Zapostavljena učiteljska profesija – opasna sveeuropska boljka

TEMA BROJA: UČITELJI I RAVNATELJI U EUROPI – KLJUČNI PODATCI

Zapostavljena učiteljska profesija – opasna sveeuropska boljka

Nedavno izvješće Europske komisije i Europske mreže Eurydice Ključni podatci o učiteljima i ravnateljima u Europi donosi zbirne podatke o stanju učiteljske i ravnateljske profesije u 32 europske zemlje (među kojima je i Hrvatska), ističući pritom i sve dobre strane, ali i sve slabosti obrazovnih sustava u europskim zemljama što se tiče stanja i perspektiva učiteljske profesije. Izvješće se stoga može iskoristiti za unaprjeđivanje i poboljšanje kvalitete nastave, što je postao jedan od temeljnih ciljeva strateškog okvira Europske komisije kojim se želi uspostaviti čvršća i sustavnija europska suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja...
Priredili Ivana Čavlović i Ivan Rodić

UMJESTO UVODNIKA

Jasno, nije sve u proceduri, nešto je i u kunama

Zar podatak o prosječnoj neto plaći u obrazovanju (5 441 kuna u ožujku 2013.) ne bi dionicima obrazovne politike (i ministru, svakako) bio „povoljan” vjetar u jedra prema osiguranju većih (postotkom iskazanih) novčanih izdvajanja za obrazovanje iz javnih sredstava? Dok se takvi djelatno ne iskažu, mi ćemo o tome pisati i dalje, uvjereni da to nije uzaludno... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Kada bismo se složili o nužnom razvojnom minimumu, fokus cijeloga društva usmjerili bismo prema budućnosti. U Hrvatskoj je samo 23,7 posto visokoobrazovanih građana, a cilj nam može biti da ih bude 40 posto te da udio radno angažiranog stanovništva dignemo iznad 66 posto, što je europski prosjek. Kad bismo imali zajedničke ciljeve, odjednom bi se u Hrvatskoj sve promijenilo jer bi konsenzus bio mehanizam za fokusiranje svih snaga prema budućnosti, a ujedno bi omogućio da svi stanemo iza reformi.

Ivica Mudrinić, Obzor (News magazin Večernjeg lista)

1. lipnja 2013.

MEĐU NAMA

Obrazovanje u raljama statistike

Paradoks je upravo u tome da se teorijska, kabinetska opredjeljenja vrlo teško implementiraju u stvarni život. Svakodnevno se možemo osvjedočiti da malo tko zarezuje obrazovanje, da se povećava proračunsko izdvajanje za ovu djelatnost ili da se ozbiljno razgovara o tome kako postojeće stanje promijeniti, odnosno kako ga poboljšati. I političari, i znanstvenici, pa konačno i mediji svako malo iz rukava izvuku rezultate svjetskih ili domaćih istraživanja i počnu dokazivati da imamo previše učitelja, premalo učenika i da je cijeli školski sustav neracionalan i preskup, a k tome još i očajno neučinkovit. I tako, uhvatimo se uvijek za neku statistiku koju je složio neki svjetski institut i počnemo sami sebe uvjeravati da smo lošiji od drugih, rasipni, da nam učitelji ne rade dovoljno... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Sindikati državnih i javnih službi

Štrajk počinje 5. lipnja, a traje ispunjenja zahtjeva

Mirenje jedanaest sindikata državnih i javnih službi s Vladom nije uspjelo, stoga su sindikalci u ponedjeljak izvijestili da stupaju u ranije najavljeni štrajk, i to u srijedu 5. lipnja. Tog će dana u štrajk stupiti dva najveća sindikata – Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjih školama Hrvatske. Idućeg dana, u četvrtak 6. lipnja štrajku se pridružuju učitelji, visokoškolski profesori i znanstvenici, Zavod za mirovinsko osiguranje, a u petak medicinske sestre, koje će nastaviti štrajkati i preko vikenda. Među prvima u štrajk kreću srednjoškolski profesori, koji su od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje tražili odgodu državne mature…

• Akademik Radoslav Katičić

Sudbonosna prekretnica u povijesti hrvatskoga književnog jezika

General isusovačkoga reda, godine 1599., u dogovoru s papom Klementom VIII., naložio mladomu Pažaninu Bartolu Kašiću da napiše prvu gramatiku hrvatskoga jezika (Institutiones linguae Illyricae)…

• Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih: Međunarodni simpozij

Ključne kompetencije u obrazovanju odraslih

Strukovno obrazovanje ima posebnu ulogu u krizi budući da je upravo ono generator razvoja ljudskih potencijala a time i generator razvoja nacionalnih gospodarstava…

• Predškolski odgoj: Djeca i hodanje

Ne treba forsirati prve korake

Dijete počinje hodati i samostalno se kretati između devetog i osamnaestog mjeseca. Postoji veliki interval tijekom kojeg dijete može biti napredno ili zaostalo, a da sve bude u normama. Određen broj djece jednostavno zaostaje u razvitku tonusa pa kasnije prohoda. Ne treba biti zabrinut ako dijete u dobi od dvanaest mjeseci ni jednog dana ne hoda, osim ako ga držite. To ovisi o preciznom i složenom procesu kemijskog sazrijevanja živčanog sustava, što se zbiva brže ili sporije, ali završava uglavnom oko druge godine…

• HAZU: Okrugli stol o hrvatskom školstvu u kontekstu EU

Politika bi morala poslušati struku i znanost

U globaliziranom svijetu smo izloženi konkurenciji i stalno se moramo natjecati s drugima, a svi pokazatelji tvrde da će u smještanju na nekakve ljestvice znanje imati ključnu ulogu. Škola koja je na neki način zanemarena odredit će našu sudbinu i poziciju u suvremenom svijetu. Prije pedesetak godina imali smo vrlo kvalitetno obrazovanje, a sad su sa svih strana pritisci da se školstvo reformira, da su učenici preopterećeni, da nije dobro gomilati samo enciklopedijsko znanje, već da treba forsirati kompetencije, vještine i rješavanje problemskih situacija, pa se kopiraju razni modeli iz raznih zemalja u kojima reformski zahvati baš i nisu uspijevali...

• Udruge: Hrvatska mreža školskih knjižničara

Knjižnica kao informacijsko središte škole

Hrvatska mreža školskih knjižničara (HMŠK) krenula je s idejom kao potpora pokretanju i provedbi projekata školskoga knjižničarstva s posebnim naglaskom na korištenje interneta i mrežnu suradnju. Kako nam kazuje predsjednica HMŠK Ivana Vladilo, vizija je mreže daljnji razvoj i dobivanje potpore za razvoj repozitorija knjižničarskih radova UDK 02...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Prilog raspravi o napredovanju učitelja i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu

Osnažiti su-stvaralačku ulogu mentora i savjetnika

Prvobitna je zamisao bila da mentori i savjetnici ujedno postanu „produžena ruka” struke, kao sastavni dio timova za kreiranje programa i poboljšanje radnih aktivnosti u nastavi te kao pomoć pri uvođenju u rad mladih kadrova – dakle, ljudi koji će „podupirati” obrazovni sustav. Danas su se mentori i savjetnici pomalo utopili u odrađivanju nametnutih im dužnosti proizašlih iz zastarjelih kriterija. S obzirom na to da su svi ti ljudi prvenstveno zaokupljeni neposrednim radom u nastavi, za mentorski i savjetnički posao ostaje im vrlo malo vremena... Piše Morana Kukec, profesorica crtanja, Škola primijenje umjetnosti i dizajna, Zagreb

• Iz dnevnika školskog psihologa: Vrsta (2)

Učitelj koji želi i dalje učiti

Roditelja koji viče treba samo pozorno slušati, a kad kaže svoje valja uz taktično nastojanje otkriti uzroke ljutnje. Kad napetost između učitelja i roditelja popusti, kreće se u potragu za djelotvornijim reakcijama. U suradnji, naravno. Za to treba dosta vještine, ali vježbom se sve može steći. Najvažnije je „usijanom” roditelju ne kontrirati, bez obzira na to koliko smo u pravu... Piše Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split

• Projektna nastava: Likovna kultura u produženom boravku

Pročitati, doživjeti, oslikati...

Potaknuti temom ovogodišnje završne školske izložbe, kojom će učenici OŠ Dragutina Kušlana obilježiti stoljeće od objavljivanja romana Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića, realizirali smo u sklopu Kreativne radionice projekt Sto godina Hlapića. Iz projekta je vidljiva širina i bogatstvo mogućnosti koje nudi nastava likovne kulture... Piše Zdenka Kožić, učiteljica razredne nastave, OŠ Dragutina Kušlana, Zagreb

• OŠ Ivana Gundulića, Zagreb: Projektna nastava posvećena „Lenucijevoj potkovi?

