Ulaganje u obrazovanje ključni prioritet Europske unije

TEMA BROJA: FINANCIRANJE ŠKOLSTVA U EUROPI: MEHANIZMI, METODE I KRITERIJI JAVNOGA ULAGANJA U ŠKOLSTVO

Ulaganje u obrazovanje ključni prioritet Europske unije

Iako su ciljevi zajednički svim europskim zemljama, mjere potrebne za njihovo ostvarivanje moraju biti posebno prilagođene. U obzir treba uzeti posebne okolnosti za svaku pojedinu zemlju, odnosno posebne izazove s kojima se suočavaju te sredstva kojima raspolažu. U kontekstu aktualne gospodarske krize ti se ciljevi i zadatci, kad je riječ o potrebi dugoročnijeg javnog ulaganju u obrazovanje, čine važnijima no ikada... Priredili Ivana Čavlović i Ivana Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Blago obrazovanju, njegova je budućnost!

Što bi se to dobroga moglo očekivati sagledava li se realno stanje u kojem nam je školstvo, u kojem su njegovi potpornji? Uz spoznaje (a) o materijalnom stanju sustava (loše), (b) o sadržajnoj i metodičkoj strani nastave (zastarjelo), (c) o kadrovsko-organizacijskoj sastavnici sustava (kronično zapuštena i bez izvanjskih potpora), (d) o legislativi (birokratskoj uglavnom)…, usto i mnoštvo tako reći kolateralnih poteškoća, pitanje je kako biti optimist? Otkriti i gledati, radi orijentacije, ono famozno „svjetlo na kraju tunela”, u vremenu kriznom, nesklonom istinskom/djelatnom zauzimanju za obrazovanje. I ulaganje tome sukladnom... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Koliki je višak nastavnika?

– Nemam točnu brojku, a devetogodišnjom osnovnom školom pokušat ćemo kompenzirati pad broja učenika. Devetogodišnja škola treba više nastavnika nego osmogodišnja.

Može li se više rezati proračun za obrazovanje?

– Mislim da ne može. Čak 91 posto odlazi na plaće, a s preostalih oko devet posto pokrije se prijevoz i još nešto malo ostane za programe namijenjene djeci s teškoćama i nešto malo za ravnopravnost Roma... Gdje se može više rezati?

Kako bez novca mislite provesti reformu?

– Za reformu ne treba puno novca.

Dr. sc. Vedran Mornar, ministar znanosti, obrazovanja i sporta

Večernji list / Irena Kustura, 6. rujna 2014., str. 8-9

MEĐU NAMA

Bolje je znati statut škole nego fiziku

Ono na čemu danima inzistiraju roditelji učenika koji su pali razred zbog hrvatskog jezika je upravo to da njihova djeca pohađaju umjetničku školi, da su sjajni instrumentalisti koji osvajaju nagrade na glazbenima natjecanjima, a život im zagorčava profesorica hrvatskog jezika, nečega što u umjetničkoj školi spada u opće predmete. Razgovarali su roditelj i s ravnateljem i pokušavali pritiskom na njega utjecati da profesorica promijeni stav, ali za sada ocjene s popravnog ispita koji su učenici polagali pred tročlanim povjerenstvom nisu promijenjene. Zanimljivo je primijetiti da učenici ni na drugom popravnom roku nisu pokazali elementarno znanje, da neki od njih su imali jedinicu cijelu godinu... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• MZOS: Ministar Mornar razgovarao s novinarima

Nova školska godina bez velikih promjena

Jedno od pitanja novinara odnosilo se i na promjene koje će nastupiti u programu zdravstvenoga odgoja u novoj školskoj godini, a one, po riječima ministra Mornara neće biti dramatične. O kakvim će se promjenama doista raditi znat će se vrlo skoro, točnije kad budu poznati rezultati evaluacije toga programa koju je proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Novinare je zanimalo i hoće li te promjene izazvati nove ustavne tužbe, a Mornar je u odgovoru ponovio svoju spremnost da čuje različita mišljenja??...

