U potrazi za identitetom - od zavičajne baštine do „živuće kuture”

TEMA BROJA: ŠKOLA I KULTURA TURIZMA

U potrazi za identitetom - od zavičajne baštine do „živuće kuture”

Kultura, povijest, prirodna i povijesna baština, jezik, vjera, običaji i tradicija predstavljaju iznimne vrijednosti jedne zemlje koje valja osvijestiti, njegovati, razvijati i čuvati. Gubljenjem navedenih kategorija gubi se i identitet naroda. Staviti dijete, odnosno mladog čovjeka u izravan, praktičan i zabavan doticaj sa svojim identitetom – prošlošću, zavičajnom baštinom, onom materijalnom i nematerijalnom, kao i njegovim prirodnim okruženjem, prepoznato je kao temelj izgradnje cjelovite osobe...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Ksenija Jurišić, Melita Jurković, Marise Pihač Balen, Korana Serdarević, Sanja Posavec Španović, Aleksandra Vitez, Nansi Ivanišević...

UMJESTO UVODNIKA

A „prečih problema” uvijek se nađe

Kao zemlja, prema istraživanju organizacije The Social Progress Imperative, gledaju li se čimbenici svrstani u skupine Temeljna ljudska prava, Osnove blagostanja i Mogućnosti, u konkurenciji 132 države zauzeli smo ne tako loše 36. mjesto (prednjače Novi Zeland, Švicarska, Island, Nizozemska…, a nama su „u susjedstvu” Litva, Mauricijus i Grčke te Ujedinjeni Arapski Emirati, Panama i Izrael…… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Nažalost, u posljednje dvije godine dijalog između Ministarstva i Crkve, u kontekstu kvalitetne reforme obrazovanja i odgoja u školi, posebice promocije vjeronauka u školi, nije na osobito pozitivnoj razini.

Dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije

Glas Koncila, 6. travnja 2014., str. 11.

Odluku Vlade da Zakonom derogira kolektivne ugovore i uskrati isplatu ugovorenih prava smatramo protuustavnom, ona je protiv Konvencije Međunarodne organizacije rada i to je jedan poraz demokracije u ovoj zemlji. Očekujemo da Ustavni sud donese [...] privremenu mjeru zabrane primjene Zakona.

Branimir Mihalinec, zamjenik predsjednika Matice hrvatskih sindikata

http://www.matica-sindikata.hr, 7. travnja 2014.

MEĐU NAMA

Kompilacija, plagijat ili stil života

Kad čovjek sluša priču o plagiranju diploma na toj visokoškolskoj ustanovi, prva mu je asocijacija legendarni američki film s bogtepitaj koliko nastavaka pod radnim naslovom „Policijska akademija” u kojemu se parodira tako časna obrazovna ustanova do te mjere da se ne zna jesu li bedastiji pitomci ili njihovi nadređeni i profesori. Tako barem izgleda i naša Policijska akademija kad ju se gleda iz velike udaljenosti, jer teško si običan građanin može objasniti kako je netko, ili kako su mnogi mogli ostati slijepi pored zdravih očiju... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Predsjednik Ivo Josipović s učiteljima glazbene i likovne kulture

Poticaj da se dođe do pravednih i kvalitetnih rješenja

Prosvjetna vlast i učitelji ne mogu se složiti samo u jednome – da izvannastavne aktivnosti trebaju biti vrednovane kao neposredan odgojno-obrazovni rad, jer je taj rad puno teži i zahtjevniji od izvođenja redovne nastave pa bi trebao biti u satnici za ostvarivanje punog radnog vremena, a ne u takozvanim ostalim poslovima??...

