Recenzenti tog izdanja – akademik Mateo Žagar i doc. dr. sc. Vera Blažević Krezić, veoma su iscrpno prikazali važnost tog djela u vremenu i prostoru nastajanja te pohvalili opremljenost izdanja koje je postalo vrijedna poslastica istraživačima iz turbulentnog 16. stoljeća.

-Ovim projektom zaključuje se izdanje Riječke tiskare 6 knjiga. Vidljivo je da je knjiga, veličine dlana i to ne osobito velikog, bila namijenjena osobnoj uporabi, da je to molitvenik sa 119 folija. U vremenu ranonovovjekovlja to je prva datirana knjiga iz korpusa riječke tiskare, individualizirana, vezana uz sobu kao priređivača i izdavača, ali i humanistička i glagoljaška, rekao je akademik Žagar, ukazavši da je s obzirom na elemente organizacije stranica, uvrštenost naslovne stranice ta knjiga prekretnica i vrhunac tiskarstva.

Voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK-a dr. sc. Irena Galić Bešker prikazala je Oficij rimski u kontekstu drugih onodobnih izdanja časoslova i brevijara, navodeći da su časoslovi služili osobnoj pobožnosti naručitelja, poput putnih tovaruša, a brevijare je koristilo redovništvo u samostanima, te zaključila da je riječ o izdanju minijaturnog izgleda ali snažnog nositelja poruke.

S kratkom porukom obratila se i akademkinja Anica Nazor, koja je, kako piše u uvodu izdanja, 1976. godine započela opsežni i višedesetljetni projekt obrade knjiga iz riječke tiskare biskupa Kpožičića Benje te pripremila prve četiri priređene knjige: Psaltir (1976.), Knjižice krsta (1984.), Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov (2007.) te Od bitija redovničkoga knjižice (2009.), dok je Misal hrvacki, uz pretisak, 2015. dobio i kritičko izdanje koje je uredio Mateo Žagar. Akademkinja Nazor ukazala je na crta koja dolazi u misli i latinskim govorima biskupa Šimuna Kožičića Benje da je bio hrabar i direktan čovjek te domoljub, koji je pred rimskim kardinalima upozoravao na tursku opasnost: „Kod nas su ručali, mogli bi kod vas večerati“.

Na kraju svečanosti nazočnima se obratila i urednica Sanja Zubčić, opisavši svoje stručno zanimanje za Oficij rimski te da je tim radom dala dug svojoj Rijeci – u kojoj je Oficij rimski pripremljen i nastao – te zahvalila svima koji su bili otvoreni za suradnju na tom projektu, istaknuvši otvorenost državnih i crkvenih institucija te stručne savjete Jurja Lokmera i vlč. dr. Kristijana Kuhara.

Rimski oficij