Voda i energija – izazovi ljudskoga opstanka

TEMA BROJA: SVJETSKI DAN VODA 2014.

Voda i energija – izazovi ljudskoga opstanka

Voda je izvor života na zemlji i jedan od temeljnih problema suvremenog čovječanstva, pa je samim time i prvorazredna odgojna i obrazovna tema. Ovaj prilog ima za cilj podsjetiti na važnost očuvanja okoliša i posebice na zaštitu voda kao temeljnog čimbenika u održanju života na zemlji i uspostavljanju održivog razvoja. Mnoge škole u Hrvatskoj već su postigle zapažene rezultate u podizanju ekološke svijeti svojih učenika. Onima pak koji u tom pogledu, zbog ovih ili onih razloga, nisu mnogo učinili, ili su krenuli pa su stali, ovo neka bude poticaj za novi iskorak u odgoju i obrazovanju za čišći okoliš i održivi razvoj...
Priredili Ivana Čavlović i Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Knjige, dušu dale za suzbijanje deficita

U sjeni pravilnika o normi učitelja te o poslovima tajnika i administrativno-tehničkom osoblju u osnovnim školama „potiho” prođe Vladina odluka o prijedlogu rebalansa DP-a za 2014. godinu. Ništa spektakularno – rekli bi neki, svjesni da se i u obrazovanju trebalo „kresati”. Dobro, devedesetak milijuna kuna manje u proračunu MZOS-a možda i nije – u ova vremena posvemašnjeg „grabljanja” – stavka koja bi zvonila na uzbunu. No gleda li se detaljnije, tražeći gdje to tzv. kreatori obrazovne politike namjeravaju najviše „uštedjeti” (gleda li se postotno), mora se uočiti da je u knjigama, u stručnoj literaturi, otkriveno leglo rasipnosti, što se može, i treba, svakako onemogućiti. To je, sasvim nedvojbeno, jasno onima što do knjiga ne drže, vrijednost im ne znaju, nisu i neće ju nikada spoznati/doživjeti. Stoga bez imalo grižnje savjesti, odokativno i bezvezno, presudit će da je knjižnicama osnovnih škola, umjesto 548 tisuća, „dosta” i 100 tisuća kuna, jednako toliko i srednjim školama (da se ne bi „prosulo” 444 tisuće kuna).… Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

U mojem je svijetu na moje predavanje mogao doći tko god je htio, ne samo članovi seminara, to je bio Humboltov ideal – obrazovati ljude tako da eventualno znaju kako-tako kritički misliti, dok je danas ideal suprotan te je tako nešto prema bolonjskom procesu nezamislivo – sve je podijeljeno po sektorima i seminarima, nastojte studente odgojiti u trendu, da budu dobri radnici i da znaju operirati tehnologijom. Naravno da je bitno ovladati tehnologijom jer jedino se tako može razabrati i njezine loše strane i ne podlijegati manipulaciji koju će se tek onda naučiti prepoznati. […]

Nakon što sam shvatio da školski sustav treba korjenite promjene, brzo su mi objasnili da to što mislim ne mogu provesti u djelo. Zauvijek sam zapamtio rečenicu svoga savjetnika – „Nećete u školstvu sve popraviti novcima, ali bez novaca nećete popraviti ništa.”

Akademik Milivoj Solar, teoretičar književnosti

Vijenac (Zagreb), XXII, br. 522, 6. ožujka 2014., str 5.

MEĐU NAMA

Kako ubiti duh škole

I dalje postoje oni koji misle da se država ne smije miješati u odgoj naše djece, da im kroz redovitu školu ne smije podastirati znanstveno utvrđene činjenice u okviru svih nastavnih predmeta, da im ne smije organizirati slobodno vrijeme na način da im ponudi na desetke izvannastavnih slobodnih aktivnosti, da ih prisili da čitaju lektiru, da se uključe u neku od sekcija školskoga sportskog društva, da ih okupi u učeničkoj zadruzi u kojoj će se baviti starim zanatima koji izumiru ili će se baviti pčelarstvom, izradom čipke, spašavanjem od izumiranja starih sorti jabuka, krušaka ili šljiva. Ili da se bave robotikom i računalnim programiranjem pa tako ulupaju svoje slobodno vrijeme umjesto da vrijeme gube u besciljnom tumaranju gradom, sjedenju pred televizijskim ekranom ili druženjem s virtualnim prijateljima na fejsu.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Trodnevni prosvjed Sindikata hrvatskih učitelja zbog norme

Država koja uzima učiteljima, uzima i djeci

Ako se usvoji sporni Pravilnik o normi, od jeseni bi oko četiri tisuće učitelja predmetne nastave moglo ostati bez pune norme i sa znatno umanjenim plaćama, a oko tisuću učitelja odgojnih predmeta i bez posla...

