Učitelji ne mogu bez pomoći struke

TEMA BROJA: PODRŠKA UČENICIMA S POREMEĆAJIMA IZ AUTISTIČNOG SPEKTRA (PAS)

Učitelji ne mogu bez pomoći struke

Od škole se ne može očekivati da bude spremna za integraciju sama po sebi, jer osim dobre volje i otvorenosti nastavnika treba omogućiti manji broj učenika u razredu, učiteljima dati znanja kako bi razumjeli autizam i znali kako dijete uči i kako mu mogu pomoći. I ne može se nekoj dobroj učiteljici ugurati četvero djece s teškoćama u razred samo zato jer nijedna druga to ne zna ili ne želi raditi, jer je nervozna ili ima neki drugi izgovor. A u školi mora postojati i multidisciplinarni stručni tim ili barem stručni suradnik koji može pomoći učitelju u svakodnevnom radu s djetetom... Piše Marijan Šimeg; za Temu broja Školskih novina govore Mara Capar, Jasmina Frey Škrinjar, Žarka Klopotan, Dijana Kamenski, Dragana Matić...

UMJESTO UVODNIKA

U koga li je šifra znaka za uzbunu?!

Vjerujem da predmnijevate: riječ je o razglabanjima i blebetanjima u povodu objave dijelova sadržaja školskih e-dnevnika na najpopularnijoj internetskoj društvenoj mreži. O tome se piše/pripovijeda, naširoko se komentira (uglavnom površno), pa se čak izvlače kojekakvi zaključci o tome kakvo nam je školstvo, no ne i o tome jesu li dotični screenshot-ovi vjerodostojni i kako su „iscurili”. Da ne bi bilo nesporazuma: ne bi bavljenje takvim tricama i kučinama bio problem kad bi usporedno, snažno i trajno bila proširena pa i prevladavala svijest (i javna rasprava) o ključnim pitanjima našega odgojno-obrazovnog sustava. Njih, logično je i razumljivo, nema mnogo. Prsti na rukama bili bi dovoljni u nabrajanju... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Trajanje kompletnoga obaveznog obrazovanja uvelike varira među europskim zemljama, i to od osam godina u Hrvatskoj do dvanaest godina u Mađarskoj, Nizozemskoj, Portugalu, Ujedinjenoj Kraljevini (Sjeverna Irska) i Turskoj. Prema tome, sasvim je besmisleno uspoređivati ukupno vrijeme poučavanja u redovitoj nastavi u različitim zemljama tijekom obaveznog obrazovanja. [...] Vrijeme poučavanja u zamišljenoj godini doseže ili prelazi 900 sati u Danskoj, Irskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (Wales), a vrlo su blizu te granice Belgija (njemačka zajednica – 895), Španjolska (899) i Luksemburg (892). Na drugom kraju ljestvice, vrijeme poučavanja u redovitoj nastavi najkraće je u Hrvatskoj i iznosi 555 sati, slijede Srbija (603) i Bugarska (644), a u skupini zemalja s oko 700 sati redovite nastave u nastavnoj godini nalaze se Rumunjska (692), Poljska (693), Slovenija (698) i Finska (703).

Recommended Annual Instruction Time in Full-time Compulsory Education in Europe 2014/15 / European Commission/EACEA/Eurydice, 2015.

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/documents/facts_and_figures/181EN.pdf, 8. svibnja 2015.

MEĐU NAMA

Stres kao jezičac na vagi

Ove je godine najviše reakcija izazvala odredba prema kojoj pravo na izravni upis imaju kandidati hrvatski državljani čiji su roditelji državni službenici koji su po službenoj dužnosti u ime Republike Hrvatske bili upućeni na rad u inozemstvo, a koji su se najmanje dva od posljednja četiri razreda prethodnog obrazovanja školovali u inozemstvu. Lani je takva odredba vrijedila i za drugu djecu, hrvatske državljane koji dolaze iz obrazovnih sustava drugih zemalja, no sada to više ne vrijedi. Otvara se takvim rješenjima nekoliko jednostavnih pitanja. Prvo, kakvi su to jednaki uvjeti za upis kad se uvijek pronađe neka kategorija „jednakijih? kandidata? Drugo, zašto bi djeca karijernih diplomata i poslovnih ljudi koji su proveli lijepe godine u inozemstvu i koja su tamo pohađala privatne, elitne škole trebala imati bilo kakvu prednost pred domicilnom djecom... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: O elementima i kriterijima za upis u srednju školu

Lakše do srednjoškolskih klupa!?

