Znanost i struka drumom, obrazovna politika šumom

TEMA BROJA: KVALITETA OBRAZOVANJA

Znanost i struka drumom, obrazovna politika šumom

Premda već desetljećima pojam kvalitete obrazovanja predstavlja žarište interesa znanstvene zajednice, još uvijek ne postoji jednoznačna definicija pojma i jedinstven odgovor na pitanje što predstavlja kvalitetu obrazovanja. Nepostojanje jednoznačne definicije ukazuje na izrazitu složenost i slojevitost pojma kvalitete obrazovanja, što ne iznenađuje jer je obrazovanje složen sustav koji se odvija i ovisan je o političkom, kulturalnom i ekonomskom okružju...
Priredio Ivan Rodić; za Temu broja Školskih novina govore Vlasta Vizek-Vidović, Branislava Baranović, Nikola Pastuović, Iva Buchberger, Vesna Kovač, Zrinka Ristić Dedić, Iris Marušić, Petar Bezinović, Boris Jokić...

UMJESTO UVODNIKA

Vrijedi mnogo, ne košta ništa

Ponajveću novost donosi odredba Nacrta da se u dječjem vrtiću ostvaruju „programi predškole” [u množini!] „koji su obvezni za svu djecu godinu dana prije polaska u osnovnu školu”. Prema tome, ne bi trebalo biti razloga za zabrinutost glede perspektiva razvitka pluralizma u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Nadalje, optimizam se raspiruje još jednom novìnom: nije u Nacrtu, no rekao je ministar da će program predškole sadržavati 550 sati odgojno-obrazovnog rada, dakle dvostruko više nego dosad... Piše Ivan Vavra, direktor Školskih novina

PODCRTANO

Cilj nastave povijesti trebala bi biti samospoznaja utemeljena na potrazi za povijesnom istinom. Taj bi cilj zahtijevao proučavanje ljudskoga ponašanja i shvaćanje potrebe odgovornosti. Nastava koju je definiralo Ministarstvo uz pomoć skupine povjesničara isključiv je projekt koji ne dopušta alternativna mišljenja ni rješenja.

Ivo Rendić-Miočević

Vijenac, br. 487, 1. studenoga 2012., str. 6. – 7.

MEĐU NAMA

Sve je to samo ciklona

U javnosti se po tko zna koji put ukazao inače akademski glazbenik, ali u posljednjih nekoliko godina neprijeporni stručnjak za zdravstveni, pardon, spolni odgoj u hrvatskim školama. Doista mi nije jasno odakle tom nesuđenom varaždinskom gradonačelniku, ovlaštenom voditelju programa cjelovitog spolnog odgoja Teen STAR i kreatoru programa zdravstvenog odgoja koji je u hrvatskim školama bio samo u eksperimentalnoj primjeni tolika neiscrpna energija da uporno omalovažava i minira jedan tako važan i vrijedan program kao što je zdravstveni odgoj.... Piše Marijan Šimeg, glavni urednik ŠN

AKTUALNO

• Zagreb: O prehrani djece u školskim ustanovama

Srednjoškolci prepušteni sami sebi

Raspravljalo se o ovim temama na prošlotjednom stručnom skupu pravobraniteljice za djecu „Pravilna prehrana djece u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te ustanovama koje skrbe za djecu - gdje smo danas?” u Zagrebu. Na skupu su sudjelovale i predavanja održale dr. sc. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar”, prof. dr. sc. Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Vesna Jureša iz Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar” te dr. Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju…

• Sveučilište u Zagrebu: Suzbijanje diskriminacije i korupcije

Poticanje etičnosti u akademskoj zajednici

IPA projekt „DisCo” predviđa provođenje brojnih aktivnosti s ciljem stvaranja akademskog okruženja s nultom tolerancijom prema korupciji, nepotizmu, sukobu interesa,diskriminaciji, različitim oblicima uznemiravanja, plagiranju, prepisivanju i drugim oblicima neetičnog ponašanja…

• Predškolski odgoj: Djeca i ljubomora

Zdravim odnosom protiv ljubomore

Vrlo je čest uzrok ljubomore prinova u obitelji. Stoga je veoma važan stav roditelja u sprječavanju ljubomore. Dokazano je da je ljubomora češća kod obitelji s manjim brojem djece, nego u većim obiteljima…

• Zagreb: Seminar Primarna prevencija ovisnosti

Budi zdrav, imaj svoj stav!