• Razgovor: Ivica Kero, ravnatelj Srednje škole Biograd na Moru

Povezanost obrazovanja i gospodarstva danas je čista utopija

Kad bi se upisna politika i budućnost pojedine generacije planirali isključivo na trenutačnoj situaciji u gospodarstvu, onda bismo slobodno mogli zatvoriti većinu strukovnih škola na nekoliko godina. Istina je da nedostaje samo školovanih i kvalitetnih kuhara i konobara, a ne bilo kakvih. I kad bi se jednom stalo na kraj zapošljavanju nestručnih kadrova, ugostiteljske bi škole postale hit...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i šišanje

Neka šišanje djeteta bude igra, a ne obveza

Važno je spomenuti raširenu zabludu da kosa očvrsne i postane gušća ako se dijete ošiša do kože. To nije istina. Ta zabluda dolazi iz vremena kad su se šišanjem kose do gole glave djeca štitila od bolesti (primjerice trbušnog tifusa) ili se tako rješavao problem s ušima. Danas takvo šišanje nema nikakvu razumnu podlogu i neće ojačati slabu kosu, jer šišanje ne utječe na gustoću i čvrstinu kose…

• AZOO: Stručni skup za razvnatelje srednjih škola i učeničkih domova

Ravnatelji škola - profesionalci s licencom

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta radi se na analizi i revidiranju sustava napredovanja učitelja i nastavnika te licenciranja njihovog rada i rada ravnatelja…

• Udruga: Hrvatski robotički savez

Mjesto za promicanje i afirmaciju robotike

Znanja se u robotici usvajaju intuitivno, ali nedostaje poznavanje cijeloga konteksta. Stoga bi to škola trebala ispravljati, a, dakako, idealno bi rješenje bilo da se uvede predmet robotike u škole. Pri tome bi trebalo voditi računa da se u robotici stvari vrlo brzo mijenjaju, pa se treba prilagoditi i pratiti što se sve mijenja...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Pogled iz školske klupe: Kamo idu četverogodišnje strukovne škole?

Radi Bijega učenici bježe iz strukovnih škola

Državnu maturu ove godine nije položilo tek 2,64 posto gimnazijalaca i čak 23 posto učenika četverogodišnjih strukovnih škola. Nitko taj podatak, koji bi trebao alarmirati, nije uočio! Piše Antonio Horvatić, 4. razred, Druga srednja škola Beli Manastir; mentorica Božana Tenji, profesorica savjetnica

• OŠ Vladimir Nazor, Virovitica: Hrvatsko-mađarsko prijateljstvo

Prednost suvremenih tehnologija

Učenici i učitelji dviju prijateljskih škola iz Mađarske i Hrvatske uspješni u provođenju zajedničkog projekta koji sufinancira Europska unija. Cilj je projekta zbližavanje učenika kulturno-umjetničkim, sportskim i drugim aktivnostima te smanjivanje jezične barijere među djecom koja žive u pograničnim područjima... Piše Kristina Đeri, prof., nastavnica hrvatskog jezika, OŠ Vladimir Nazor, Virovitica

• Lutkarska edukacija: Razgovor s Krunom Tarle, kazališnom i likovnom umjetnicom

Lutkarska umjetnost ne poznaje granica

Svi koji rade s djecom shvaćaju da im lutka može biti itekako korisno sredstvo. Lutku je moguće uvrstiti u nastavne sadržaje svih predmeta radi lakšeg i zanimljivijeg ovladavanja gradivom. Usto, ona je iznimno korisna kao odgojno sredstvo. Lutkarski medij potiče i razvija motoriku, spretnost ruku, koordinaciju, usredotočenost, verbalnu i neverbalnu komunikaciju, muzikalnost, usvajanje znanja, činjenica, ples, pokret, pismeno izražavanje, imaginaciju, vizualizaciju, emocionalni razvoj, timski rad... Razgovarala Tena Šnajder

• Mladi i zapošljavanje: Jamstvo za mlade odgovor na nezaposlenost mladih EU

Briga za mlade – obveza, a ne milostinja

Jamstvo za mlade dio je paketa mjera EU kojima se nastoji pomoći mladim ljudima ispod 25 godina života da dobiju kvalitetno zaposlenje, da nastave obrazovanje, ili da započnu pripravništvo odnosno usavršavanje u roku od četiri mjeseca od nastupanja nezaposlenosti. Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska prihvatila je Jamstvo za mlade kao ključni element poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti... Piše mr. sc. Andreja Marcetić, defektologinja, soc. pedagoginja, Učenički dom Tina Ujevića, Zagreb

REGIJA

• BiH: Kampanjom obilježen Svjetski dan autizma

Nama su izazov i inspiracija, a vama?