Važan dokument koji ima 30 članaka pobrojao je sve elemente važne za upis u srednju školu, a važno je napomenuti da se elementi i kriteriji za upis kandidata u prvi razred srednje škole koriste i za upis u međunarodne programe. Pravilnik donosi i neke izmjene u odnosu na dosadašnje Odluke kojima se je reguliralo upis u srednju školu. Tako je općim odredbama određeno da se u prvi razred srednje škole mogu upisati kandidati koji do početka školske godine u kojoj upisuju prvi razred navršavaju 17 godina, ali se uz odobrenje školskog odbora mogu upisati i oni koji nisu napunili 18 godina, a otvorena mogućnost i za kandidate starije od 18 godina da se upišu u prvi razred uz prethodno odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sport...

• Zagreb: Djeca savjetnici pravobraniteljice za djecu

Važno je govoriti i o „skrivenom” nasilju među djecom

Neka su djeca uvijek sama na školskom odmoru i nitko se s njima ne druži. Ona su često žrtve psihičkog nasilja koje je nevidljivo ili ignorirano – i od učenika i od odraslih u školi....

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i tjeskoba

Komunikacija i interakcija s djetetom liječe tugu i tjeskobu

Kada su zabrinuta, neka djeca, osobito predškolska, mogu izgledati izrazito tužno. Dijete može pretpostavljati najgore i unaprijed se na to pripremati strahom i tugovanjem. Može se brinuti da mama ili tata neće doći kući ili da će se njemu samome nešto dogoditi. Umjesto da pokaže zabrinutost, dijete svojim ponašanjem pokazuje osjećaj uznemirenosti ili tuge…

• Zagreb: Osnovna škola Gustava Krkleca

Trodnevni skup „Abacus Soroban”

Predavač Shungo Ko iz Tokija u Japanu, profesor prava i kineskog jezika, nositelj je najvišeg stupnja mentalne matematike – anzan. Sudionici su naučili osnove rada na abakusu – zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje – te osnove anzana…

• Zagreb: Pet godina ekološko-edukativnog projekta „More je živo”

Nagrađeni najbolji dječji radovi

Budući da je mnogo škola širom hrvatske obale i otoka, pa i nekih u unutrašnjosti Hrvatske, održalo edukaciju o toj temi, ove su godine sva djeca osnovnih škola koje su provele edukaciju pozvana na školsko natjecanje s temom „More je živo”. Odaziv je bio velik, a najkreativniji autori iz cijele zemlje primili su prošlog tjedna nagrade na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Razvoj kurikulumske kulture: Suradnja škole i muzeja

Od školskog kurikuluma do njegovanja i očuvanja tradicije

Polazeći od vizije i misije škole kao središta kulturne i javne djelatnosti lokalne sredine, osmišljen je projekt u kojemu je naglasak stavljen na njegovanje običaja, tradicije i vrijednosti dotičnoga kraja. Počelo se s izradom novog školskog kurikuluma koji će odgovoriti na obrazovne potrebe i interese učenika i lokalne zajednice. Cilj je projekta poticati učenike na usvajanje kulturne baštine grada u kojem žive te uz pomoć umjetničkog izraza, crtanjem i slikanjem, očuvati tradiciju i razviti komunikacijske vještine... Pišu Andrea Škribulja Horvat, učiteljica savjetnica, OŠ Gornje Vrapče, Zagreb i Mirjana Sever, učiteljica likovne kulture, mentorica, OŠ Marije Jurić Zagorke, Zagreb

• Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula

Formula uspjeha za turističke i ugostiteljske škole

Turizam ne čine samo gosti nego i usluga, a da bi ona bila izvrsna potreban je i kvalitetan kadar, pa su u Školi za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u Puli, s ciljem podizanja razine kompetencija ljudskih resursa, bržeg zapošljavanja učenika te održivoga gospodarskog razvitka regija uključenih u provedbu projekta, zajedno s partnerima pokrenuli modernizaciju strukovnih kurikuluma u području turizma i ugostiteljstva... Piše Marijan Šimeg

• ŠPUD, Osijek: Dan otvorene škole – škola kao izložbeni prostor

Umjetnici, dizajneri, pedagozi...