• Sindikat Preporod: Otvoreno pismo ministru Jovanoviću

Smijemo li ovu priliku propustiti?

Bez obzira na to radilo se o učiteljima predmetne i razredne nastave ili nenastavnom osoblju (tajnici, računovođe, domari, kuharice, spremačice), zadatak je prosvjetnih vlasti maksimalno pomoći svakome tko zbog reorganizacije ostaje bez posla ili mu se značajno smanjuje radno vrijeme, a samim time i plaća. Ukratko, svaku bi reorganizaciju trebao pratiti i plan zbrinjavanja viška zaposlenih...

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i kupanje

Neka kupanje bude i zdravlje i zabava

Roditelji bi se trebali pridržavati određenih pravila kako bi olakšali borbu s djetetom koje se ne voli kupati, a njemu kupanje učinili zabavnim. Tako se preporučuje da se djetetu dozvoli da samo nanese šampon na kosu i pokuša je oprati. Naravno, roditelji moraju biti u blizini cijelo vrijeme te povremeno pomagati…

• MZOS: Suradnja Hrvatske i švicarskog instituta EPFL

Tehnološki centar za inovativne mlade istraživače

Hrvatska i EPFL (Ecole Polytechnique Federale de Lausanne, Švicarska) objavili su kako rade na zajedničkom projektu osnivanja centra znanstveno-tehnološke izvrsnosti. Projekt je predstavljen 7. ožujka u Zagrebu, a svečanoj konferenciji nazočili su zamjenika ministra znanosti, obrazovanja i sporta dr. sc. Saša Zelenika, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU dr. sc. Jakša Puljiz, švicarski državnog tajnik za obrazovanje, znanost i inovacije dr. Mauro Dell'Ambrogia, predsjednik švicarske Nacionalne zaklade za znanost Martin Vetterli i direktor EPFL-a Patrick Aebischer. Cilj tog centra, smještenog u Hrvatskoj, bit će pokretanje karijera mladih i perspektivnih istraživača kako bi se potaknula strateška istraživanja i ekonomski relevantne tehnološke inovacije te usporio odljev intelektualnog kapitala iz zemlje...

• „Put u život” – Udruga roditelja djece s posebnim potrebama

Neka djeca i roditelji sami odluče kakav život žele izgraditi

Važan se dio djelovanja Udruge, među ostalim, odnosi na edukaciju, savjetovanje i osnaživanje roditelja u svrhu podizanja kompetencija za poticanje razvoja djeteta, smanjivanja stresa u obiteljima te zagovaranje prava na život u zajednici za osobe s invaliditetom...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Virje: OŠ prof. Franje Viktora Šignjara

Medo Knjiško – prijatelj za igru i čitanje

Tražeći odgovor na pitanje kako spriječiti opadanje senzibiliteta za čitanjem kod učenika koji su predčitačke vještine već stekli u pozitivnom čitalačkom okruženju, u obitelji i vrtiću, te kako u školi stvoriti poticajno čitalačko ozračje, školski Tim za kvalitetu i školska knjižnica iznjedrili su projekt Medo Knjiško namijenjen učenicima drugih razreda kojima on dolazi kao dobri putnik namjernik s ciljem da potakne u djece ljubav prema knjizi i čitanju... Piše Đurđica Krčmar Zalar, školska knjižničarka, OŠ prof. Franje Viktora Šignjara, Virje

• OŠ Side Košutić, Radoboj: Složni matematičari (Projekt učenika 8. a razreda)

Važno je odgojiti dobre matematičare, ali i dobre ljude

Projekt „Složni matematičari” učenici 8. a razreda OŠ Side Košutić iz Radoboja započeli su samim početkom školske godine 2013./2014. Naime, postigli su vrlo slabe rezultate na ispitu predznanja. U razgovorima o tome što je tome uzrok došli su do vrlo zanimljivih spoznaja... Piše Dragica Šalković, učiteljica matematike, OŠ Side Košutić, Radoboj

• Iz dnevnika školskog psihologa: Jedan dan u DV Cekin u Slavonskom Brodu (1)

