Zašto se uvijek štedi na zaposlenima!?

TEMA BROJA: OUTSOURCING U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Zašto se uvijek štedi na zaposlenima!?

Pomoćno osoblje u školama i učeničkim domovima ne može se promatrati kao privjesak redovnom odgojno-obrazovnom procesu, kao djelatnike koji moraju nešto počistiti, popraviti, pokrenuti kotlovnicu ili skuhati obrok, već ih se mora promatrati kao integralni dio odgojno-obrazovne djelatnosti. Oni nisu prolaznici u školi, oni s učenicima komuniciraju, oni ih zajedno s njihovim učiteljima odgajaju i teško je zamisliti da bi to mogli raditi zaposlenici koji po nalogu nekog budućeg poslodavca svaki sljedeći dan svoj posao čišćenja ili održavanja odrađuju u nekoj novoj odgojno-obrazovnoj ustanovi...
Pišu Marijan Šimeg i Branko Nađ; za Temu broja Školskih novina govore Ljubica Banović, Azra Rađenović, Branimir Mihalinec, Ela Kovačić, Vladimir Milošević, Željko Stipić...

UMJESTO UVODNIKA

Kad većina muči, sve je moguće

Ma baš smo, da ’prostite, čudni, najblaže rečeno. Dobro, ne baš svi, ali većina, ili bar dobar dio te većine – po svemu sudeći – to svakako jest. A po čemu? – pitate se, možda. E pa po tome što je ona troma i pasivna (stoga valjda i izraz šutljiva većina) kad su posrijedi važne javne stvari, one što se ogledaju ili bi se ogledati mogle, primjerice u izborima, u javnim prosvjedima ili u javnim raspravama. Sad je valjda jasnije o čemu bi ovdje bila riječ! Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Izvješće Učiteljske i ravnateljske plaće i naknade u Europi 2012./2013. pokazuje da je u svim zemljama EU, osim Grčke, kupovna moć učitelja u 2013. na istoj ili višoj razini u odnosu na 2000. godinu, unatoč smanjenju ili zamrzavanju plaća zadnjih nekoliko godina u mnogim zemljama. Razlog je tome što su povećanja plaća u razdoblju od 2000. do 2009. uglavnom bila veća od mjeri štednje provedenih od 2009. do 2012. te rasta životnih troškova. Međutim, učiteljski poziv i dalje je slabo plaćen, s minimalnim osnovnim plaćama u primarnom i sekundarnom obrazovanju nižima od BDP-a po stanovniku u većini zemalja.

Koliko učitelji zarađuju? Koliko učenici plaćaju?

http://ec.europa.eu/education/news/20131018_en.htm, 18. listopada 2013.

MEĐU NAMA

Zemlja apsurda i paradoksa

Nisam siguran da u bilo kojoj razvijenoj europskoj državi postoji neki sličan propis kojim bi si političari tako ljubomorno, poput naših, čuvali ama baš sve beneficije i ne bi dopustili da dekani, sveučilišni profesori ili rektori imaju plaću veću od njihove. U jednoj škrtoj Švicarskoj niti predsjednik konfederacije, niti ministri u vladi, niti gradonačelnici najbogatijih gradova nemaju službeni automobil već se koriste javnim prijevozom. I vjerojatno im ne pada na pamet da dekretima određuju visinu plaća već dvaput spomenutim kategorijama građana i da postavljaju granice preko kojih njihove plaće ne smiju prijeći... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Okrugli stol: Obrazovanje odraslih u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije

Implementirati koncept cjeloživotnog učenja

Strategija je napravljena tako da obuhvaća sve segmente odgoja i obrazovanja od ranog i predškolskog do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih, što inače nije praksa pri izradi strategija. Najčešće se rade strategije pojedinih segmenata, ali nama se činilo da je upravo zbog implementiranja sustava cjeloživotnog učenja bitno napraviti takvu sveobuhvatnu strategiju, kazao je Budak...

