Trnovit put u ravnopravniju budućnost

TEMA BROJA: RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U OBRAZOVANJU

Trnovit put u ravnopravniju budućnost

Svjetska je zajednica otprve prepoznala da¸je obrazovanje djevojaka i žena imperativ bez kojega se ne može postići napredak, ne samo kad je riječ o ostvarivanju i poštivanju temeljnih ljudskih prava nego podjednako tako i kao prvi, učinkovit i prijeko potreban korak u ostvarivanju ciljeva programa Obrazovanje za sve...
Priredili Ivan Rodić i Ivana Čavlović           

MEĐU NAMA

Kako se probiti do srednje škole

Za upis u prvi razred srednje škole kandidatima će se bodovati opći uspjeh iz sedmog i osmog razreda osnovne škole te ocjene iz Hrvatskog jezika, Matematike i stranog jezika te iz dva od pet ponuđenih predmeta za gimnazije, odnosno dva od sedam ponuđenih karakterističnih predmeta za strukovne škole. U Odluci je pobrojano što se sve učenicima vrjednuje mimo ocjena zapisanih u svjedodžbi. I tu dolazimo ne samo do apsurdnih situacija, nego i do narušavanja principa jednakosti na kojemu se temelji cijela Odluka.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

PODCRTANO

U Hrvatskoj je isključivanje drugih radi stjecanja koristi za uski krug ljudi dominantan model u cijelom društvu. Model brzog stjecanja koristi po principu uništavanja drugih dugoročno šteti i onima koji taj model primjenjuju. Zato stvaranjem uvjeta jednakih mogućnosti za sve, stvaramo uvjete i za mogućnosti našeg djelovanja u duljem periodu. Tada društvo funkcionira.

Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture RH

Jutarnji list, tjedni prilog Magazin, 14. travnja 2012.

AKTUALNO

• Zagreb - 39. regionalna smotra učeničkih domova

Najbolji idu na državnu Domijadu

Izložbom likovnih i foto radova u Hrvatskom školskom muzeju započela je 39. regionalna Domijada, tradicionalna smotra kulturno-umjetničkog stvaralaštva učenika koji tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja žive u učeničkim domovima…

• Vodice - Stručni skup o održivom razvoju

Mlade osposobiti za bolju budućnost

Kod učenika treba razvijati sposobnost kritičkog mišljenja kako bi bili u stanju uočiti problem, imati ideje kako ga riješiti te stjecati proceduralna znanja. Također trebaju biti svjesni mehanizama koji im stoje na raspolaganju za rješavanje problema, biti u stanju komunicirati, rješavati sukobe, sporazumijevati se, naći partnere i raditi timski…

• Predškolski odgoj - Zdravstvena zaštita djece

Do zdravlja stalnom brigom i skrbi

Zdravstvena zaštita djece treba se temeljiti na najjeftinijim i najučinkovitijim principima, a to su prevencija (primarna, sekundarna i tercijarna), rana intervencija uz holistički (interdisciplinarni) pristup. Izvršitelji skrbi trebaju biti visoko educirani i dostupni svoj djeci. Samo ovako organizirana skrb može prevenirati poremećaje zdravlja koji se javljaju u adolescenciji i odrasloj dobi…

• Mladi znanstvenci - dr. sc. Kristina Cergol-Kovačević

Znanjem stranih jezika postajemo dio svijeta

S mladom znanstvenicom dr. sc. Kristinom Cergol-Kovačević razgovarali smo o njezinu iskustvu školovanja u Kanadi i Engleskoj, važnosti učenja stranih jezika za razvoj karijera te o obrazovanju studenata na Učiteljskom fakultetu.…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Razmišljanja o Tehničkoj kulturi

Formalizam bez pravog sadržaja

Usporedimo li na razini škole ukupnu satnicu nastave Tehničke kulture sa satnicama nekih drugih izbornih i redovitih predmeta dolazimo do vrlo čudnih omjera koji su u potpunoj suprotnosti s ciljevima i zadatcima suvremenog pristupa nastavnom procesu i ishodima koje od te nastave u osnovnoj školi očekujemo... Piše Boris Zaringer, prof. tehničke kulture, ravnatelj OŠ M. Langa, Bregana