Promjene u stavovima i mijenjanje ponašanja, odnosno prihvaćanje zdravih stilova življenja, moguće je očekivati samo ako učenicima budu ponuđene znanstveno utemeljene informacije kroz interaktivne metode sa što više diskusija, procesa donošenja odluka, debata, igara uloga te kritičkog mišljenja…

• Mladi znanstvenici: Dr. sc Alan Filipin, Građevinski fakultet – Zavod za matematiku

Kvalitetan rad ovisi o motiviranom nastavniku

Nažalost, matematika je u učeničkim očima prečesto bauk, pa tako postaje predmet koji je većini učenika najteže položiti, dok se sa svim ostalim predmetima nose mnogo lakše. Najveći broj nedovoljnih ocjena, popravnih ispita, pa i padanja razreda upravo je iz matematike. U tom se smislu slažem s vašom tvrdnjom, jer oni učenici koji s matematikom nemaju problema mnogo lakše prođu kroz obrazovni sustav. Naravno da uvijek sve ovisi o svakom pojedinom djetetu, njegovim sklonostima i sposobnostima, pa se mi kao predavači trebamo prilagoditi i učiniti sve što možemo da iz svakoga izvučemo njegov osobni maksimum…

ODGOJNO-OBRAZOVNA PRAKSA

• Projektna nastava – Pedagoško-didaktički i metodički pristup (1)

Stjecanje kompetencija neposrednim iskustvom

Projektna nastava, kao oblik nastave usmjerene na učenika, doima se kao najšira i najkompleksnija strategija učeničke aktivnosti i samoaktivnosti u odnosu na dosadašnje koncepte osuvremnjivanja nastave. Kompetencije koje imaju ulogu za svakodnevni život realiziraju se u projektnoj nastavi u uvjetima ponekada vrlo sličnima stvarnom životu te se stječu neposrednim iskustvom, a ne iz „druge ruke”... Piše Marija Ajša Peuc, dipl. pedagoginja i prof. kemije i biologije, OŠ Dragutina Tadijanovića, Zagreb

• Metodički pristup medijskoj kulturi (3)

Radio kao medij

U nastavnome programu radio je konfuzno i nesustavno i raspoređen, bez jasnih pojmova i ciljeva o tome kakav je radio medij, koje su njegove posebnosti i zadatci u obradi. Jasno je zašto u takvim okolnostima nastavnici radio kao medij najmanje obrađuju, pribjegavajući medijima koji su im poznatiji, a učenicima zanimljiviji... Piše Marija Tuskar, nast. hrvatskog i ruskog jezika, Montessori učitejica i dramska pedagoginja

• Kadena života – Radionica za roditelje – VIII. dio: Stablo obećanja (1)

Učimo izbjegavati najčešće roditeljske pogrješke

Djeca, kao i odrasle osobe, imaju svoje potrebe. Ako bilo koja od njih nije zadovoljena, narušava se osobna ravnoteža i ugrožava razvoj. Roditelji su dužni djeci omogućiti kvalitetno zadovoljavanje svih potreba, vodeći pritom računa i o zadovoljenju svojih potreba. Samo zadovoljan roditelj može odgojiti zadovoljno dijete... Pišu Milijana Kovačević, psihologinja savjetnica, OŠ Kman-Kocunar, Split, i Zvjezdana Čagalj, odgojitelj savjetnik, DV Radost, Split

• Splitsko-dalmatinska županija: Apsurdi mreže škola

Upitni „jednaki uvjeti za sve”

Analize pokazuju svu demografsku tragičnost i konstatntno smanjenje broja učenika u osnovnim i srednjim školama u Dalmaciji. Umjesno je pitati imaju li svi učenici „jednake uvjete za sve” kad jedan učitelj u većini malih područnih škola istodobno radi s učenicima četiriju razreda? Tko je osposobljavao učitelje za takav rad? Ne treba bježati od činjenice da je u tim razrednim odjelima rad učitelja „rudarski”, ali ni od činjenice da učitelje ove vrste često mimoilaze organizirani stručni skupovi... Piše Vinko Bajrović, prof. viši savjetnik za matematiku

REGIJA/SVIJET

• SRBIJA | Sastanak subotičkih srednjoškolaca s predstavnicima Grada i Udruge Hmm...

