Pripremamo sadržaj…
Poučavanje informacijskoj pismenosti jedna je od temeljnih zadaća školskih knjižničara i istodobno prilika da pridonesu odgojno-obrazovnom procesu onime u čemu su upravo oni stručnjaci. Na tragu takvih promišljanja može se slobodno reći da je školska knjižnica mjesto gdje učenici postaju mislioci, istraživači, suradnici i izumitelji, mjesto na kojemu ih se potiče na postavljanje pitanja i najbolje okružje u kojemu se njeguje kulturu istraživanja...
Uostalom, kod nas je Superhik na djelu. Tu se otima sirotinji da bi se dalo onima (čitaj: političarima svih boja, ali pretežito onima koji su na vlasti) koji ionako imaju previše u odnosu na ono koliko su dali za opće dobro svih nas i ove napaćene države. Jer, kvarni političari su kvarni, bez obzira na stranačku iskaznicu. Ovaj aktualni apeenovac reći će da mora zbrinuti svoju djecu iako njegova djeca već imaju što naslijediti. Njegov predčasnik iz Istre godinama je u Saboru glumatao pučkog tribuna i „lajao na Mjesec” da bi se na kraju k’o krava rekorderka ritnuo i prolio svo mlijeko, napravio salto mortale uzimajući saborsku mirovinu koje se uporno odricao i lakonski izjavio: „Nisam stupido!”...
Kako god bilo, trebat će mnogo dobre volje da bi se sve zamišljeno provelo u djelo. Uostalom, i u samom je dokumentu na nekim mjestima upravo to potencirano. Primjerice, razredništvo se zadužuje prema načelu dobrovoljnosti, ali je naglašena dužnost ravnatelja da osigura dovoljan broj razrednika. Možda griješim, no nekako se čini da je navedeno pisala osoba koja nikad u školi nije donosila odluke o tjednim zaduženjima učitelja, „slagala” razrede ili „kombinirala” satnicu te mislim da nije u potpunosti upoznata s činjenicom koliko je u današnje vrijeme zahtjevna uloga razrednika i koliko „nevidljivih” poslova takva osoba obavlja...
Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je na svojim stranicama revidirani prijedlog plana uvođenja cjelodnevne škole. Pritom je produljen rok za prijavu na poziv 50 eksperimentalnih škola. Zainteresirani se mogu javiti do 5. svibnja u ponoć...
Sudionici skupa dobili su kvalitetne informacije o promjenama u Zakonu o radu, o Cjeloživotnoj školi, o financijskom poslovanju svojih ustanova te imali priliku pitati sve što ih muči, dobiti odgovore te razmijeniti iskustva i savjete s kolegama iz osnovnih škola…
Nakon što je cjelodnevna nastava naišla na mnoge kritike u javnoj raspravi, Ministarstvo obrazovanja skratilo je njezin obvezan dio. Svi učenici u razrednoj nastavi u školi bili bi obvezno do 14 sati, a u predmetnoj do najviše 14.40. Osim redovne nastave, u tom bi vremenu pisali zadaće i dodatno učili. Nakon toga slijedi izborni dio ‒ učenje, sport, glazba, koji upisuju samo učenici čiji roditelji to žele i koji traje dok postoji potreba za njim. Novosti su i malo bolje plaćen rad učiteljima ‒ dodatak na razredništvo povećao se na pet posto, kao i fiksni dodatak. Posebno je naglašeno da ne će biti otkaza, a škole moraju nuditi izborne besplatne aktivnosti…
Tema ovogodišnjih Dana medijske pismenosti pokazuje koliko je važno omogućiti mladima stjecanje znanja i vještina kako bi bili sposobni stvoriti zdravu sliku o sebi u stvarnom životu, ali i u virtualnom medijskom prostoru, a koji snažno utječe na njihov razvoj i ponašanje. U tom kontekstu iznimno je važna sposobnost kritičkog promišljanja za sigurno konzumiranje medijskog sadržaja i korištenje društvenim mrežama ‒ rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek...
Susrećemo se i s djecom koja imaju niski odgojno-obrazovni status zbog nepoticajnoga ranog razvoja. Kako bismo ublažili ovaj problem, imamo organizirani predškolski odgoj u godini pred polazak u školu te produženi boravak za učenike prvog i drugog razreda. Ovi oblici daju znatne rezultate, ali nisu dovoljni, navodi ravnateljica Željka Štampar Zamuda...
Učenje o poduzetništvu razvija u mladih spremnost za preuzimanje inicijative, kreativnost, samopouzdanje i potiče ih da djeluju na društveno odgovoran način, pa je prijeko potrebno i opravdano da se poduzetništvo prilagođeno dobi učenika već u osnovnim školama integrira u nastavu…
U ranom razdoblju života djeci su različiti motorički sadržaji, pa tako i elementarna igra, velika radost, zadovoljstvo i izazov te na taj način brzo usvajaju različite motoričke sadržaje koje tijelo pohranjuje i pamti. Svrha je takvih igara prije svega stvaranje pozitivnoga i sigurnoga okružja u kojem djeca mogu razvijati svoje vještine, druženje i učiti o zdravom načinu života...
Stav stručnjaka za mentalno zdravlje mladih uglavnom se podudara u tome da mladi danas previše vremena provode na društvenim mrežama, koje u njih izazivaju povećanu anksioznost, smanjeno samopouzdanje, socijalnu izoliranost. Istraživanje koje je provedeno u dvjema zagrebačkim školama – jednoj osnovnoj i jednoj srednjoj – pokazuje da ni roditelji, ni profesori nisu svjesni činjenice u kolikoj mjeri društvene mreže utječu na učeničke stavove i njihov pogled na svijet…
U korpusu školske i pedagoške periodike mnoštvo je primjera koji pokazuju da su se hrvatski učitelji često „vraćali” bližim ili daljim prethodnicima, znamenitim školnicima i pedagozima. Činili su to najčešće radi dvostrukoga cilja: da kolege upoznaju s dijelom povijesti vlastite struke/poziva, ali i da stručno (re)valoriziraju prinose zaslužnih pojedinaca razvitku prakse i teorije odgojno-obrazovnog rada, uz to i da otkriju nepoznato i upozore na ono što je „živo” u tim prinosima. Ivan Širola pisao je u Napretku o pogledima Nikole Vida Gučetića (1549. – 1610.), prvoga hrvatskoga pedagoga (po mišljenju nekih)...
U pojedinim zemljama djeca uče čitati i pisati već u dobi od četiri godine. U drugima ne počinju prije sedme godine. Postoji li najbolja formula za uspjeh?