• Nastava fizike

Učenik i njegov stvaralački proizvod

Stvaralački učinak redovito je produkt igre koju treba pretvoriti u iskustvo učenja. Jer učenici uče iz svega što čine. Ako učeniku ponudimo najbolje projekte za učenje u kojima može biti najbolji, tada će biti i najzadovoljniji, a stvaralački proizvod najbolji. Jako je važno da učenik prema učenju uvijek ima pozitivan stav. Učenici najbolje uče onda kada im se pomogne da sami otkriju temelje pojava, da sami istražuju... Piše Ivan Cerovec, diplomirani pedagog i učitelj fizike, Krapinske Toplice

• Kako razgovaramo u našim školama? (31)

Reflektirajući učitelji

Reflektirajući učitelji razgovaraju o razgovoru, traže najbolje od mogućih načina razgovora. Njihov je razgovor uvijek vezan za stalnu izmjenu ideja, razmišljanja i prijedloga. Traže objašnjenja, primaju ih i daju. Slušaju učenike, razmišljaju o onome što govore i stalno provjeravaju jesu li ih dobro razumjeli i shvatili... Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša, obiteljski psihoterapeut i komunikolog

• Suvremena škola – Učiteljstvo na raskrižju

Nastavnici nisu nemoćni

Učitelji su u velikoj većini obespravljeni, osporavani, omalovažavani, marginalizirani, podcijenjeni, potplaćeni, nemotivirani, nesamostalni, depresivni i jadni, ali to sve ne smije biti njihova nemoć. Svojim radom, djelovanjem i ponašanjem trebali bi biti uzor i to ne samo mladima... Piše Ankica Benček, učiteljica matematike u mirovini, Zagreb

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Strategija obrazovanja do 2020. godine

Povećati broj upisanih u gimnazije

„Ako želimo do 2020. godine imati između 35 i 40 posto odraslih između 34 i 40 godina s visokim obrazovanjem, onda će se najveće promjene morati događati u gimnazijama. Do sada je 75 posto osnovaca upisivalo srednje stručne škole, a samo 25 posto gimnazije, i ta se slika mora promijeniti ako znamo da gimnazije spremaju učenika za nastavak školovanja, a srednje stručne za posao” – kaže Ana Pešikan… Prema Blic i Prosvetni pregled priredio Ivica Buljan

• FINSKA | Što čini najbolji obrazovni sustav na svijetu       

Formula za uspjeh – kvaliteta, pravednost i učinkovitost

U finske škole ne dolaze inspekcije, sve je prepušteno učiteljima od kojih se traže obrazovni rezultati. Svi učitelji imaju visoku stručnu spremu, a primanja (od oko 3000 eura neto) malo su im ispod prosjeka u toj zemlji. Učitelji imaju deset tjedana godišnjega odmora. Svaki učitelj dobije 135 eura godišnje za svoje stručno usavršavanje... Piše Marijan Biruš, Osnovna škola Sesvetska Sopnica

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Knjiga u sjeni interneta / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Školska igrališta i dvorane / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Neprekinuti radni staž / Olivera Marinković, dipl. iur.

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb | Kretanjem do zdravlja

• Bjelovar | Hrvatski jezik za državnu maturu

• Našice | Uspješni likovnjaci

• Bakar | Izložba fotografija Ivana Šamanića      

MEDIJI           

• WEB | Učionica korisnih informatičkih sadržaja (http://www.ucionica.net)

• KAZALIŠTE | Idiot, Zagrebačko kazalište mladih, 2012.

• GLAZBA | Večer mediteranske egzotike

• KNJIGE | Jezikopisnice / Dunja Pavličević-Franić, 2011.

• ČASOPISI | Modra lasta, Smib, Prvi izbor

IZ PROŠLOSTI

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Metodika

Metodika, ili nauk o uzgojno-obrazovnoj obuci, uči kako se na pojedinom predmetu i gradivu uporavljaju pravila didaktike, te iz pojmova didaktike izvodi pravila za školski rad. Prema tomu će metodika određivati cilj, nastavnu osnovu i metod pojedinoga predmeta...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Preporoda, Učiteljskog doma i Školskih novina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

Sjena (1922.) / Đuro Sudeta

REPORTAŽA | 170 GODINA OŠ ANTE KOVAČIĆA, ZLATAR

Škola koja odiše pozitivnošću i tolerancijom

Budući da se, uz obrazovanje, u Zlataru jako puno polaže i u odgojni rad, djecu se godinama potiče na humanitarno djelovanje i brojne projekte vezane uz pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija. Riječ je o višegodišnjim projektima, poput dnevnog nošenja hrane socijalno ugroženim građanima Zlatara, o čemu su Školske novine svojedobno već pisale… Piše Branko Nađ