Život i škola - u obzorju slobode, suživota i nediskriminacije

TEMA BROJA: PROMICANJE GRAĐANSKOSTI I ODGOJA ZA SNOŠLJIVOST

Život i škola - u obzorju slobode, suživota i nediskriminacije

Posljednje dvije godine u mnogim su se europskim zemljama razvijale odgojno-obrazovne politike povezane s ciljevima Pariške deklaracije o promicanju građanskosti i zajedničkih vrjednota slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem odgoja i obrazovanja. Imaju li se pak pred očima posebni ciljevi te deklaracije, najnoviji politički razvoji obuhvaćeni tom brošurom imaju više za cilj osigurati da djeca i mladi stječu društvene, građanske i međukulturne kompetencije... Priredili Zdravko Gavran, Anđelko Jelin i Ivan Rodić

STANJE STVARI

Urušava li se kurikularna reforma?

Je li tko osjetio da se najavljena i u nacrtu predložena kurikularna reforma urušava? Potpora joj s vrha aktualne vlasti nije došla u roku koji je sam voditelj Ekspertne radne skupine CKR-a javno obznanio, a tomu unatoč zamisao i potreba kurikularne reforme nije se urušila, stručne su rasprave o tome u punom jeku. Ostaje, svejedno, pitanje bi li se predložena kurikularna reforma mogla urušiti. Bi, dakako! Mogla bi tu sudbinu doživjeti bude li njezin najistaknutiji čelnik (pr)ocjenjivao i isticao da kritike predloženih dokumenata idu prema čovjeku, a ne prema onome što piše... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Na djeci, na učenicima, se ne bi smjelo eksperimentirati, naročito ne ako imate ovako kvalitetne fakultete kao Hrvatska. A već nekoliko godina se ozbiljno režu sredstva za znanost. U Njemačkoj je dobro da, bez obzira tko je na vlasti, dosljedno i puno ulažu u znanost. To garantira napredak društva, napredak gospodarstva i kulturni milje u kojem možeš dobiti nove stručnjake. […]

Prirodne znanosti su temelj razvoja 21. stoljeća. Ovo je stoljeće stoljeće biomedicine. Što se tiče savjeta maturantima, neka gledaju interdisciplinarno, neka multipliciraju svoje talente, idu na radionice, kampove, pa čak i pauziraju godinu dana dok ne odluče što studirati. Roditelji forsiraju da im djeca što prije završe fakultet, a puno je veća dobit završiti pravi fakultet, nego krivi u rekordnom vremenu.

Prof. dr. sc. Ivan Đikić, ugledni znanstvenik

www.slobodnadalmacija.hr, 3. travnja 2016.

AKTUALNO

• Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje

Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama

Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama osmišljen je sveobuhvatno, ima u vidu cjelovitost učiteljske profesionalne uloge i odnosi se na sve učitelje u osnovnim i srednjim školama bez obzira na odgojno-obrazovni ciklus i vrstu obrazovnoga programa te kurikulumsko područje, odnosno nastavni predmet...

• Ravnateljsko motrište

More ne možeš prijeći zureći u vodu

Moje se radno mjesto zove „ravnatelj/odgojitelj“ ili obrnuto, kako kome odgovara, a u obje „uloge“ nalazim se formalno s 50 posto radnog vremena. Mada svi ravnatelji znaju kako je to u praksi nemoguće dijeliti na postotke i mi smo “Katice za sve”… Piše Gordana Pavlinić, ravnateljica DV Rožica, Veliko Trgovišće

• Opatija: Stručni skup o obrazovanju odraslih

U očekivanju daljnjih promjena nabolje

Ustanove za obrazovanje odraslih cijene aktivnosti mjerodavnih tijela, no od obrazovne politike očekuju razvijanje partnerstva u sustavnijoj potpori značajnijem unaprjeđivanju obrazovanja odraslih…

• Rani i predškolski odgoj i obrazovanje: Dijete i bolnica

Biti uz dijete uvijek kada je bolesno

Kad je riječ o hospitalizaciji djece, važno je ukazati na specifičnosti koje je čine različitom od hospitalizacije odraslih. Prije svega, to je dob djeteta, odnosno stupanj kognitivnog razvoja. O dobi ovisi djetetovo poimanje bolesti i njegova reakcija na bolest i zahtjeve liječenja. O dobi također ovisi reakcija na odvajanje od roditelja i prilagodljivost na bolničku sredinu. Doživljaj bolesti kod djece se veže na nezreli koncept shvaćanja vlastita stanja…

• Vertikala sindikata obrazovanja: Okrugli stol o građanskom odgoju

Kako odgojiti generacije aktivnih građana

Program Građanskog odgoja i obrazovanja, kako je zamišljen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, ključan je za unaprjeđenje demokratske svijesti građana, a u operativnoj provedbi toga programa, kao i čitave reforme, značajnu ulogu imaju sindikati...

