Za bolji tjelesni, osobni i društveni razvoj mladih

TEMA BROJA: TJELESNI ODGOJ I ŠPORT U EUROPSKIM ŠKOLAMA

Za bolji tjelesni, osobni i društveni razvoj mladih

Tjelesni odgoj obvezatan je predmet u osnovnoj školi u svim europskim zemljama. Među njima postoje mnoge sličnosti, ali i razlike u pristupu toj temi. Sve zemlje određuju glavne ciljeve tjelesnog odgoja u školi koji ne smije biti ograničen na poboljšanje samo tjelesnih sposobnosti, već je u pitanju širi raspon vještina, među kojima su emocionalne i društvene vještine te kognitivni procesi, motivacija, duh zajedništva, fer plej, poštivanje drugoga i općenito poštivanje „pravila igre” ne samo u športu nego i u svim ostalim predmetima u školi i u svakoj životnoj situaciji izvan škole...

Pripremili Ivana Čavlović i Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

U ime propisâ i stručne argumentacije

Vjerujući u važnost pridržavanja propisa i u snagu stručne argumentacije, i u ovome broju nastavljamo se baviti jednom nepromišljenom i bezrazložnom, umnogo apsurdnom mjerom naše obrazovne politike dotično MZOS-a (u prilogu o tzv. „novim udžbenicima”, str. 4. i 5.), uz ponovni poziv čitateljima da se pridruže stručnoj raspravi o toj problematici... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Svi znamo da je obrazovanje jedan od temeljnih stupova društva. Onako kako obrazujemo našu djecu, tako će nama biti u budućnosti. Sposobna i pametna mlada generacija stvorit će neku dodanu vrijednost, koja će starijima omogućiti da ugodno žive. Prema tome, bilo bi logično pomisliti da je generacija koja je na vlasti i koja je u naponu snage, svjesna toga da će jednog dana i oni otići u mirovinu i da će netko plaćati njihove cehove liječenja i mirovina. Za one koji razmišljaju dugoročno, to je osiguranje za budućnost. Međutim, kod nas nitko ne razmišlja 20 godina unaprijed.

Neven Antičević, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara

Jutarnji list / tjedni prilog Magazin, 11. svibnja 2013.

MEĐU NAMA

Postotni račun

Nakladnici, i da hoće, ne mogu samo tako, preko koljena, prepoloviti udžbenike koje su godinama razvijali. Da izbace sve slike i fotografije, tabelarne prikaze, grafikone? Moguće je, ali time se neće puno uštedjeti na prostoru, a izgubit će se puno vrijednih i kvalitetnih informacija. O kraćenju i svojevoljnom rezanju nastavnih sadržaja suludo je i razmišljati, jer to bi značilo da niti autori niti nakladnici ne poštuju nastavni plan i program kao temelj na kojemu se zasniva svaki udžbenik. A i da uđu u takvu avanturu, što bi trebalo izbaciti iz pojedinog predmeta? Kako iz početnice u prvom razredu izbaciti 37 posto sadržaja? Znači li to da ćemo se odreći trećine slova abecede koja učenici trebaju svladati baš u prvom razredu? Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: Tribina o «novome pravopisu»

Prema pravopisnoj slozi ili još većoj neslozi?

«Hoće li Ministarstvo naš pravopis primijeniti u udžbenicima ove ili sljedeće godine, ili za pet godina, mi s time nemamo nikakve veze», rekao je ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić, pokušavajući, dosta neuvjerljivo, ukloniti svaku primisao da bi iza novoga pravopisa mogla stajati politika…

• Unatoč zakonu i mišljenju stručne javnosti

Pitanje lakše učeničke torbe

Rasprava o Udžbeničkom standardu, ali i cijelom nizu mjera koji ugrožavaju nastavni plan i program – jedino stručno uporište do donošenja novih kurikuluma – pokazala je da su nakladnici, a potom i cjelokupna hrvatska javnost, zbunjeni odlukom o tzv. «novoj generaciji udžbenika» …

• Akademik Radoslav Katičić

Kako prepoznajemo svoj hrvatski jezik

Nama koji smo rođeni u njega, koji smo s njime i u njem rasli, koji živimo s njim i njime, a i svima drugima kojima je život neraskidivo povezan s tim jezikom, nama je svima on neposredna životna danost, živa zbilja, a kada smo spontani i opušteni znamo, i oduvijek smo znali, kako mu je ime. Zovemo ga hrvatski jezik. Upravo tako. Sve drugo je nametnuto i teško se podnosi…

• Pomorska škola Zadar

Kada škola postane vrhunska uspješna tvrtka

Vlastiti prihodi godišnje im iznose oko milijun eura. Škola posreduje pri zapošljavanju učenika, nudi tečajeve izobrazbe pomoraca s međunarodnom akreditacijom, iznajmljuju prostor vanjskim korisnicima, održavaju ECDL informatičke tečajeve, ovdje se može obaviti i prekvalifikacija odnosno doškolovanje...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• OŠ Budaševo: Noć knjige okupila učitelje, učenike i roditelje

Povratak knjigama naših djetinjstava

U Noći knjige ponovno smo se podsjetili na knjige koje su obilježile naše djetinjstvo. Učitelji, roditelji i učenici prepoznali su važnost ove manifestacije koja promiče čitanje i budi interes mladih za dobru knjigu te su se svi zajedeno pridružili Svjetskoj noći knjige, koja je ove godine prvi put bila otvorena i za školske knjižnice... Piše Dubravka Granulić, učitelj mentor hrvatskog jezika, OŠ Budaševo – Topolovac – Gušće

• Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin: Projekt Comenius Učimo zajedno

Pomoć školama u Africi

Cilj je projekta dvostruk: potiče se interkulturalna suradnja učenika i profesora, a ujedno se prikupljaju sredstva koja će biti donirana jednoj, tijekom projekta izabranoj, školi u najnerazvijenijim dijelovima Afrike. Ovaj je projekt omogućio da pazinska škola bude prva u Hrvatskoj čiji će učenici pohađati nastavu u drugim europskim zemljama... Piše Mladen Majušević, prof. hrvatskog jezika i književnosti i povijesti

• OŠ Stubičke Toplice: Projekt za ljudska prava Igrajmo se!