Svake godine na svoj rođendan Škola organizira čitav niz događanja i radionica kojima se želi pokazati djelić onoga što se u njoj radi tijekom školske godine. Radionice su zamišljene kao program koji bi većinom vodili naši učenici uz budno oko mentora, što izlaže učenike javnom nastupu i promišljanju o likovnom karakteru i ishodima radionice. Drugim riječima, učenici se educiraju educirajući druge... Piše Tihomir Taborski, prof. likovne kulture, Škola primijnenjene umjetnosti i dizajna, Osijek

• OŠ Pantovčak, Zagreb: Međukurikularni projekt iz područja znanosti i tehnologije

Znanja iz prirodoslovlja – iz knjiga pretočiti u život

Međukurikularni projekt Pollution! Find a STEM-solution!, koji se provodi u suradnji s četiri europske škole iz Francuske, Poljske, Španjolske i Češke, traje dvije školske godine i cilj mu je popularizirati predmete iz STEM-područja obrazovanja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) te motivirati učenike za daljnje školovanje. Učenici će poboljšati e-vještine i digitalnu pismenost, upoznati se sa „čistim” tehnološkim procesima u industriji uz podizanje ekološke i kulturne osviještenosti... Piše Danijela Takač, prof. mentorica, učiteljica tehničke kulture i fizike, OŠ Pantovčak, Zagreb

REGIJA

• Srbija: Ministarstvo prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja

Potpisan ugovor o osnivanju Znanstveno-tehnološkog parka Beograd

Osnivanjem Znanstveno-tehnološkog parka, prema riječima ministra Verbića, stvoreni su uvjeti za ubrzan razvoj tvrtki u sektoru visokih tehnologija, a samim tim i uvjeti za zapošljavanje mladih visokoobrazovanih kadrova... Prema MPZTRS-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Kina: I studenti najmnogoljudnije svjetske zemlje strahuju za svoju budućnost

„Poplava” akademski obrazovanih Kineza

Obrazovanje je ulaznica za blagostanje – vođeni tim geslom, mnogi mladi Kinezi odlaze na fakultete. Ovog će se ljeta na kinesko tržište rada sliti 7,5 milijuna mladih s diplomom. A ono ih ne može primiti... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Između inata i neposluha / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Učenička dokumentacija / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Kako izabrati ravnatelja osnovne škole / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Jačanje otpornosti na virtualni svijet / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tehnologije u nastavi vjeronauka / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što treba znati o depresiji / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Zagreb: Škola za primalje | Treći broj Baby Booma ugledao svjetlo dana

• Čavle: Osnovna škola | Dan posveće ekologiji, zdravlju i kulturi življenja

• Mače: Osnovna škola | Dan planeta Zemlje i Noć knjige

• Višnjica: OŠ Izidora Poljaka | Obilježen Dan darovitih učenika

MEDIJI

• WEB | Plati naobrazbu ili ostani ovdje? http://www.educentar.net

• KAZALIŠTE | Premijera mjuzikla «Ledeno kraljevstvo» 23. svibnja

• TV | Nisu ni paraziti samo paraziti - Život s parazitima, dok.film, HTV1

• KNJIGE | Učenik s teškoćama između škole i obitelji, uredila Ljiljana Igrić i sur., Školska knjiga, Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | Matematičko-fizički list, ABC tehnike

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Upute za poučavanje u narodnom duhu… / 1940.
[…] Velika promjena, koja je nastala u životu hrvatskoga naroda uspostavljanjem banovine Hrvatske, što je posljedica rada i borbe hrvatskoga seljačkoga naroda i narodne inteligencije, odlučno traži, da i naša srednja škola pođe novim putovima prema suvremenim narodnim potrebama i shvaćanjima. Dakako, za potpunu reformu srednjega školstva trebat će još mnogo rada i zajedničkih nastojanja. Ali već sada može svaki nastavnik mnogo učiniti za napredak nastave, ako svoj način poučavanja udesi u novom duhu. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Učiteljskog doma, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Više djevojačke škole / Josipa pl. Glembay (1901.)

REPORTAŽA | 130 GODINA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENE ŠKOLE, POŽEGA

Želja nam je postati centar kompetencija za poljoprivredu

Škola ima 118 hektara poljoprivrednih površina te oko dva i pol hektara parka, što smatram velikim plusom u dobivanju statusa centra kompetencija. Imamo 4,2 hektara voćnjaka, 3 hektara vinograda, vinski podrum. Naš je kraj poznat po vinogradarsku i voćarstvu i ljudima ovoga kraja treba kvalitetno strukovno obrazovanje u tim područjima, ističe ravnateljica Marija Grgić… Piše Branko Nađ