
Voda, a posebno pitka voda, neprocjenjivo je bogatstvo za održivi razvoj i upravo stoga problem vode, među inim problemima koji tište suvremeno čovječanstvo, postao je vodećim problemom u svim zemljama Svijeta kojemu treba pristupiti s najvećom ozbiljnošću. Svjetski dan voda koji se svake godine obilježava 22. ožujka prigoda je da se i u školama tomu posveti dužna pozornost. Pritom kao poticaj nastavnicima za osmišljavanje vlastitoga pristupa može poslužiti i posebni priručnik što ga je objavio UNESCO, a ovdje ga prikazujemo u skraćenom obliku... Priredili Ivana Čavlović i Ivan Rodić
Dobro, kamo sreće da tako bude! A može li biti bez povećanih ulaganja u obrazovanje? Može li se stopa nezaposlenosti mladih (sada u EU 23 – 24 posto, u nas i veća) smanjiti ne budu li kurikulumi svih razina modernizirani (u korist bazičnih i transverzalnih umijeća), ne bude li učinak nastave stranih jezika veći, ne budu li znatno zastupljenije nove tehnologije i mediji (posebice interneta) u obrazovanju, ne budu li učitelji/nastavnici bolje osposobljeni, više motivirani i poduzetnički orijentirani… Tko god misli da je to moguće bez strukturnih promjena i bez povećanja sredstava te njihove preraspodjele i drukčije distribucije, taj očekuje čudo i bio bi red da barem dotad (dok se čudo ne dogodi) o obrazovanju umukne! Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina
Početkom 2011. godine u Hrvatskoj je, prema podacima sustava socijalne skrbi, u siromaštvu živjelo 36.538 djece, a danas ih je više od 40.000, što znači da je njihov broj u samo dvije godine rastao za 10 posto. Riječ je o djeci koja ovise o socijalnoj pomoći, jer ih roditelji svojim primanjima ne mogu samostalno uzdržavati. Za usporedbu, u Irskoj udio siromašne djece među populacijom do 18 godina kreće se oko 20 posto i godišnje raste za oko dva posto, dok u Hrvatskoj udio siromašne djece koja ovise o državnoj pomoći zasad zauzima ispod pet posto dječje populacije.
Ni nakon što završe školu, ova djeca nemaju mnogo šanse za bolji život. Hrvatska je po udjelu mladih među nezaposlenima na trećem mjestu u Europi, odmah iza Grčke i Španjolske, gdje je nezaposlenost među mladima prešla 50 posto.
Novi list, 18. veljače 2013.
Upravo bi roditelji trebali shvatiti da su im škola i svi njezini zaposlenici, a pogotovo učitelji, stručni suradnici i ravnatelji, najveći prijatelji i partneri u obrazovanju i odgajanju njihove djece i da ne moraju i kod najmanjeg incidenta u kojemu glavnu ulogu ima njihovo dijeti odmah zaštitnički skočiti i optužiti školu i učitelje da su protiv njihova djeteta. Jer, ne postave li se granice i dobri temelji odgoja u startu, vidimo kako to tragično može završiti... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN
• Sindikati vertikale obrazovanja
• Desetljeće Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba
• Predškolski odgoj: Djeca i kućni ljubimci
• Sveučilište u Zagrebu
• Udruga: Civitas Zagreb
Medijsku pismenost trebamo shvatiti kao jednu od bitnih čimbenika suvremenog življenja i kao takvu je nikako ne možemo i ne smijemo svesti na tek nekoliko sati rada tijekom školske godine. U svakom slučaju, Civitas Zagreb pozdravlja sve inicijative i napore koji se ulažu u provedbu Medijske pismenosti u odgojno-obrazovnim institucijama, od vrtićke dobi nadalje, navodi predsjednica udruge Zvjezdana Stančić…
• Suvremena nastava: Važnost istraživalačke terenske nastave
• Učenički dom ŽTŠ Moravice: Ekoprojekt Staza tolerancije
• Prevencija nasilja: Čitanjem protiv neprihvatljivog ponašanja mladih
• Učeničke zadruge: Model poučavanja u Učeničkoj zadruzi Dalya u Dalju
Rad u učeničkim zadrugama potiče poduzetničko razmišljanje i djelovanje. Učenicima se približava poduzetnički način života. Metode učenja o zadruživanju nastoje smanjiti suparništvo i individualizam u razredima te omogućiti svakom pojedinom učeniku da pridonese timu i da u njemu svi imaju ravnopravne uloge. Poučavanje poduzetništva znači razvijati u učenika uz kreativnost, inicijativnost, neovisnost i timski rad, pozitivan odnos prema samostalnosti i budućem životu... Pišu Lidija Jagodić i Nataša Seršić, nastavnice ekonomske grupe predmeta, Srednja škola Dalj
• BOSNA I HERCEGOVINA | Kako unaprijediti proces inkluzivnog obrazovanja
• NJEMAČKA | Ostavka Annette Schavan težak gubitak za kancelarku Merkel
Politička karijera njemačke ministrice obrazovanja praktički je uništena. Nakon što joj je matično Sveučilište u Düsseldorfu oduzelo doktorsku titulu, Annette Schavan prije deset je dana podnijela ostavku... Prema Deutsche Welle priredila Ivana Čavlović
• PSIHOLOGIJA | Depresivne reakcije učenika / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb
• PEDAGOGIJA | «Zdrav za 5» / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak
• DEFEKTOLOGIJA | Utvrđivanje primjerenog oblika školovanja / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb
• PRAVO | Izbor i imenovanje članova školskog odbora (1) / Olivera Marinković, dipl. iur.
• MEDIJSKA KULTURA | Školski listovi - bogatstvo ideja, misli i stavova / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima
• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kurikulum kao prenošenje tradicionalnih vrijednosti / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu
• ZDRAV ŽIVOT | Deset tajni dugog i zdravog života / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine
• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Poklade su i ludi su dani
• Štitar: OŠ «Ivan Goran Kovačić» | Uspješni su folkloraši i tamburaši
• Zagreb: Škola za primalje | Predstavljanje školskog lista
• Vukovar: OŠ Antuna Bauera | Tri događanja u Ritmu Afrike
• WEB | Ima li ijednog razloga protiv prijedloga Hrabrog djeteta? (http://www.hrabrodijete.info)
• TV | O Gradu i okolici, s divljenjem i ljubavlju (putopis Čudesna Hrvatska: Dubrovnik - HTV1)
• KAZALIŠTE | Moj slučaj, Glumačka družina Histrioni, Zagreb 2013.
• GLAZBA | Sjećanje na genijalnog violinistu
• KNJIGE | Prilagodba nastavnih sredstava slijepim i slabovidnim učenicima: Smjernice i upute za izradu prilagođenih taktilnih prikaza / Andrea Fajdetić i Karmen Nenadić, Hrvatski savez slijepih, Zagreb 2012.
• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Kaj, Marulić
Modernizacija prostora ocrtava se u savršenim kombinacijama predmeta i materijala koji su u funkciji dječje igre i aktivnosti ili su njihov produkt. Prostor šalje djeci poruku da djeluju. Toliko je opremljen, izazovan, prepun obrazovnog potencijala da poziva, izaziva. Dakle, komunicira… Piše Branko Nađ