Visokokvalitetno obrazovanje – temelj svekolikoga društvenoga i gospodarskoga razvoja

TEMA BROJA: OSIGURANJE KVALITETE U OBRAZOVANJU

Visokokvalitetno obrazovanje – temelj svekolikoga društvenoga i gospodarskoga razvoja

Poboljšanje kvalitete obrazovanja i osposobljavanja stalna je briga političkih rasprava o obrazovanju i na nacionalnoj razini i na razini Europske unije. Jedno od temeljnih uporišta za stvaranje „dobre škole” jest vrjednovanje i samovrjednovanje škola. No vrjednovanje škola samo je dio sustava osiguranja kvalitete, koji mogu biti više ili manje razvijeni, ovisno o zemljama u kojima se provode. O tome opširnije govori i najnovije izvješće Europske komisije o osiguranju kvalitete u obrazovanju...
Priredila Ivana Čavlović

UMJESTO UVODNIKA

Kvaliteta, jedino kvaliteta obrazovanja

Trajno opredijeljene da daju prinos poboljšanju poučavanja i učenja, Školske novine i u ovome broju donose niz priloga kojima je kvaliteta nastavnoga rada ključni pojam. Rekli bismo – sasvim opravdano/razumljivo, budući da je danas, u nas kao i diljem svijeta, kvaliteta ključna riječ kad je posrijedi obrazovanje. Dakako, ne bilo kakva kvaliteta, nego visoka kvaliteta, i to svih sastavnica odgojno-obrazovnoga rada u najširem smislu, ona kvaliteta koja – da pojednostavnimo – jamči svekoliki osobni, društveni i gospodarski razvoj... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Iz perspektive nastavnika, istaknuo bih dva problema. Prvi je nizak, ili u najmanju ruku nedovoljan stupanj autonomije i nastavnika i škola. Ne samo da su sadržaji poučavanja i učenja vrlo detaljno i ekstenzivno propisani izvana, nastavnim programima, već je i cjelokupna aktivnost škole pretjerano normirana nizom propisa. Zbog toga se ne može aktivirati kreativni i stručni potencijal nastavnika i škola, a to je, uvjeren sam, pogubno za kvalitetu svakog obrazovnog sustava.

Drugi je problem izrazito reduktivni koncept znanja prema kojemu je znanje zbir podataka. Iz toga slijedi da je cilj poučavanja transfer, prijenos podataka, a iz toga logično slijedi da poučavati znači držati predavanja, a učiti znači pokušati memorirati čim više podataka, tj. bubati napamet. U svijetu u kojemu su informacije izrazito lako dostupne, trošiti ograničeno školsko vrijeme i, po prirodi stvari, ograničene fizičke i mentalne kapacitete učenika i nastavnika na transfer informacija, to mi se čini bezumnim rasipanjem onoga što je u obrazovanju najdragocjenije.

Prof. Tomislav Reškovac, član Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

http://www.novilist.hr, 8. veljače 2015.

MEĐU NAMA

Povijesni dan hrvatskoga školstva

Imali smo mi u hrvatskome školstvu i previše takvih povijesnih dana, proglašenih od nositelja izvršne vlasti, ali valja biti pošten i reći da se sa svim tim velebnim danima, zaglavnim kamenima najavljivanih reformi i promjena u školskom sustavu baš i nismo usrećili. Je li to zbog toga što je svaki sljedeći ministar ili ministarka prosvjete samo nastavljao globalnu politiku svoje stranke ili koalicije na vlasti pa se više borio za podvlačenje crte, zaustavljanje povijesnoga kotača, zbrajanje pozitivnih i negativnih strana svoga prethodnika, pa onda uvijek kretao od čiste nule, od jajeta, od prapočela, dokazujući tako da u nas samo promjena stalna jest i da smo svjetski prvaci u disciplini koja se zove diskontinuitet društvenih promjena... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Održan Lidrano Grada Zagreba

Najbolje u jezično-umjetničkom području

I ovogodišnji se Lidrano pokazao kao praznik za sve koji se bave glumom, literarnim i novinarskim stvaralaštvom i koji tako slave ljepotu hrvatske riječi...