Više se igrati, a manje sjediti pred ekranom!

Nakon što su četvrtaši zajednički ustanovili da se često dosađuju i zbog toga imaju različite probleme kod kuće i u školi, učiteljica je odlučila pomoći im da se opet nauče igrati. Projektom se htjelo poticati međugeneracijsku solidarnost i podsjetiti djecu na razne igre, tradicijske i suvremene, pružiti ideje za igru, poticati ih da što više borave na zraku i da budu aktivni, da manje budu za računalom... Piše Blanka Doko, knjižničarka, OŠ Stubičke Toplice

• Od čitateljskog kurikuluma do čitateljske kompetencije (2)

Pročitati, razumjeti, primijeniti...

Sve vrste čitanja usmjerene su na postignuće čitateljske kompetencije koja se mjeri obrazovnim standardima. Put za postignuće čitateljske kompetencije kreće od čitateljskoga kurikuluma do mjerenja (vrjednovanja) čitateljske kompetencije na različitim stupnjevima odgojno-obrazovnog sustava, posebno na završetku školovanja – državnoj maturi... Piše Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Održan Drugi forum mladih jugoistočne Europe

Mladi su budući čuvari naših spomenika

Uloga je Foruma razvijati obrazovne i participativne aktivnosti za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine kao i pomagati sudionicima uspostaviti mrežu za daljnju suradnju na regionalnoj i međunarodnoj razini… Piše Gordana Nikolić, profesorica savjetnica, UNESCO ASPnet koordinatorica Gimnazije Metković

• VELIKA BRITANIJA | Istraživanje Ureda za obrazovne standarde

Britanske škole loše provode edukaciju o spolnom odgoju

U osnovnim je školama naglasak previše stavljen na prijateljstvo i odnose, što učenike ostavlja loše pripremljenima za tjelesne i emocionalne promjene tijekom puberteta koji mnogi iskuse prije dolaska u srednju školu. U srednjim je školama pak preveliki naglasak na mehanici razmnožavanja, a premali na vezama i seksualnosti... Prema The Guardian priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Samopoštovanje se ne rađa, ono se izgrađuje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Problemi realizacije nastavnog plana i programa (2) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Potpora za učenike s teškoćama u razvoju / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Zahtjev za promjenu radnoga mjesta / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Mediji i dječja prava / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Obrazovanje i internet kao javna dobra / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Koliko nam je potrebno sna / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Klenovnik: OŠ Grofa Janka Draškovića | Tjedan edukativnih aktivnosti

• Koprivnica: OŠ Đure Estera | Osmaši na terenu u Đakovu, Vukovaru i Osijeku

• Rovišće: Noć knjige u osnovnoj školi | Čitajmo, slušajmo i uživajmo

• Zlatar: OŠ Ante Kovačića | Obiteljska glazbena tradicija

MEDIJI

• WEB | Priprema, pozor – sat! (http://www.skole.hr/priprema_pozor_sat)

• TV | Kad ministar sluša roditelje i učenike, a ne stručnjake (Dnevnik / HTV1)

• KAZALIŠTE | Gospoda Glembajevi, Studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i Akademije dramske umjetnosti te „autorski projekt” Okretište, KvartArt, Zagreb 2013.

• GLAZBA | Proljetni koncert GU Elly Bašić, Zagreb 2013.

• KNJIGE | Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnoga jezika, posebno izdanje, godina 60., broj 2. – 4., Zagreb, travanj 2013.

• ČASOPISI | Libri & Liberi, Smib, Meridijani

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Granice odgoja / Vera Stein-Ehrlich (1936.)
[…] Pedagozi i roditelji često su sanjari od one vrste što mašta realistički. Oni smišljaju nove načine i nove metode kako će postupati s djecom i kako će osvojiti pojedino dijete koje se otima njihovu utjecaju. Oni s veseljem grade kule u zraku i sanjaju o sjajnom razvitku njima povjerene ili vlastite djece. I odgojitelji i roditelji vrlo su razočarani, čak očajni, kad ni kraj najbolje volje i iskrenog truda ne postignu željenih rezultata. U tom slučaju traže za vlastitu utjehu neka objašnjenja i nalaze ih često u onoj poznatoj predrasudi o prirođenom karakteru [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Učiteljske bolesti (2) / Milan Pejnović (1903.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA OŠ PETRA KREŠIMIRA IV. ŠIBENIK

Međuvršnjačka pomoć i matematički genijalci

Ponosni smo što djeci naša škola daje iznimne temelje, jako im je dobra odskočna daska za nastavak školovanja. Nastavnici, koji po godinama jesu nešto stariji, s godinama su utvrdili možda malo strože, ali vrlo objektivne kriterije. Ponekad nas roditelji i đaci smatraju strogom školom. Ali zato je razina znanja koju djeca dobivaju jako visoka i nitko od njih nema problema u daljnjem školovanju, objašnjava ravnatelj Darko Junaković… Piše Branko Nađ