Razvojni psiholog Herbert Steitenhauer nedavno je upozorio da se brojke o nasilju u školama pogrješno tumače. Po njegovu mišljenju, danas je manje nasilja u školskim zgradama i dvorištima nego prije dvadesetak godina, samo se danas o njima češće izvještava u medijima. Bez obzira na to, podatci su zabrinjavajući

Tučnjave, noževi, seksualno zlostavljanje... Tko god imalo prati vijesti iz njemačkih škola, lako bi mogao pomisliti da se nalazi u nekom distopijskom filmu, priči o bezakonju i pravu jačega. No, prema najnovijim podatcima, radi se o desetcima tisuća incidenata u školama. Primjerice, samo u najmnogoljudnijoj njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2022. godine bilo je 5400 prijava za nasilno ponašanje u školama. To gotovo odgovara ukupnom broju škola u pokrajini, što znači da se prosječno jednom godišnje u svakoj školi prijavi ovakav incident. A koliko je uz to neprijavljenih slučajeva, još nitko ne zna.

Više prijava nego prije pandemije

Nedavno je 22-godišnjak u Petershagenu blizu Berlina upao u školu naoružan nožem i signalnim pištoljem, a jedan od zaposlenih podignuo je uzbunu. Također, 17-godišnji učenik u Wuppertalu je nožem napao četvoricu školaraca i sada je u pritvoru zbog sumnje na pokušaj ubojstva. U odnosu na razdoblje prije pandemije, broj takvih ekscesa u školskim zgradama i dvorištima primjetno raste, primjerice, u spomenutoj Sjevernoj Rajni-Vestfaliji za oko pedeset posto u odnosu na 2019. godinu.

Slično je i u drugim pokrajinama. Samo su u glavnom gradu Berlinu, prema policijskim podatcima, 2022. godine zabilježena 2344 slučaja nanošenja tjelesnih ozljeda u školama. Tamo policijske patrole u prosjeku pet puta dnevno bivaju pozvane intervenirati u školama. Ubojstva su, srećom, i dalje rijetka. Jedno se dogodilo u siječnju 2022. u gimnaziji nadomak Heidelberga, gdje je 18-godišnjak nožem ubio vršnjakinju.

Prema mišljenju Ministarstva obrazovanja pokrajine Brandenburg, brojni su uzroci nasilja u školama. Kao razlozi takvog ponašanja navode se nedostatak samokontrole, manjak samopouzdanja, ali i iskustvo obiteljskog nasilja. Kako dodaju, sadržaji koji prikazuju nasilje u medijima i na društvenim mrežama također mogu pridonijeti agresiji.

Pojačati socijalni rad u školama

‒ Primjećujemo da se u škole češće nosi oružje nego ranije. Najčešće su to noževi i lažno vatreno oružje, vjerna kopija pravoga ‒ kaže Sven Winkler, predsjednik Udruge školskih ravnatelja Njemačke, dodavši da je teško reći imaju li mladi oružje sa sobom zato što su spremni na nasilje ili zato što su uplašeni pa misle da moraju biti spremni za samoobranu.

No, neki stručnjaci kažu da ništa nije tako kako izgleda. Razvojni psiholog Herbert Steitenhauer nedavno je upozorio da se brojke o nasilju u školama pogrješno tumače. Po njegovu mišljenju, danas je manje nasilja u školskim zgradama i dvorištima nego prije dvadesetak godina, samo se danas o njima češće izvještava u medijima. Bez obzira na to, podatci su zabrinjavajući. Stoga njemački Sindikat odgoja i znanosti traži da se pojača socijalni rad u školama.

‒ Dramatični nedostatak nastavnika i premali broj socijalnih radnika u školama vode tome da je prevencija na licu mjesta vrlo ograničena ‒ rekla je predsjednika tog sindikata Anja Benzinger-Stolze.

Neke su škole već uvele privatno osiguranje, poput jedne u Bremerhavenu nadomak Bremena. Kako su tamo naveli, školarci su često razbijali prozore, vrijeđali druge učenike i nastavnike ili im prijetili.

‒ Skoro su se svakodnevno po dvorištu škole vrzmali tipovi koji ondje nemaju što tražiti. Stanje je prošle jeseni bilo vrlo uznemiravajuće, a nakon što smo u školsku zgradu i oko nje postavili zaštitare sve se smirilo ‒ izjavila je glasnogovornica te škole.

Nasilje nad učiteljima i dalje tabu-tema

Udruga za obrazovanje i odgoj (VBE), drugi najveći sindikat učitelja u Njemačkoj čiji je predsjednik Gerhard Brand, prošle je jeseni naručila reprezentativnu studiju u kojoj su ispitani školski ravnatelji. Fokus istraživanja bilo je nasilje nad učiteljima, a nedvojben zaključak da je ono u porastu. Naime, gotovo dvije trećine ispitanih ravnatelja izjavilo je da je u njihovim školama u posljednjih pet godina bilo slučajeva psihičkog nasilja, primjerice prijetnji ili uznemiravanja, a fizički napadi na nastavnike dogodili su se u gotovo trećini svih ispitanih škola.

Državni ured kriminalističke policije u Donjoj Saskoj, na primjer, zabilježio je 30-postotni porast prekršaja koji uključuju tjelesne ozljede nastavnika u 2022. u usporedbi s prethodnom godinom. Slična je situacija i u istočnoj njemačkoj pokrajini Saska-Anhalt. Tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova evidentiralo je 104 kaznena djela protiv nastavnika, od toga su 43 bila napadi, a 45 prijetnje.