Ljepota - dulja od ure, šira od metra

Zamišljeno je da se u projekt, za koji je planirano da se provede krajem kolovoza i početkom rujna, uključi 12 učenika i jedna nastavnica frizerske struke, da traje dva tjedna i da se odvija, među ostalim, i u dva frizerska salona čiji je vlasnik ovlašteni edukator frizerskih radnika i u kojima će učenici nekoliko puta tjedno imati organiziranu edukaciju na kojoj će se pokazivati novosti u frizerskoj struci te nove tehnike rada... Piše Zrinka Škarica, učiteljica povijesti, OŠ Ivana Gundulića, Zagreb

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Hrvatska, bunjevačko-šokačka priča

Promocija nastave na hrvatskom jeziku

„Željeli smo da roditelji budućih prvašića budu upoznati s time kako se održava nastava na hrvatskom jeziku. Odjeli koje sada imamo vrlo dobro rade, a tome u prilog idu i brojna priznanja koja učenici iz hrvatskih odjela osvajaju na gradskim, regionalnim ili republičkim natjecanjima” – ističu u udruzi Naša djeca… Prema Subotica Danas priredio Ivica Buljan

• RAČUNALNO PROGRAMIRANJE | Elektronička revolucija male baltičke zemlje

Kako je Estonija postala E-stonija

U Estoniji se već neko vrijeme poučava računalno programiranje na sekundarnoj razini. No, njihov je najnoviji projekt uvesti ga u škole još ranije, već pri polasku u osnovnu školu. Dosad je za to osposobljeno 60 nastavnika... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Kompetentni učitelji u društvu znanja/ Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Završne svečanosti u razrednim odjelima / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• DEFEKTOLOGIJA | Polaganje državne mature / Edita Ružić, mr. sc. prof. defektolog, OŠ Nad Lipom, Zagreb

• PRAVO | Promjene u ostvarivanju prava prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Mediji i dječja igra / Piše Lana Ciboci, mag. novinarstva, vanjska suradnica na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Kako softver može biti slobodan? / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Jedemo li previše mesa? / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Dvor: Projekt osnovnoškolaca o zdravlju | Dajte mi riječ, i ja mogu bolje

• Bjelovar: Dječji vrtić | Pokretom i glazbom do socijalnih kompetencija

• Čavle: Veliki dan za primorske mališane | Obnovljeni škola i vrtić

• Čaglin: OŠ Stjepana Radića | Natjecanje iz japanskog jezika

MEDIJI

• WEB | Za život svih Palčića (http://www.palcici.hr)

• TV | Jest važna znanost, ali... (Ni DA ni NE, Znanost i umjetnost / HTV1)

• KAZALIŠTE | Kreket, Teatar Exit, Zagreb 2013.

• GLAZBA | Ivo Pogorelić - kultni pijanist i darovatelj

• KNJIGE | Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika, Ante Bičanić, Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA, Zagreb, 2013.

• ČASOPISI | Život i škola, Suvremena psihologija, Acta laderina

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Škola rada / Zdenka Smrekar (1923.)

[…] Predratna škola bila je uvjerena da je intelektualna snaga daleko vrednija od one produktivne energije, koja se očituje kao poljoprivredni, obrtnički ili tvornički rad. Ovo aristokratsko mišljenje, kao neki ostatak klasičnih i renesansnih vremena, proželo je svu našu školu, koja je bila posve gospodska i s tog je gledišta dijelila djecu na onu iz »boljih porodica« i djecu manje vrijednu iz radničkog ili seljačkog staleža [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Škole, Jutarnjeg lista, Učiteljskog doma i Školskih novina

Šiba u školi / Vjekoslav Dvorniković (1903.)

REPORTAŽA | ŠEST DESETLJEĆA KOMERCIJALNE I TRGOVAČKE ŠKOLE, BJELOVAR

Sve je teže pronaći trgovine gdje bi učenici odrađivali praksu

Praktična je nastava ponešto smanjena nauštrb teorije, poglavito zbog toga što je teško pronaći tvrtke, trgovine, gdje bi djeca praksu odrađivala. Veliki strani trgovački lanci ne žele primati učenike na praksu, dok je ranije u svakome selu bilo po nekoliko trgovina, grad je bio prepun dućančića, pa je bilo lako zbrinuti učenike… Piše Branko Nađ