• Vodeći stručnjaci preporučuju slikovnice Mudra sova Maje Punoš Rebić te Žinko u školi Željke Horvat-Vukelje jer otvaraju osjetljive teme – strah od škole i prekomjerno korištenje digitalnih uređaja

• Najnovija slikovnica u izdanju Školske knjige Mudra Sova govori o ekranizmu, sve prisutnijem problemu ovisnosti o ekranima i podsjeća na važnost igre, čitanja, razgovora i druženja uživo

• Žinko u školi pomaže budućim prvašićima da se lakše suoče sa strahom od škole i nepoznatoga, a dodatnu vrijednost daju joj zanimljivi dodatci – crteži 12 glavnih likova koji se mogu izrezati, oblikovati i pretvoriti u lutke na štapu

Povratak u školske klupe za djecu nije samo početak nove školske godine. Za neke je to povratak poznatoj rutini i prijateljima, a za druge, osobito za prvašiće, veliki korak u nepoznato. Kako će se snaći u novom okružju? Hoće li pronaći prijatelje? Jesu li pripremljeni za sve izazove, uključujući opasnosti od prekomjernoga korištenja pametnih mobitela i drugih digitalnih uređaja?

Kvalitetne edukativne slikovnice Mudra sova Maje Punoš Rebić i Žinko u školi Željke Horvat-Vukelje, objavljene u izdanju Školske knjige, mogu odgovoriti na većinu postavljenih, ali i neizgovorenih pitanja te poslužiti kao pouzdan saveznik zabrinutoj djeci i roditeljima. Upoznajući likove, njihove osjećaje i situacije koje su im bliske, djeca lakše prepoznaju vlastite strahove i nedoumice, a razgovor nakon čitanja može otvoriti teme o kojima im je katkad teško izravno govoriti.

Kad je škola velika nepoznanica, Žinko u školi pokazuje da strah može nestati

Polazak u školu jedan je od velikih događaja u djetetovu životu i može biti popraćen pozitivnim uzbuđenjem, ali i zabrinutošću. Upravo tim osjećajima bavi se slikovnica Žinko u školi Željke Horvat-Vukelje, namijenjena ponajprije budućim prvašićima i njihovim roditeljima. Glavni je junak simpatični ježić Žinko koji zajedno s medom, zecom i drugim šumskim prijateljima kreće u prvi razred. Kao i mnoga djeca pred polazak u školu, Žinko osjeća nelagodu pred velikom promjenom, ali postupno otkriva da ono čega se bojao ne mora biti tako strašno.

Istaknuta književnica Željka Horvat-Vukelja, poznata i kao nekadašnja urednica Modre laste i začetnica književno-scenske forme pričokaz, godinama je pripovijedala priču o malom ježu na književnim susretima. Tek nakon što ju je ispričala više od stotinu puta, sjela je i napisala priču. „Najljepše mi je i najdraže kada, pričajući djeci, spontano dođem do sve boljih detalja u sadržaju i kad u izrazu postanem jednostavna, prirodna i uvjerljiva”, otkriva autorica.

Posebnu vrijednost knjizi daju ilustracije Branke Hollingsworth, a slikovnicu dodatno obogaćuju crteži dvanaest glavnih likova koji se mogu izrezati i pretvoriti u lutke na štapu. Žinko u školi nije samo priča koja se čita prije prvoga školskog dana. Ona može potaknuti razgovor o strahu, uzbuđenju i očekivanjima te pomoći roditeljima da djetetu pokažu kako je sasvim u redu imati tremu pred velikom promjenom, ali je moguće taj osjećaj pretvoriti u veselje zbog svega novoga što dolazi.

Mudra Sova upozorava na zamke života uz ekrane

Odrastanje uz ekrane još je jedan od velikih izazova današnjeg djetinjstva. Mobiteli, tableti i televizori mogu biti izvor zabave i znanja, ali ne smiju istisnuti neke od najvažnijih dječjih aktivnosti – igru, čitanje, razgovor i druženje uživo.

U slikovnici Mudra Sova, novom naslovu u seriji Rasti sretno, autorica Maja Punoš Rebić i ilustratorica Milica Čvokić otvaraju temu ekranizma – prekomjernoga i nekontroliranoga korištenja digitalnih uređaja koje može negativno utjecati na razvoj, govor, pozornost i ponašanje djece. Iako ekranizam nije službena medicinska dijagnoza, psiholozi i logopedi tim se pojmom sve češće koriste da bi opisali problematične obrasce korištenja digitalnih sadržaja. Kako nam u tome može pomoći Mudra sova, opisuje recenzentica knjige prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.

„Edukativne priče s terapijskom svrhom sadržavaju informacije o likovima s kojima se djeca mogu poistovjetiti, a da nisu izravno izložena kritikama. Pričom se, osim poticanja na druge mogućnosti, primjerice igre, čitanja knjiga i druženja s vršnjacima, upozorava i na rizike koji prekomjernim korištenjem dovode do teškoća kod djece. Kada djecu upozoravamo na ono što ne bi trebala činiti, vrlo često im propuštamo dati alternativu što trebaju činiti, no autorica pričanjem ove terapijske priče nudi djeci prilagođene i razvojno primjerene aktivnosti koje ih, osim na edukativni i obrazovni dio, upućuju i na međusobne odnose i pomaganje drugima”, ističe ta ugledna klinička psihologinja i psihoterapeutkinja koja preporučuje Mudru sovu roditeljima, nastavnicima i stručnjacima.

Logopetkinja Ivana Kujundžić smatra Mudru sovu korisnim „pomagalom u radu s djecom predškolske i mlađe školske dobi u svrhu prevencije ovisnosti i zlostavljanja”, a osobito je preporučuje „logopedima koji se bave govorno-jezičnim razvojem djece i u stalnoj su potrazi za novim materijalima”.

Važne teme za početak nove školske godine

Žinko u školi i Mudra Sova polaze od različitih dječjih iskustava, ali dijele istu ideju – važne teme ne treba izbjegavati, nego ih približiti djeci na primjeren način. Zato bezbrižni dani uoči početka školske godine mogu biti dobar trenutak za novi obiteljski ritual, za nekoliko minuta zajedničkog čitanja, bez mobitela i drugih ekrana, nakon kojih slijedi jednostavno pitanje: „Kako bi se ti osjećao da si na njegovu mjestu?” Katkad upravo iz jedne takve priče počinje razgovor koji djetetu treba – o novom početku, o ravnoteži između digitalnog svijeta i stvarnog života.

„Poučimo djecu i mlade da su razgovor i kvalitetan suodnos s drugim čovjekom najvažnija spona života i svijeta. Uputimo ih na knjigu i čitanje gdje će odmoriti svoja osjetila opterećena raznim senzacijama vrloga novoga digitalnog svijeta. Čitajmo im i govorimo, slušajmo ih i poučavajmo. Zarazimo ih ljubavlju prema knjizi i znanju. Zadržimo njihovu pozornost na kvalitetnim i zdravim sadržajima i aktivnostima. Jer ako to nećemo raditi mi, razni ekrani i umjetna inteligencija zasigurno hoće. Na štetu njima i cijelom svijetu”, poručuje Maja Punoš Rebić, autorica slikovnica Mudra sova.