Udruga Edukacija za sve želi skrenuti pažnju na pasivnost društva prema djeci s autizmom i njihovoj budućnosti. Iako je djece s autizmom svaki dan sve više, čini se da je prepuštanje sudbini, izolacija i samopomoć ono što društvo i dalje nameće tim obiteljima kao jedinu opciju, zanemarujući njihove mogućnosti i želje... Prema Dnevnom listu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• SAD: Kako tjelesna sprema može poboljšati uspjeh u školi

Djeca koja vježbaju lakše uče i bolje pamte

Što je nešto teže naučiti, to će tjelesna aktivnost i forma imati značajniju ulogu u lakšem učenju. Djeca bi se barem jedan sat dnevno trebala baviti intenzivnom tjelovježbom ako žele unaprijediti i održavati razinu tjelesne forme koja bi poboljšala njihove sposobnosti učenja... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Slatkom loncu poklopac / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvanredne situacije / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Vještine komunikacije u školskim kolektivima / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Što učiniti kad ravnatelj napuni 65 godina / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Koliko je još nasilja potrebno / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Korisnik, proizvođač i imitor / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: Osnovna škola Zapruđe | Darovane smreke našle svoje mjesto pod suncem

• Bebrina: OŠ «Antun Matija Reljković» | Tjedan lijepih riječi

• Gornji Mihaljevec: Osnovna škola | Sajam povodom Dana voda

• Sveti Ivan Žabno: Osnovna škola «Grigor Vitez» | Svečanost za umjetnika riječi

MEDIJI

• WEB | Hrvatska informatička olimpijada http://hsin.hr

• TV | Ovako ili onako, zapravo - loše i neizvjesno (Javna stvar / HTV1)

• AKADEMIJA DRAMSKIH UMJETNOSTI | Studenti gostuju u Berlinu

• KNJIGE | Nataša Vlah, Poželjna ponašanja mladih u konfliktima, Biakova, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, ABC tehnike, Obnovljeni život

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

Sadržaj i metode poučavanja / Lav Nikolajević Tolstoj (1862.)
[…] Kakve razloge ima škola našega vremena da uči ovo, a ne ono, da uči ovako, a ne drukčije? Uvijek i u svim vijekovima čovječanstvo se sililo da odgovori, i odgovaralo je na ova pitanja na veće ili manje zadovoljstvo, a u naše je vrijeme odgovor taj potrebniji, nego li je ikad bio Kitajskomu mandarinu, koji ne izlazi iz Pekinga, može se odrediti, da nauča rečenice Konfucijeve i da batinama ucjepljuje u djecu te rečenice. To je bilo moguće raditi i u srednjem vijeku no odakle da uzmemo mi u naše vrijeme tu snagu vjere u nesumnjivost našega znanja, koja bi nam mogla dati pravo, da nasilno obrazujemo narod? [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista, Škole i Školskih novina

Učiona brckovljanska (1860.) / J.Z.

REPORTAŽA | ČETIRI DESETLJEĆA OSNOVNE GLAZBENE ŠKOLE „SLAVKO ZLATIĆ”, POREČ

Radimo najljepši posao na svijetu

Radimo najljepši posao na svijetu. Bavimo se glazbom i radimo s najmlađima, s djecom koja su prekrasna i kojoj možemo puno pomoći u odrastanju i u obrazovanju, kaže ravnateljica škole Sanja Radetić Fatorić… Piše Marijan Šimeg