Profesor koji je želio ostati anoniman ispričao je što mu se dogodilo na satu njemačkog jezika kada je pokušao riješiti sukob između dvaju učenika. Jedan od njih uzeo je skalpel kojim se ranije koristio na satu likovnoga. Tada je zamahnuo prema drugom učeniku, vičući da će ga ubiti. Učitelj je stao između učenika i pokušao posredovati.

‒ U tom je trenutku mene napao skalpelom, jer je bio toliko ljut da je nekoga morao ubosti ‒ kazao je učitelj, koji je u tom napadu lakše ozlijeđen.

Međutim, ovaj slučaj nije iznimka već gotovo uzorak ponašanja u školama, komentira čelnik učiteljskog sindikata Gerhard Brand, dodavši da je statistika samo „vrh ledenog brijega”.

‒ Može se pretpostaviti da je broj neprijavljenih slučajeva mnogo veći, budući da je nasilje nad nastavnim osobljem i dalje tabu-tema. Mnogo je učitelja koji se ne usuđuju govoriti o nasilnim događajima i incidentima u školama ‒ kaže Brand.

Veliki nedostatak nastavnika

Kao i Herbert Steitenhauer, i psiholog Klaus Seifried situaciju u njemačkim školama ne vidi tako dramatično. On vjeruje da se slučajevi nasilja zapravo ne povećavaju. Seifried je 26 godina bio zaposlen u školi, a sada je zamjenik predsjednika Profesionalnog udruženja njemačkih psihologa.

‒ Riječ je o tome da ljudi danas ovakve situacije pomnije promatraju i više govore o tome. Također, još je jedan razlog eskalacije nasilja u školama, a to je smjena generacija u nastavnom kadru. Mnogi su učitelji još neiskusni i ne znaju se nositi sa sukobima ‒ rekao je Seifried, dodavši da su se čimbenici stresa za učitelje povećali zbog nedostatka nastavnika u školama i većeg broja radnih sati.

Naime, prema navodima Konferencije ministara obrazovanja, procjenjuje se da će u Njemačkoj do 2025. nedostajati 25.000 učitelja, a Udruga učitelja VBE čak procjenjuje da će to dosegnuti brojku od 50.000. Prema istraživanju VBE-a, 69 posto svih školskih uprava žali se na očigledan nedostatak učitelja. To je ključ rješenja ovog problema, tvrdi Gerhard Brand, prema čijem bi mišljenju intenzivniji nadzor nastavnika nad učenicima smanjio agresiju u razredima.

U tri godine pandemije koronavirusa, od 2020. do 2023., stanje u njemačkim školama ponovno se pogoršalo, pokazuju podatci VBE-ova istraživanja. Za to su vrijeme učenici i roditelji bili pod posebnim pritiskom. Društveni život bio je moguć samo u vrlo ograničenoj mjeri, a frustracija se često manifestirala baš u školskom kontekstu, kažu stručnjaci.

Izgradnja pozitivnog autoriteta

No, nisu samo učenici, već prije svega i roditelji pridonijeli većem nasilju i rušenju granica u školama tijekom pandemije. Prema istraživanju VBE-a, u pokrajini Thüringen 56 posto slučajeva izravnog psihičkog nasilja i 70 posto slučajeva internetskog nasilja u pandemijskim godinama došlo je upravo od roditelja. Cilj su bili učitelji koji su inzistirali na poštivanju pravila protiv širenja pandemije. Učitelji opisuju kako su, na primjer, tada bili optuženi da školu vode nacističkim metodama. Jedan je učitelj prijavio da su ga udarali nogama u bedra i trbuh.

Činjenica da je danas sve više slučajeva nasilja nad nastavnicima također je posljedica promjena u društvu. Prema riječima Gerharda Branda, u međusobnom ophođenju jasno se gubi poštovanje, spremnost na pomoć i prijateljstvo. Ipak, ravnodušnost prema tim promjenama nije opcija, smatra Seifried, koji ima recept protiv nasilja u učionicama:

‒ Učitelji trebaju uspostaviti pozitivan, konstruktivan odnos s učenicima, postaviti granice i pružiti im podršku, i to pozitivnim autoritetom.

Zabrinjavajući podatci diljem svijeta

• 14 % osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika u Sjedinjenim Američkim Državama toliko se osjeća poniženo zbog napada u školama da ne dijele informacije o tome sa svojim kolegama. Također, 12 posto učitelja bilo je izloženo ozbiljnim verbalnim prijetnjama i/ili fizičkim napadima u posljednjih godinu dana. Prema novom istraživanju Američkog psihološkog društva, trećina učitelja izjavila je da su doživjeli barem jedan incident verbalnog uznemiravanja ili prijetnje nasiljem od učenika tijekom pandemije

• 13 % britanskih učitelja bili su žrtve fizičkog napada učenika u prošloj godini, a 28 posto nastavnika reklo je da su bili izloženi verbalnom zlostavljanju u školama

• 77 % kanadskih učitelja u državnim osnovnim školama u Ontariju kaže da su osobno doživjeli zlostavljanje ili svjedočili nasilju nad školskim djelatnicima. Uz to, 42 posto nastavnika pretrpjelo je fizičku ozljedu odnosno psihičku bolest kao posljedicu tog nasilja prošle školske godine

• 75 % ravnatelja australskih škola izloženo je svakodnevnom ili povremenom nasilju na radnome mjestu

prijetnje učiteljima