Projekt se provodi u suradnji s osnovnim školama lokalne zajednice, a uključuje šest radionica pripovijedanja i interpretacije književnih tekstova te uvodno predavanje za učitelje

Centar za kulturu Trešnjevka od ožujka do svibnja 2026. provodi edukativno-književni projekt „Pišemo kao stari pisci – od govorenog do pisanog jezika”, namijenjen učenicima četvrtih razreda osnovnih škola. Projekt uz pripovijedanje, razgovor o jeziku i kreativno pisanje djeci približava stariju hrvatsku književnost i bogatstvo jezika kojim su nastajala neka od najvažnijih djela hrvatske književne baštine.

Program vode prof. dr. sc. Vladimira Velički s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Dijana Zorić, pripovjedačica i voditeljica StoryLab – Storytelling akademije. Projekt se provodi u suradnji s osnovnim školama lokalne zajednice, a uključuje šest radionica pripovijedanja i interpretacije književnih tekstova te uvodno predavanje za učitelje.

U središtu programa nalaze se bajke Ivane Brlić-Mažuranić, jedne od najvažnijih autorica hrvatske književnosti za djecu i mlade čitatelje. Uz bajke Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio istinu i Regoč učenici će upoznavati bogatstvo jezika, arhaizme i historizme koji su dio starijih književnih tekstova, ali su suvremenim učenicima često manje poznati.

Projekt polazi od ideje da djeca lakše razumiju zahtjevniji književni tekst kada ga najprije susretnu kroz živu riječ i pripovijedanje. Nakon interpretirane priče slijede razgovor o značenju riječi i izraza te aktivnosti koje potiču učenike na vlastito govorno i pisano izražavanje. Tako djeca postupno razvijaju razumijevanje jezika starijih književnih djela, šire rječnik i otkrivaju kako riječi stvaraju slike, ritam i atmosferu priče. Projekt ujedno potiče aktivno slušanje, pripovijedanje i kreativno pisanje, razvijajući osjećaj za jezik i samopouzdanje u izražavanju.

Program financira Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba.

Uvodno predavanje za učitelje

Program uključuje i uvodno predavanje za učitelje koje je 23. ožujka održala prof. dr. sc. Vladimira Velički u Osnovnoj školi Josipa Račića, a bilo je posvećeno mogućnostima interpretacije starijih književnih tekstova i približavanju jezične baštine učenicima.

Uvodno predavanje „Pišemo kao stari pisci – metodički aspekti”, koje je održala prof. dr. sc. Vladimira Velički, polazi od spoznaje da je jedan od čestih problema u radu s djecom činjenica da se učenici teško probijaju kroz tekstove starijih lektirnih naslova zbog nepoznatih riječi i izraza. Arhaizmi i historizmi koje rabe stariji hrvatski književnici često su djeci nepoznati, zbog čega se stvara jaz između jezika književnosti i jezika svakodnevice.

U takvim situacijama učitelj ima važnu ulogu tumača – osobe koja učenicima pomaže razumjeti podrijetlo riječi i njihovu ulogu u razvoju jezika kakvoga danas poznajemo. Na predavanju je bilo govora o načinima kako učenike motivirati za čitanje starijih književnih djela te kako im približiti njihov jezik i stil.

Poseban je naglasak prof. Velički stavila na metode upoznavanja učenika s arhaizmima kroz leksičko-semantičke vježbe, kao i na njihovu povezanost s neologizmima – riječima koje tek ulaze u jezik. Tako se čuva bogatstvo hrvatske jezične baštine, uz svijest da se jezik neprestano razvija i mijenja. (ri)

„Pišemo kao stari pisci”