U navedenim primjerima vidi se i pravopisni aspekt pisanja naziva svih dječjih vrtića: riječi su u svim modelima u nominativu, a imena mogu biti u navodnicima i bez njih

Značajne ličnosti kao naslovnici zastupljeni su u nazivima neznatnog broja dječjih vrtića. Iz područja književnosti to su Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Gustav Krklec, Grigor Vitez…

Predškolski odgoj, ili rani i predškolski odgoj kako se u novije vrijeme naziva u stručnim krugovima, prvo je razdoblje institucionalnog odgojno-obrazovnog sustava, po ustroju posve različito od škole. Razlike su u organizaciji, metodama rada, obrazovanju odgojitelja, financiranju pa i u načinu određivanja naziva predškolskih ustanova.

Nema jedinstvenog podatka o broju dječjih vrtića u Hrvatskoj. U javnom popisu Ministarstva obrazovanja navode se 902 ustanove, a u podacima Državnog zavoda za statistiku 1637 dječjih vrtića i 133 druge pravne osobe u kojima su odjeli dječjih vrtića (osnovne škole, igraonice, udruge i dr.).

Prema osnivačima, imamo 1246 javnih vrtića s područnim odjelima (osnivači gradovi, općine, županije , država), 328 privatnih i 60 vjerskih (također s područnim odjelima). Vrtići po alternativnim programima (waldorf, montessori, reggio emilia, šumski vrtići i dr.) ne prikazuju se u statistici posebno.

Emotivni odnos

Najbrojniji su montessori kojih ima oko 30, waldorfskih je oko 5 i nekoliko ostalih. Vrtića, dakle, ima više nego osnovnih škola pa predstavljaju jedinično najbrojniju vrstu obrazovnih ustanova u zemlji. No po broju djece polaznika osnovne su škole znatno brojnije (oko 300 tisuća) od vrtića (157 tisuća), što je posljedica činjenice da osnovnu školu po zakonu moraju pohađati sva djeca te dobi, dok je u vrtićima obuhvaćeno tek 85 posto djece predškolske dobi. U vrtićima radi oko 16,5 tisuća odgojitelja, a u osnovnim školama 37 tisuća učitelja. Po postotku obuhvaćenosti djece dječjim vrtićima Hrvatska je s 85 posto u prosjeku najrazvijenijih zemalja (OECD), ali zaostaje za npr. Slovenijom, Austrijom, Mađarskom, Njemačkom, skandinavskim zemljama i Italijom, gdje je obuhvaćenost oko 95 posto, no bolja je od Srbije (80 posto), Bosne i Hercegovine (40 posto), ali i od SAD-a (75 posto).

Dok je u ostalim stupnjevima školstva ustaljeni okvir naziva ustanova stupanj i vrsta škole te mjesto u kojem škola djeluje, a razlike u (eventualnim) naslovnicima koji su uglavnom zaslužne povijesne ličnosti, u predškolskom odgoju po tom se modelu naziva tek manji broj ustanova. Štoviše, u nazivima dječjih vrtića vidi se prava raskoš mašte u velikoj tematskoj i značenjskoj simbolici imena povezanih na razne načine s ranim djetinjstvom. U tome prevladava emotivni odnos prema djeci i poistovjećivanje odraslih (koji, dakako, određuju imena) s dječjim svijetom. Prepoznatljiva je verbalna razigranost i sloboda djetinjstva u odnosu na ozbiljnost škole, njezinu usustavljenost i formalizam, što se osobito iskazuje brojnim umanjenicama i odmilicama.

Osnovni modeli naziva

Pođimo od osnovnih modela. Ako je dječji vrtić samostalna ustanova, najjednostavniji model sadrži naznaku dječji vrtić (DV) i ime mjesta u kojem vrtić djeluje. Primjeri: DV Trogir, DV Osijek, DV Požega, DV Vis i dr. Takve nazive ima veliki broj vrtića, podjednako u većim i manjim mjestima, a osim spomenutih imaju ih i: Blato, Buje, Drniš, Duga Resa, Dugo Selo, Imotski, Ivanić-Grad, Jelsa, Josipdol, Komiža, Korčula, Konjščina, Križevci, Lepoglava, Nova Gradiška, Opatija, Omiš, Opuzen, Ploče, Poreč, Skradin, Selce, Župa Dubrovačka itd. U Zagrebu, u kojem ima 60 javnih dječjih vrtića u 239 objekata, brojni se vrtići imenuju po gradskom naselju u kojem djeluju (Maksimir, Medveščak, Remetinec, Špansko, Sopot itd.), što se javlja i u drugim velikim gradovima. Drugi model nastaje kad se prvi proširi nekim pojmom iz dječjeg svijeta, npr.: DV Krijesnica, Hrvatska Kostajnica; DV Bubamara , Gornji Kneginec; DV Smilje, Šibenik i dr. Treći je model najrjeđi, a sastoji se od osnovnih sastavnica i naslovnika, tj. imena istaknute osobe na nacionalnoj ili lokalnoj razini: DV Ivana Brlić-Mažuranić, Biograd na Moru; DV „Olga Ban” Pazin; DV Milana Sachsa, Zagreb i dr.

U navedenim primjerima vidi se i pravopisni aspekt pisanja naziva svih dječjih vrtića: riječi su u svim modelima u nominativu, a imena mogu biti u navodnicima i bez njih. Iznimka je kod imena i prezimena naslovnih osoba, koji mogu biti u nominativu s navodnicima ili bez njih te u genitivu. U popisu vrtića Ministarstva obrazovanja navode se i puni nazivi ustanova ili udruga u kojima je dječji vrtić nesamostalna sastavnica, što je također posebnost nazivlja u predškolskom odgoju, npr. Program predškolskog odgoja pri Osnovnoj školi Negoslavci, Predškolski odgoj pri Udruzi „Ludbreško sunce”, Kraći program predškolskog odgoja pri Osnovnoj školi Alberta Štrige, Križevci i dr.