• Kurikularna reforma: Iz rasprava na internetskim stranicama/forumima

ONK je neprihvatljiv

U ONK-u se omalovažava rad stotine stručnjaka i znanstvenika koji su ozbiljno radili dvije godine na NOK-u. Omalovažava se više od četiri stotine javnih rasprava na terenu, sa svim relevantnim dionicima odgojno-obrazovnog sustava i najšire javnosti i nakon donesenog političkog konsenzusa o NOK-u kao temeljnom dokumentu iz kojega se ostvaruju svi daljnji koraci osuvremenjivanja i poboljšanja odgojno-obrazovnog sustava... Piše Dijana Vican

• Velik uspjeh strojarske i medicinske struke u Hrvatskoj

Roboti će promijeniti naš život

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu razvijen je prvi hrvatski neurokirurški robot RONNA koji je nedavno uspješno obavio i prvu neurokiruršku operaciju u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu...

• Osobno motrište: Prilog raspravi o pravopisnoj problematici

Školski pravopis već postoji, čemu ga zamjenjivati?

Bez strukovnoga dogovora i zajedničke sloge različitih sudionika jezične politike bilo koji pravopis i dalje će raslojavati i zbunjivati etnolingvokulturnu hrvatsku zajednicu. Budući strukovni sporazum oko zajedničkoga pravopisa promicat će daljnju izgradnju i učvršćivanje unutarnjega jedinstva u etnolingvokulturnoj zajednici, jačat će povjerenje unutar društva. Od pravopisnih „bitaka” najviše stradaju učenici... Piše Artur Bagdasarov, ruski kroatist, Moskva

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Slovenija: Izborni predmet Tehnika u 4. razredu osnovne škole

Od početne ideje do konačnog proizvoda

Na jednostavan način učenici upoznaju osnovna područja tehnike u svakodnevnom životu. Izrađujući vlastiti proizvod učenici se upoznaju s osnovnim oblicima rada na području tehničkih znanosti i postupcima obrade materijala te su tako vlastitom aktivnošću i stvaralačkim radom došli do novih spoznaja... Piše Andrej Juder, prof. Osnovna škola Franceta Prešerna, Maribor

SVIJET

• Istraživanje UNESCO-a: Što školu čini sretnom?

Znati prepoznati vrijednosti svakoga učenika

Sretna je ona škola koja prepoznaje raznolikost učeničkih talenata i različite vrste inteligencije, škola koja razvija vrijednosti, sposobnosti i kompetencije koje pridonose većoj sreći svakoga učenika, škola u kojoj se pruža podrška nastavnicima i njihovim stavovima, škola u kojoj se osnažuju slobode, stvaralaštvo i motivacija učenika te stvara ugodno i prihvaćajuće okružje za učenje...

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Učenik s Aspergerovim sindromom / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Mrežne stranice škole / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Pravo na nadoknadu za smjenski rad / Olivera Marinković, dipl. iur.

• RIJEČ | Kurikulna međukulturnost i interkulturalnost / Piše Sanda Ham, redovita profesorica Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Može li možda bez prezentacije? / Milan Bajić, Tehničko veleučilište u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Kako izbjeći ili smanjiti stres kod kuće / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Kraljevec na Sutli: OŠ Pavla Štoosa | Projekt «Djeca - djeci»

• Rab: SŠ Martkantuna de Dominisa i DV Pahuljica | Veliki za male, mali za velike

• Rijeka: OŠ Kantrida | Priča o kravati

• Sikirevci: Osnovna škola | Kreativne radionice za roditelje, učenike i učitelje

MEDIJI

• WEB | Dan otvorenih vrata NCVVO-a https://www.ncvvo.hr/dani-otvorenih-vrata

• KAZALIŠTE | «Pripovjedno kazalište» u Arheološkom muzeju

• KNJIGE | Corina Ana Penić, Viktor i tajna družina Gromovi, Školska knjiga – Biblioteka za poticanje čitanja, Zagreb, 2015.

• ČASOPISI | Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, ABC tehnike

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

AH, KAKO LI POČINJE MOJE ŠKOLOVANJE...

Doslovce - krvav početak mojega školovanja! / akademik Petar Strčić

[…] Pješice sam teško i polako krenuo uzbrdnom cestom na moje udaljeno područje Krimeja, u veliku kuću moga djeda Petra (živio je u zavičajnome Krasu na otoku Krku). Mama je užasnuto skočila sa stolice uz šivaću mašinu (bila je obrtnica – krojačica) i vrišteći uz plač stavila na koljena, zagrlila i ljubila. Zatim me očistila, oprala, niz rana pomazala i previla. […]

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Narodnih novina, Napretka i Školskih novina

Iz školske torbie (šaljive crtice) / Romualdo Mandl (1905.)

REPORTAŽA | 140 GODINA OŠ „KOZALA“, RIJEKA

Djecu potičemo da bez straha govore što misle

Ne mogu svi biti odlikaši, niti je to moguće, već djeca moraju sama shvatiti koliko mogu i koliko žele. Učitelj je samo čovjek, a procjenjivanje nečijeg znanja i izražavanje tog znanja u obliku brojke, ocjene, jako je zahtjevan i težak posao, smatra ravnateljica Kim Anić… Piše Branko Nađ