• Kritičko mišljenje

Škola i ideologija

Tvrdnja da „više etike spašava i školu i društvo” zapinje u odgovoru na nužno pitanje: o kojoj je to etici riječ? Piše Žarko Puhovski

• AZOO: Stručno usavršavanje

Art-terapija u radu s djecom s posebnim potrebama

Kako prepoznati važnost timskog rada u postupku integracije i rehabilitacije djece s teškoćama te kako prepoznati vrijednosti artterapije i njezina utjecaja na konačne ishode rehabilitacijskih postupaka bile su glavne teme stručnog usavršavanja odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika na državnom stručnom skupu Profesionalni izazovi –kreativnost i nove strategije…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Djeca i nagrađivanje

Dijete nagrađujte pohvalom, a ne skupim darovima

Nagrađivanje dobrog ponašanja jedan je od načina da se na pozitivan način utječe na ponašanje djece. Kada se dijete ponaša na odgovarajući način, treba ga nagraditi za vrijeme ili neposredno nakon određenog događaja, jer zakašnjela ili preuranjena nagrada neće donijeti željene rezultate. Kod pravodobnog nagrađivanja dijete će povezati nagradu s dobrim ponašanjem…

• Zagreb: Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama

„Vlada prema obrazovanju vodi politiku spaljene zemlje!”

Predsjednik sindikata Branimir Mihalinec osuđuje odluku resornog ministra Željka Jovanovića da se raskine granski kolektivni ugovor, traži pojašnjenje premijera Milanovića i najavljuje štrajk...

• Udruge: Mreža mladih Hrvatske

Želimo partnerski odnos s vlastima u kreiranju politike za mlade

Mreža mladih Hrvatske (MMH) nacionalni je savez udruga mladih i za mlade osnovan 2002. godine. Osnovale su je udruge koje se kroz svoje djelovanje na razne načine bave mladima, a koje su prepoznale potrebu za jačom suradnjom i boljom međusobnom komunikacijom. Cilj je takvog umrežavanja bilo jasnije i učinkovitije zagovaranje potreba i interesa mladih osoba koje u Hrvatskoj čine veliku i raznoliku dobnu skupinu od 15 do 30 godina. Kako su nam kazali naši sugovornici iz Mreže Marijana Rimanić i Marko Boko, udruge mladih i za mlade potaknule su osnivanje Mreže mladih Hrvatske radi upozoravanja na probleme s kojima se mladi susreću te jasnijeg i učinkovitijeg zagovaranja potreba i interesa mladih osoba u različitim sferama života...

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Socijalna isključenost kao tema obilježavanja Dječjeg tjedna

Što društvo i zajednica čine za ranjivu djecu

Obilježavanje Dječjeg tjedna prigoda je da se stariji podsjete na neke od „vrućih” tema ranoga odgoja i obrazovanja. Tako je i u Velikoj Gorici ovogodišnji Dan djece iskorišten da se tribinama, javnim predavanjima, izložbama, športskim susretima i drugim događanjima progovori o socijalnoj isključenosti... Pišu Martina Lacković, stručni suradnik pedagog, Dječji vrtić Ciciban, Velika Gorica i Vedrana Debijađi, stručni suradnik pedagog mentor, Dječji vrtić „Velika Gorica”

• Nadbiskupska klasična gimnazija Zagreb: Projektna (terenska) nastava u Strasbourgu

Bili smo europski parlamentarci

Euroškola je projekt Europskog parlamenta koji se uspješno provodi od 1989. godine i cilj mu je omogućiti učenicima od šesnaest do osamnaest godina iz svih država članica Europske unije da sudjeluju u simulaciji rada Europskog parlamenta i da se pobliže upoznaju s radom europarlamentaraca... Piše Krunoslava Paripović, školska knjižničarka, Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb

• Udžbenici u kontekstu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (5)

Strategija i cjelovita kurikulumska reforma

Strategija je naznačila samo okvirne uvjete za otvaranje predmetnih/modularnih kurikuluma, njihova sadržajna i strukturalna provedba zahtijeva jasno definirane odrednice prema kojima se kurikulum oblikuje. Pri tome valja imati na umu da se bez sudjelovanja kompetentnih znanstvenika, koji se bave kurikulumskom teorijom i metodologijom i znanstvenim disciplinama na kojima se kurikulum utemeljuje, ne mogu očekivati valjani kurikulumi ni cjelovita kurikulumska reforma... Piše prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, metodičar hrvatskoga jezika i književnosti

• Europski kongres InSEA-e: Apel za očuvanje umjetničkog obrazovanja

Umjetnost pridonosi dobrobiti zajednice

U uvjetima globalne recesije i očekivanog znatno manjeg priljeva sredstava za djelovanje UNESCO-a, umjetničko je obrazovanje posljednjom analizom i novim rangiranjem područja njihova rada palo na samo dno, na 48. mjesto prioritetnih područja te je u opasnosti da ga Izvršno vijeće UNESCO-a u potpunosti ukine. U tom slučaju mogla bi se očekivati i dodatna posljedica – da nacionalne vlade također umjetnički odgoj i obrazovanje stave u drugi plan... Piše Mirjana Tomašević Dančević, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb

REGIJA

• BIH | Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti

Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u obitelji

Cilj je edukacija učenika, nastavnog osoblja, pedagoga, ravnatelja i roditelja o načinima prepoznavanja i preventivnog djelovanja u slučajevima nasilja… Prema FMON-u priredio Ivica Buljan

SVIJET

• OECD | Nova studija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj

Pregled znanja i vještina odraslih

Puno desetljeće nakon objavljivanja rezultata prve PISA studije, međunarodnog testiranja znanja i vještina petnaestogodišnjaka, OECD je proveo prvo takvo istraživanje prošireno i na starije od 16 godina, pod nazivom Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih – PIAAC, a koje je usredotočeno na tri kompetencije – pismenost, matematičke sposobnosti i rješavanje problema u tehnološkom okruženju… Prema OECD priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Strategije učenja i kognitivistička teorija / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Izvannastavne aktivnosti (4) / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• INKLUZIJA | Suradnja s roditeljima djece s teškoćama / Darko Kobetić, prof. reh, direktor Centra znanja Profectus / www.centarprofectus.hr

• PRAVO | Čime se dokazuje iskustvo u prijavi na natječaj / Olivera Marinković, dipl. iur.

• MEDIJSKA KULTURA | Mogu li mediji biti vaš partner? / Piše Igor Kanižaj, dr.sc. docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Mitologija odgoja i obrazovanja / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Lijekovi su često vozačevi neprijatelji / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Nuštar: Osnovna škola Zrinskih - PŠ Cerić | Oskar na putu po Hrvatskoj

• Dvor: Osnovna škola - PŠ Rujevac | Terensko-istraživačka nastava

• Stubičke Toplice: Dani kruha u osnovnoj školi | U mirisima i bojama jeseni

• Zagreb: Osnovna škola Vukomerec | Studijski posjet predstavnika europskih zemalja

MEDIJI

• WEB | E-medica: Umrežavanjem do vrijednih postignuća (http://www.e-medica.hr)

• TV | Nesputanost očaju unatoč (The Doors: Mr. Mojo Risin' – The Story of L. A. Woman / HTV2)

• IZLOŽBA | Glagoljska tradicija u povijesti slavenske pismenosti, NSK Zagreb

• KNJIGE | Školstvo u dugoselskom kraju - urednik Predrag Topić, Gradska knjižnica Dugo Selo, 2013.

• ČASOPISI | Metodički ogledi, Migracijske i etničke teme, Mogućnosti

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

DAVNI HRVATSKI PRIJEVODI PEDAGOŠKIH KLASIKA

List, što ga Gargantua pisa u Pariz svom sinu Pantagruelu / François Rabelais (oko 1494. – 1553.)
[…] Među darovima, milostima i prednostima, kojima je svevišnji i svemogući Stvorac Bog obdario i uresio ljudsku narav pri njezinu početku, čini mi se, da je najosobitija i najizvrsnija ona blagodat, da čovjek može i onda, kad se nalazi u stanju smrtnosti postići neku vrstu besmrtnosti i još za prolazna života ovjekovječiti svoje ime i sjeme. To se događa preko naših potomaka, koji su potekli od nas u zakonitu braku, čime nam se ponešto nadomješta, što smo izgubili grijehom naših prvih roditelja, kojima je rečeno bilo, da će umrijeti, jer nijesu slušali Stvorčevih zapovijedi, i što će ovo tako divno stvorenje, u kojem bješe čovjek stvoren, smrću uništeno biti. No upravo tim načinom rasplođianja ostaje u djeci ono, što su roditelji izgubili, a u unucima ono, čega je ponestalo u djeci, pa tako dalje sve do časa sudnjega dana, gdje će Isus Krist Bogu ocu predati svoje kraljevstvo mira bez ikakove pogibli i grješne mrlje. [...]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Učiteljskog doma, Škole, Napretka i Školskih novina

Stara i nova škola (1910.) / Talijanski napisao A. Bertoli, hrvatski priredio I. Martinis.

REPORTAŽA | POLA STOLJEĆA OSNOVNE ŠKOLE VIJENAC, OSIJEK

Škola pozitivnih vibracija, bez domaćih zadaća

Domaća zadaća kod nas je iznimka, a ne pravilo. Učenik mora imati mogućnost izbora zadataka za rješavanje s obzirom na njihovu količinu, težinu i vlastite mogućnosti. Nastavni rad mora biti poticajan, dok učenika treba voditi prema samostalnosti i povjerenju u vlastite mogućnosti, ističe ravnatelj Stjepan Sokol… Piše Branko Nađ