Nazivi iz svijeta prirode

Među vrtićima koji, osim imena mjesta u kojem se nalaze, imaju u nazivu i neki pojam vezan za djetinjstvo, ima nekoliko skupina: opći pojmovi iz dječjeg svijeta, pojmovi iz prirodnog svijeta – životinje, biljke, okoliš (na standardnom jeziku), pojmovi iz lokalne sredine na mjesnom govoru, imena izvedena od imena mjesta u kojemu se nalazi vrtić. Navest ćemo po nekoliko primjera za svaku skupinu (ime vrtića kurzivom).

Opći pojmovi vezani za djecu i djetinjstvo: Radost – Novska; „Osmijeh” – Bjelovar; Dječja mašta – Čakovec; Sretno dijete – Hrvace; Sretna djeca – Novi Marof; Mali svijet – Gradište; Igra – Koprivnica; Čarolija – Maruševec; Šareni svijet – Požega; Naša radost – Pregrada; Vedri dani – Stari Mikanovci; Dječji san – Sveta Nedelja i dr. Najčešće ime u ovoj je skupini Radost (još i Crikvenica, Berek, Darda, Jastrebarsko, Požega, Ludbreg).

Opći nazivi iz prirode: Kapljica – Donja Dubrava; Potočić – Barilović; More – Fažana; Snježna pahulja – Fužine; Meteorko – Grubišno Polje; Sunce moje malo – Kaštel Sućurac; Proljeće – Kloštar Ivanić; Slapić – Korenica; Oblutak – Pula i dr.

Pojmovi iz životinjskog svijeta, ponekad u deminutivu ili kao ime od milja: Ježić – Baška Voda, Črešnjevo; Cvrčak – Beli Manastir, Čakovec, Knin, Mali Lošinj; Bubamara – Benkovac, Bjelovar, Čabar, Donja Stubica, Dubrovnik, Glina, Našice, Gornje Bazje, Kalinovac; Leptirići – Bibinje, Ljubeščica; Leptir – Donji Andrijaševci; „Grlica” – Bilje; „Pčelica – Bisag, Čazma; „Jelenko” – Domašinec; Vrapčići – Đelekovec; Košutica – Ferdinandovac; „Krijesnica” – Gorjani, Gradina; Medo – Udbina, Mali Bukovac; Mali medo – Lovinac, Gornja Reka; Medvjedići – Rugvica; Sovice – Gornji Miholjevec; Roda – Ivanić-Grad; Srdelica – Kali; Vrapčići – Kašina; Zeko – Kneževi Vinogradi, Slatina; Lane – Osijek; Morski konjić – Podgora; Lastavica – Preko; Pingvin – Pula; Vjeverica – Pula; Girice – Cres; Cvrkutić – Oroslavje. Neka su imena izvedena iz naziva mjesta: Mačići – Mače; Žabac – Sv. Ivan Žabno, Račići – Nova Rača. Najčešće je ime Bubamara.

Pojmovi iz biljnog svijeta, ponajviše cvijeća: Tratinčica – Brinje, Barban, Dežanovac, Grubišno Polje; Mala tratinčica – Podturen; Maslačak – Belišće, Pakrac, Garešnica, Krapinske Toplice; Dugopoljski maslačak – Dugopolje; Ivančica – Čeminac; Klinčec – Donja Dubrava; Jaglac – Đurđenovac, Kumrovec; Latica – Garčin, Klenovnik; Ivančica – Ivanec, Ivanska (izvedeno od imena mjesta); Ljubičica – Jasenice; Kesten – Klanjec; Potočnica – Našice, Pitomača, Mala Subotica; Suncokret – Novigrad; Smokvica Pojatno; Travica – Senj; Smilje – Šibenik. Najčešće se javljaju Tratinčica, Maslačak i Ivančica, a znatan dio naziva je u deminutivu.

Dječja književnost i značajne ličnosti

Djela i likovi iz dječje književnosti i filma također su naslovnici brojnih dječjih vrtića: Regoč (DV Babina Greda), Pinokio (Bjelovar, Donji Miholjac), Mali princ (Bol, Osijek, Pazin), Kalimero (Brtonigla), Hlapić (Semeljci, Sesvete), Pinokio, Petar Pan (Dubrovnik, Drenovci), Crvenkapica (Ilok, Poreč), Bambi (Novi Marof, Nijemci), Baltazar (Gračac, Sesvete), Heidi (Osijek), Veli Jože (Pazin), Koko (Sesvete), Potjeh, Svarožić (Slavonski Brod), Pipi Duga Čarapa (Solin) Milo Dijete (Viškovci), Bajka (Vinkovci).

Značajne ličnosti kao naslovnici zastupljeni su u nazivima neznatnog broja dječjih vrtića. Iz područja književnosti to su Ivana Brlić-Mažuranić (npr. Zagreb, Slavonski Brod, Biograd na Moru), Vladimir Nazor (Daruvar, Kastav), Gustav Krklec (Krapina), Grigor Vitez (Samobor), a po skladatelju Milanu Sachsu nazvan je istoimeni vrtić u Zagrebu. DV Tatjana Marinić u Zagrebu nosi ime po poznatoj revolucionarki iz Drugog svjetskog rata, što su bile i Pjerina Verbanac (DV Labin) i Olga Ban (DV Pazin). Katarina Frankopan (DV Krk) poznata je hrvatska plemkinja i književnica, a Vanđela Božitković (DV Hvar) istaknuta je odgojiteljica zaslužna za organizaciju predškolskog odgoja u Hvaru.

nazivi vrtića