• Volonterstvo u obrazovanju

Volonterstvo se još uvijek ne vrednuje dovoljno

U hrvatskim školama postoje brojni primjeri volontiranja učenika okupljenih u klubove koji pomažu drugim učenicima u svladavanju nastavnoga gradiva, organiziraju akcije zaštite okoliša i životinja, humanitarne akcije, posjećuju djecu u bolnicama i slično...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i motorika

Aktivnostima do ispravne motorike

Motorički razvoj djeteta iznimno je važan. Stimulaciju koju dijete dobiva kroz svakodnevnu njegu, hranjenje, maženje te njegovi pokreti značajno utječu na razvoj motorike i cjelokupnog živčanog sustava. Zato na motorički razvoj djeteta treba obratiti posebnu pozornost, naročito do treće godine života…

• Zagreb: Dječji vrtić Grigora Viteza

Stvaranje prepoznatljivoga kurikuluma

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Dječjeg vrtića Grigora Viteza, 27. siječnja održan je stručni skup za odgojitelje i stručne suradnike pod nazivom „Stvaranje prepoznatljivog kurikuluma u vrtiću”. U suradnji s višom savjetnicom Andrejom Silić, stručni radnici vrtića predstavili su svoja postignuća u kreiranju kurikuluma vrtića, a sudionici skupa kroz različite su oblike prikaza rada imali priliku upoznati život i djelovanje djece i radnika u vrtiću...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Obljetnice hrvatskih velikana: 200. godišnjica rođenja Josipa Jurja Strossmayera

Učitelj, svećenik, mecena i dobrotvor

Mnogi roditelji koji imaju djecu bez poteškoća postavljaju pitanje hoće li njihovo dijete gubiti od nastavnoga procesa ako je u razredu dijete s poteškoćama. Učitelji se pitaju što napraviti i kako zadovoljiti potrebe roditelja i djece. Ovaj članak, temeljeći se na iskustvima dobre prakse, pokušava odgovoriti na ta pitanja...

• Hrvatske škole i vrtići u projektima EU: Prva tehnička škola Tesla, Zagreb

Mobilnošću do novih znanja i iskustava

U školi su trenutno pri kraju provedbe programa cjeloživotnog učenja Leonardo da Vinci pod nazivom Votas, ukupne vrijednosti oko 120.000 eura, u sklopu kojeg su učenici boravili u Pragu od 4. do 18. siječnja ove godine. Program mobilnosti bio je proučavanje alarmnih sustava. Učenici su kroz teoretski i praktični rad naučili principe rada, upravljanje, programiranje i postavljanje alarmnih sustava za kućnu upotrebu i male objekte... Piše Ivica Buljan

• OŠ „Vukomerec”, Zagreb: Timskim radom do ekoslikovnice

Školski dani jedne vjeverice

Kao rezultat desetogodišnjih ekoloških aktivnosti te timskoga rada pedagoginje, prof. likovne kulture i školske knjižničarke u OŠ „Vukomerec” u Zagrebu, koja je prije deset godina ušla u obitelj međunarodnih ekoškola, nastala je ekoslikovnica Školski dani Žirke Nemirke. U izradi slikovnice, osim učenika i učitelja, sudjelovali su još književnica Nevenka Videk te ilustrator Damir Facan Grdiša... Piše Ljiljana Radovečki, školska knjižničarka, OŠ „Vukomerec”, Zagreb

• Iz dnevnika školskog psihologa: Bila jednom jedna Tonka (2)

Veličina je u jednostavnosti

Hvala Tonki za sve što je učinila za nas psihologe i za hrvatsko školstvo u cjelini. Za njezin osmijeh koji snaži, za lijepe riječi koje je izgovorila, za ljubav kojom je zračila, za ljudskost i čistoću, za veliku, toplu dušu... Bila je prava sreća susresti je u životu i najmanje što se u ovome trenutku može učiniti jest sačuvati sjećanje na njezinu plemenitost, toplinu, poštenje, ljudskost... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