Rad učeničkih parlamenata podići na višu razinu

Kroz natječaj se u okviru Akcijskog plana realizira niz projekata važnih za život mladih u lokalnoj zajednici i u Vojvodini uopće. Krajnji je cilj umrežavanja svih škola postojanje veze i načina na koji će učenici komunicirati i razmjenjivati iskustva i saznati kako pomoći sebi u ostvarivanju svojih potreba kroz kontakte s drugim parlamentima… Prema Subotica Danas priredio Ivica Buljan

• EUROPSKA UNIJA | Prvo europsko istraživanje razine pismenosti

(Ne)pismenost kao tabu tema

Milijuni odraslih Europljana nisu dovoljno pismeni za puno i neovisno sudjelovanje u društvenom životu. Prihvaćanje činjenice da je to vrlo raširen i duboko ukorijenjen problem prvi je važan korak za pokretanje nužne akcije... Prema BBC Education priredila Ivana Čavlović

SAVJETNIK

• PSIHOLOGIJA | Strategije i vježbe za poboljšanje pažnje / Sanja Režek, prof. psiholog, OŠ A. G. Matoša, Zagreb

• PEDAGOGIJA | Pripremanje za nastavu / Azra Rađenović, pedagoginja, OŠ 22. lipnja, Sisak

• PRAVO | Polaganje stručnog ispita za knjižničara / Olivera Marinković, dipl. iw2ur.

• MEDIJSKA KULTURA | Što s nasiljem u filmovima? / Danijel Labaš, dr. sc., profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu / www.djecamedija.org

• TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU | Od učionice do virtualne okoline za učenje / Petar Jandrić, dr.sc., viši predavač na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu

• ZDRAV ŽIVOT | Odgojite zdravo dijete / Ivo Belan, dr., spec. opće medicine

SURADNICI JAVLJAJU

• Donja Batina: Stoljeće školstva | Bogat kulturno-umjetnički program

• Čakovec: Zlatna godišnjica mature | Imam pjesmu za tebe, generacijo moja

• Sveti Ivan Žabno: OŠ Grigora Viteza | Dajte nam kruha i igara!

• Zagreb: OŠ Gustava Krkleca | Strašna večer u knjižnici

MEDIJI

• WEB | Teme roditeljstva i obiteljskog odgoja (http://www.roditeljski.info)

• TV | Sigurnost draga, sloboda još više (emisija Ni Da ni NE, HTV1)

• KAZALIŠTE | Tapavko; Crvenkapica i Vuk; Skupina Hihotići, HNK Varaždin, 2012.

• GLAZBA | Otello, Metropolitan u Lisinskom, Zagreb 2012.

• KNJIGE | Vukovarski zbornik 7 / Ogranak Matice hrvatske, Vukovar 2012.

• ČASOPISI | Napredak, Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, Motrišta

ŠKOLSKI ŽIVOT NEKOĆ

POJMOVI IZ PEDAGOGIJSKE BAŠTINE

Škola kao institucija / Marijan Tkalčić (1934.)

Ali današnjica ipak prodire u školu, ne samo što u nju ulaze ljudi sa svojim brigama, potrebama i nevoljama nego i zato, što je ona javna institucija. I odgojna i obrazovna funkcija škole organizovane su kao i ostale institucije nekog vremena. Kako je ona kao institucija najmlađa, to se organizovala po uzoru starijih, izgrađenijih institucija. Duh današnje škole, duh je tih institucija. Te vrše svoj društveni zadatak uobičajenim, ustaljenim sredstvima, pa se stoga nastoji da i škola, slično ustaljenim sredstvima, ispuni svoju kulturnu misiju...

Prije 150 / 100 / 50 godina

Novosti iz Napretka, Domaćeg ognjišta, Učiteljskog doma, Preporoda i Školskih novina

Život i rad Ivana Jakova Rousseaua / Davorin Trstenjak (1912.)

REPORTAŽA | 80 GODINA OŠ AUGUSTA ŠENOE, ZAGREB

Odlična odskočna daska za nastavak školovanja

Osim prostornih nedostataka, problem je i sama lokacija školske zgrade, kraj Selske ceste, jedne od najprometnijih ulica u Zagrebu. Promet je opasan, a nastavu otežava i zagađenje te nesnosna buka od silnih automobila… Piše Branko Nađ