• Razgovor: Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU

Svim sredstvima i programima protiv nezaposlenosti

Erasmus+ stremi pridonijeti borbi protiv nezaposlenosti mladih pomaganjem mladima u poboljšanju njihovih ključnih vještina kao što su znanje stranih jezika, poduzetničke vještine, korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, komunikacija, snalažljivost ili u učenju kako živjeti i raditi s ljudima različitih narodnosti i kultura…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i pamćenje

Prva sjećanja s tri godine

Fotografsko pamćenje je rijetko i javlja se kod manje od 10 posto stanovništva. Među poznatima koji su imali razvijen ovaj oblik memorije bili su i velikani znanosti i umjetnosti poput Nikole Tesle, Alberta Einsteina i Leonarda da Vincija…

• Njemačka: Ljetna škola Pestalozzi programa Vijeća Europe

Poticanje sudjelovanja u odgoju i obrazovanju

Posebna pažnja usmjerena je na ono što učitelji i svi odgojno-obrazovni djelatnici mogu učiniti ne bi li poticali razvoj stavova, znanja i vještina nužnih za sudjelovanje svih aktera obrazovanja u demokratskom društvu…

• AZOO: Konferencija o obrazovanju za održivi razvoj

Začetak kvalitetne suradničke mreže učitelja

Nakon dvije godine stručnog usavršavanja kroz module na regionalnoj razini, važno je da se svi sudionici nađu na jednome mjestu, da razmjene iskustva, mišljenja i poglede na ovu temu te da predstave svoj dvogodišnji rad kroz plakate i postere te da se tako inspiriraju i ojačaju za budući rad na ovom području...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Motivacija u nastavi: Kako poticati učenike, ali – i same sebe

Motivacija je često važnija od samih sposobnosti

Bez motivacije tijekom nastave odnosno bez neposredne motivacije učenika, nema kvalitetnog odgojno-obrazovnog rada. Motivacija je jedna od najvažnijih komponenata koja utječe na učenje i često smo svjedoci da je za školsko postignuće važnija motivacija od samih sposobnosti. Za motivaciju učenika važna je ustrajnost, odnosno trajanje. Što dulje traje, veća je mogućnost uspjeha i završavanja postavljenih zadataka... Piše Sanja Pavlović Šijanović, prof. mentor informatike, Gimnazija Vukovar

• PISA istraživanje: Jesu li hrvatski učenici financijski nepismeni

Neznanje koje to možda i nije!

Pitanja vezana za financijsku pismenost u upitniku u sklopu PISA istraživanja bila su tako „smušena” da se postavlja pitanje jesu li ih svi učenici uopće razumjeli. S druge strane, u sadašnjim nastavnim planovima iz matematike u osnovnoj školi hrvatski učenici uče nekoliko tema u kojima je itekako zastupljena osnovna financijska pismenost. U čemu je onda problem? Piše Vinko Bajrović, prof. viši školski savjetnik za matematiku, Split

• SŠ Isidora kršnjavoga, Našice: Panorama projekata u izvannastavnim aktivnostima

Volontiranjem oplemenjuju sebe, školu i lokalnu zajednicu

Kako u našičkoj lokalnoj zajednici nema civilne udruge koja promiče volonterstvo, u školi je na vrijeme uočena važnost i potreba da se prihvati i uspostavi volontiranje kao učinkovit način stjecanja novih znanja i vještina djece i mladih te da se vlastitim primjerom pokaže lokalnoj i široj zajednici koje su vrijednosti volontiranja. Zajedno radeći s učenicima vidimo da vrijedi njegovati svoje snove, zajedno djelovati i biti bližnjima najprije čovjek!... Piše Anđelko Cvijetović, prof. latinskog jezika, sociologije, politike i gospodarstva, SŠ Isidora Kršnjavoga, Našice

• Istraživanje: Zašto učenici (ne) čitaju lektiru

«Tko čita, ne boji se gladi!»