• Suvremena škola: Vrste učenika te metode i oblici rada s njima

Važno je učenike motivirati

Eksperimentirao sam i nakon nekog vremena došao do sljedećeg načina rada: na kraju gotovo svakoga nastavnog sata, učenicima zadam dva-tri zadatka s ranije održanih državnih matura. S tom praksom započinjem već u prvome razredu. To se pokazalo vrlo korisnim, jer rješavanje zadataka koji nisu u kontekstu onoga što trenutno radimo zahtijeva prisjećanje i povezivanje, izlazak iz šablone i upotrebu zdravoga razuma... Piše Jurica Barišin, prof. matematike i fizike, I. gimnazija, Split

REGIJA

• BiH: Konferencija o modelima socijalne zaštite

Dodijeljene nagrade „prvacima inkluzije”

Za dodjelu priznanja simbolično je izabrana upravo konferencija koja je organizirana povodom završetka četvrte faze programa „Jačanje sustava socijalne zaštite i inkluzije djece u BiH – SPIS”, koji je financirala Europska unija i provodio UNICEF, a koji u fokusu uz ostale segmente ima upravo inkluziju... Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• NJEMAČKA: Upute za mlade koji visoko obrazovanje žele steći u inozemstvu

Deset zlatnih pravila za studiranje u Njemačkoj

Njemačka su sveučilišta poznata po vrhunskoj kvaliteti i po tome da je studiranje ondje skoro besplatno. Zvuči kao raj. Međutim, prije nego što dođu u Njemačku, studenti bi trebali znati nekoliko stvari... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenje za budućnost / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pravilnik o kućnom redu (1) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Zakon o izmjena i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (5) / Olivera Marinković, dipl. iur.

• SIGURNOST NA INTERNETU | eTwinning - društvena mreža za školarce / Piše Lidija Kralj, prof. matematike i informatike u OŠ Veliki Bukovec, eTwinning ambasadorica

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Bez prepisivanja, molim! / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Što možemo učiniti u borbi protiv raka / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Našice: SŠ Isidora Kršnjavoga | «Čitanjem do zvijezda» na državnu završnicu

• Mače: Osnovna škola | Svečano otvorenje poludnevnog boravka

• Barban: OŠ Jure Filipovića | Dan sjećanja na holokaust

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Županijski Lidrano u Brestovcu

MEDIJI

• WEB | Zagreb - eduroam grad http://www.eduroam.hr

• TV | I oni bi o obrazovanju!? (Peti dan - HTV1)

• KAZALIŠTE | Premijera predstave «Ana Frank» u Gradskom kazalištu Trešnja Zagreb

• KNJIGE | Branimir Dakić, Matematičar u Zagrebu, Element, Zagreb, 2014.

• ČASOPISI | Bjelovarski učitelj, Napredak

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

IZ NEGDAŠNJIH ŠKOLSKIH PROPISA

Zakon ob uredjenju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji [V.] / 1888.
[…] 1. Ob obćinskoj upravi.
§ 174. Svaka školska obćina mora imati obćinski školski odbor.
§ 175. Članovi obćinskoga školskoga odbora jesu:
a) načelnik one političke obćine, u koje se području nalazi škola;
b) župnik djece školu polazeće […]
c) učitelj, a ako škola ima više učitelja, ravnajući učitelj; ima li pak u mjestu više ravnajućih učitelja, po imenovanju najstariji;
d) liečnik, ako se takav u sjedištu škole nalazi, a ima li više liečnika, po imenovanju najstariji;
e) 2 – 5 članova dotične školske obćine, po mogućnosti roditelja školu polazeće djece, izabranih od obćinskoga vieća tako, da, sastoji li školska obćina od više mjesta, bude u odboru razmjerno zastupano svako od uškolanih mjesta;
f) školski patron. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka, Jutarnjeg lista i Školskih novina

Julije Fras [1902., ulomci] - Vjekoslav Dominiković

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA OSNOVNE ŠKOLE ČAVLE

Nedostaje im prostora, jer (srećom) ima sve više djece

Njeguje se čakavski izričaj, pa onda ne čudi i geslo škole „Ne hjustajmo va tujinu, leh čuvajmo svoj koren, jezik i starinu...”. Sudjeluje se na mnogim natjecanjima, bilo literarnim izričajem, dramsko-scenskom ili pak likovnim izražavanjem, kojim se ističe pripadnost zavičaju… Piše Branko Nađ