeni su brojni primjeri koji svjedoče o svjetlosti na satu poezije... Piše Dragutin Rosandić, metodičar književnog odgoja i obrazovanja

• IV. gimnazija „Marko Marulić”, Split: Medijacija ili kako rješavati sukobe

Mirenje kao kultura dijaloga

Učenici su imali priliku saznati kako se rješavanje nesporazuma, svađa, sporova u poslovanju, međuljudskim odnosima, građanskim pitanjima i odnosima može uspješno riješiti bez suda. Osim izbjegavanja nezanemarivih sudskih troškova i smanjenja broja sudskih predmeta, na taj se način znatno skraćuje i vrijeme krizne situacije u kojoj se kao pojedinci možemo naći... Piše Natalija Palčić, prof. Politike i gospodarstva, IV. gimnazija „Marko Marulić”, Split

• Dječji vrtić Korčula: Projekt očuvanja okoliša

Poslušajte prije nego bude kasno!

Tijekom svih provedenih aktivnosti djeca su pomalo postajala svjesna svojih prava na zadovoljavanje osnovnih potreba za život i preživljavanje, na odabir zdravih i sigurnih proizvoda, na razvijanje i poticanje radoznalog, aktivnog, i stvaralačkog odnosa prema okolini, a sve kroz aktivno sudjelovanje, istraživanje i informiranje... Piše Jasna Šojer, knjižničarka, OŠ Većeslava Holjevca, Zagreb

• OŠ Veliki Bukovec: Comeniusov projekt o sigurnoj uporabi interneta

Budi pametniji, budi sigurniji!

Projektom se želi podići razinu osviještenosti učenika o negativnim i pozitivnim stranama korištenja interneta te ihosposobiti da se koriste internetom na primjeren, odgovoran i siguran način, pripremajući ih za sudjelovanje u međunarodnim projektima te im omogućiti upoznavanje, komuniciranje i suradnju s vršnjacima iz različitih europskih zemalja... Piše Željka Marković-Bilić, učiteljica hrvatskoga jezika, OŠ Veliki Bukovec

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Trodnevni terenski rad u Subotici i Somboru

Zagrebački studenti istraživali tradicijsku kulturu bačkih Hrvata

Studenti su odabrali nekoliko tema o kojima su tijekom trodnevnoga terenskog rada na području subotičkoga i somborskoga kraja nastojali doznati što više, od starije populacije, koja pamti nekadašnji način života i dobro poznaje običaje koji se do danas održavaju, ali i one koji žive još samo u njihovu sjećanju… Prema Subotica Danas priredio Ivica Buljan

• NIZOZEMSKA | Treći međunarodni skup o učiteljskoj profesiji

Kvaliteta poučavanja i stalni profesionalni razvoj

Sudionici skupa razmijenili su ideje i poglede na vrjednovanje rada učitelja i nastavnika koje bi trebalo unaprijediti kvalitetu poučavanja i učenja, raspravljali su o formalnom ocjenjivanju učitelja i bavili se pitanjem pridonosi li ono kvaliteti obrazovanja... Prema Teachersummit2013.org priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Perfekcionizam i njegove posljedice u okruženju / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Odgoj i obrazovanje za okoliš / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Integracija - da ili ne? / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Tko ispunjava putne naloge / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Jeste li čuli za sexting? / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Internet, obrazovanje i demokracija/ Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Hipohondar i kako ga prepoznati / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Garešnica: Međuškolski književni kviz | Kvizom potičemo čitanje

• Hum na Sutli: OŠ Viktora Kovačića | Učenici istraživali živote poznatih Humčana

• Čakovec: Srednja škola | Facebook komunikacija s učenicima

• Botinec: Dječji vrtić | Posjet malenih prijatelja iz Vukovara

MEDIJI           

• WEB | S knjigom dočekati dan (http://nocknjige.hr)

• TV | Suprotstavljanja i iscrpljivanja, bez strateških ciljeva (Tema dana / HTV1)

• KAZALIŠTE | Heidi, Gradsko kazalište Žar Ptica, 2013.

• GLAZBA | Operna fantazija Posljednji ljetni cvijet

• KNJIGE | Skriveno u vidljivom – razmišljanja jednog učitelja i njegovih trinaestogodišnjaka / David L. Brierley, Institut za waldorfsku pedagogiju, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Modra lasta, Poučak, Matica

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Obrazovnost / Josip Škavić  (1908.)
[…] Taj se pojam definira i tumači danas na više načina; no sva se shvaćanja obrazovnosti kreću između dva oprečna stajališta, od kojih jedno zastupa materijalnu, a drugo formalnu njezinu stranu. Isticanje materijalnoga obrazovanja uzmaklo je u današnje doba pred pretežnim brojem zastupnika obrazovanja formalnog, pa je u mnogim događajima zauzeto u tom pogledu kompromisno stajalište kao jedino opravdano i moguće. Obično se jače ističe čisto formalna obrazovanost ondje, gdje se nastoje raskidati spone, koje vežu obrazovni rad o neke kulturne tekovine problematične vrijednosti, dakle gdje se ide za oslobođenjem od dojakošnjih kulturnih i socijalnih vrednota. Svaka nova ideja jače djeluje svojom formalnom stranom, dok je u pogledu sadržaja valja tek izgraditi, pa zato i svaki pokret donosi sam sobom zahtjeve formalnoga obrazovanja [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Škola i Školskih novina

Obzor po pedagoškom svijetu (1907.)

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA DJEČJEG VRTIĆA SIGET, ZAGREB

Vrtić velikog srca čija su vrata uvijek i svima širom otvorena

Specifičnost je Dječjeg vrtića Siget integracija djece s teškoćama u razvoju, najveći broj u Hrvatskoj u odnosu na ukupan broj djece. Tako DV Siget ove godine pohađaju 23 djeteta s nalazima prvostupanjske komisije. Većinom su integrirani u Montessori program… Piše Branko Nađ