Složno posloženi individualci

Centar za odgoj i rehabilitaciju djece „Zlatni cekin” u Slavonskome Brodu, o kojemu smo već u više navrata pisali u Školskim novinama, proslavio je ujesen prošle godine dvadesri rođendan. Tom prigodom u „Cekinu” je boravila naša stalna suradnica, školska psihologinja iz Splita Milijana Kovačević. O tome što je vidjela i kako je doživjela život i rad u ovoj specifičnoj ustanovi, opisat će u dva nastavka... Piše Milijana Kovačević, školska psihologinja savjetnica, OŠ Kman – Kocunar, Split

• Gimnazija „Marko Marulić”, Split: Euroškola o europskim pitanjima u Europskom parlamentu

Bogatstvo različitosti europskih kultura

Ovaj hvalevrijedan školski projekt, kroz koji učenici viših razreda srednjih škola iz država članica Europske unije na praktičan način uče o europskim pitanjima, rezultat je kontinuiranog rada na građanskom odgoju u 4. gimnaziji „Marko Marulić” koji se provodi na izbornoj nastavi iz građanskog odgoja i jedan je od mnogih iz ovog područja na kojima naša škola već godinama sudjeluje... Piše Natalija Palčić

REGIJA

• Srbija: Projekt „Podrška razvoju ljudskoga kapitala i istraživanja”

Stvaranje mreže škola vježbaonica

Uspostavljanje mreže škola vježbaonica smatra se iznimno značajnim korakom u realizaciji Projekta, zbog čega je od ključne važnosti dobra suradnja s fakultetima koji obrazuju nastavnike... Prema Prosvetnom pregledu priredio Ivica Buljan

SVIJET

• SAD: Inovativan pristup nastavi

Učenici uče povijest snimajući videozapise

Mladi filmski stvaratelji ilustriraju događaje iz američke povijesti na mjestu gdje su se i odigrali. Uz pomoć savjetnika, djeca također istražuju, pišu scenarij i montiraju videosnimke... Prema Education News priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Što čine loši učenici kako bi sačuvali obraz / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Zaštita prava učenika / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Inkluzivna praksa za učenike sa sniženim intelektualnim sposobnostima / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Radno pravo prijevremeno razriješenog ravnatelja / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Razgovor o medijskoj etici / Piše Danijel Labaš, dr.sc. profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Tehnologije i školska reforma / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Može li estrogen ublažiti starenje? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Samobor: OŠ Bogumila Tonija | Kroz integraciju o prošlosti za budućnost

• Zagreb: Srednja medicinska škola Mlinarska | Humanitarni tjedan volontiranja

• Sinj: Skup AZOO | Komunikacijske kompetencije učitelja danas

• Čakovec: Predavanje za učitelje i nastavnike | I suze su potrebne - kako pomoći tugujućem djetetu

MEDIJI

• WEB | Za prevenciju nasilja u partnerskim vezama mladih (http://www.sezamweb.net/)

• TV | Sabrana djela Bergmanova (Fany i Alexander, film / HTV3)

• GLAZBENA NATJECANJA | Majstori svirači iz malih sredina

• KNJIGE | Hrvatski iseljenički zbornik – ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Meridijani, ABC tehnike, Marulić

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

O odgojnim ciljevima / Ernst Friedrich Wilhelm Meumann (1915.)
[…] Već je Diesterweg priznavao veliku važnost individualnosti veleći: „Kod jednoga čovjeka prevlađuje teorijski, kod drugoga praktični um; jedan je dječak teorijska, drugi praktična glava; kod jednoga prevlađuje čuvstvo, kod drugoga energija; jedan sve pojima razumom, receptivne je prirode, drugi opet hoće da vidi stvar svojim očima, on je samostalna i produktivna glava; jedan pretvara sve spoznaje u zorove i shvaća ih u slikama, drugi misli u općim pojmovima, apstraktno, i takovih modifikacija i razlika u čovječjoj psihi može da bude hiljade i hiljade; one izbijaju već u našoj ranoj mladosti. Te razlike ili te crte ne opadaju godinama i uzgajanjem, nego rastu i sve se jasnije i jače javljaju. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Jutarnjeg lista, Škole, Učiteljskog doma i Školskih novina

U sužanjstvu (Ratne uspomene hrvatskog učitelja) / Vidovgradski (1929.)

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA SREDNJE ŠKOLE ČAZMA

Entuzijazma nastavnika ovdje nikad nije nedostaje

Željko Kralj ravnatelj je već trideset godina i govori nam da je vrlo zadovoljan svojim kadrom. Nekad su radili u puno lošijim uvjetima nego danas, ali nikad duha i entuzijazma nije nedostajalo. I možda je to najvrednije nasljeđe ove škole… Piše Branko Nađ