Novim mladim generacijama uistinu se treba svakodnevno prilagođivati, nove tehnologije traže nove pristupe bez obzira što ne mijenjam mišljenje kada je lektira u pitanju. Učenike treba neprestano naglašavati da put do uljudne komunikacije ide preko čitanja lijepe književnosti. Jwer – ima li što ljepše od zagrljaja s knjigom! Piše Nada Šimić, prof. hrvatskog jezika i etike, Srednja strukovna škola, Makarska

REGIJA

• Srbija: Dan otvorenih vrata Agencije

Predstavljen plan za kvalitetnije obrazovanje

Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH 15 je mjeseci surađivala s partnerima iz Slovenije preko Twinning projekta Europske komisije te su pronašli model za izradu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa na svim službenim jezicima koji se koriste u BiH... Prema MPZNS-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• Velika Britanija: Zaključen projekt koji je započeo 1913. godine

Srednjovjekovni latinski rječnik dovršen nakon više od stoljeća

Projekt je započeo kada je povjesničar s Oxforda Robert Whitwell napisao pismo novinama The Times tražeći volontere koji će pomoć pri istraživanju za stvaranje tog rječnika. Njegov je plan bio napraviti srednjovjekovni latinski ekvivalent Oxfordovom rječniku engleskog jezika... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Priprema učitelja za novu školsku godinu / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Primjena novih zakonskih propisa / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Novi Zakon o radu (2) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | Obogatite svoj školski kurikulum / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Planiranje razvoja digitalnog obrazovanja / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Treba li gladovati da biste smršavili / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Pula: OŠ «Veli vrh» | Drukčiji put do uspjeha

• Divšići: Stoljeće osnovne škole | Nezaboravan susret generacija

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Poziv školskim knjižničarima

• Varaždin: Gospodarska škola | Kreativna i tradicijska keramika

MEDIJI

• WEB | Za preobrazbu nastave informatike http://www.azoo.hr

• TV | Da se Proljeće ne zaboravi (Hrvatsko proljeće - 1/9 i 2/6 - ?HTV4)

• KAZALIŠTE | Mala scena: Kako unaprijediti komunikaciju između kazališta i gledatelja

• KNJIGE | Robert P. Hajszan, Gradišćanskohrvatske panonske teme, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Meridijani, Poučak, Mogućnosti

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Sustav osnovnih škola (Systema scholarum elementarium) / 1845.
[…] § 34. Način obučavanja valja udesiti prema vrsti predmeta ili nauka, umnim i duševnim silama učenika, a tako i prema mjesnim prilikama, kako je to razloženo u metodici priređenoj za pripravničke zavode.

§ 35. U višim osnovnim školama počet će nastava u svih pet razreda prva 4 dana mjeseca listopada, a svršit će se prva 4 dana mjeseca kolovoza, tako da će prekid nauka u tim školama ili školski praznici trajati dva mjeseca.

§ 36. U odijeljenim nižim osnovnim školama nema mjesta ovećim praznicima koncem školske godine, ali okružni nadzornik može u sporazumu s mjesnim ravnateljima, prijavivši to prije vrhovnomu ravnatelju nauka, dozvoliti više puta pod godinom prekid nauka na nekoliko dana [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Narodnih novina, Škole, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Unaprjeđivanje građanske svijesti uzgajanjem (II.) / Antun Tunkl (1914.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA OŠ VOLTINO, ZAGREB

Popravili, produbili i oplemenili odnose s roditeljima

Promjene su se dogodile u kolektivu, međuljudskih odnosima koji su znatno bolji, poticajniji, kreativniji. Škola se promijenila u duhu. Otvorili smo se prema lokalnoj zajednici, roditeljima, u pozitivnome smislu zajedno s njima radimo na dobrobiti naše djece. U suradnji s roditeljima možemo napraviti jako puno, govori ravnateljica Jasna Horvat… Piše Branko Nađ