Rano djetinjstvo ključno je razdoblje za razvoj osjetila, motoričkih sposobnosti i temeljnih životnih navika. Djeca uče kroz igru, istraživanje i neposredno iskustvo, a prirodno okruženje pruža bogat izvor poticaja za takav oblik učenja. Važnost boravka djece u prirodi naglašava i Louv (2010), koji upozorava na sve prisutniji “poremećaj pomanjkanja prirode” te ističe potrebu za svakodnevnim iskustvima u prirodnom okruženju kao temeljem zdravog razvoja djeteta.

Naš vrtić, DV Maslačak, nositelj je statusa Međunarodnog eko vrtića i škole te kontinuirano promiče vrijednosti održivog razvoja, očuvanja prirode i odgovornog odnosa prema okolišu. U skladu s ekološkim usmjerenjem ustanove, vrtić njeguje odgoj u skladu s prirodom, potičući djecu na aktivan odnos prema okolišu od najranije dobi. Aktivnosti u prirodnom okruženju provode se s djecom u dobi od dvije do četiri godine, čime se već u najranijoj dobi potiče razvoj osjetila, znatiželje i istraživačkog duha.

Jedna od aktivnosti kojom se ostvaruju ciljevi ekološkog odgoja jest uređenje i korištenje senzornog vrta, koji je postao prostor svakodnevnog istraživanja, učenja i boravka djece u prirodi.

Poseban naglasak stavlja se na suradnju s roditeljima, koji se aktivno uključuju u odgojno-obrazovni proces donošenjem različitih biljaka i cvijeća, čime zajedno stvaramo poticajno i bogato okruženje za učenje.

Senzorni vrt kao poticajno okruženje

Senzorni vrt osmišljen je tako da potiče različita osjetilna iskustva. Biljke se biraju prema svojim karakteristikama – bojama, teksturama i mirisima , a smještene su u tri visoke gredice – čime se djeci omogućuje raznovrsno istraživanje.

Vizualni podražaji uključuju raznolikost boja i oblika biljaka, taktilni različite površine listova i stabljika, dok mirisni podražaji dolaze od aromatičnih biljaka poput lavande, mente, kadulje, vlasca i ružmarina. Na taj način djeca spontano uče razlikovati, uspoređivati i opisivati svoja iskustva.

Aktivnosti djece u senzornom vrtu

Aktivnosti su prilagođene razvojnoj dobi djece od dvije do četiri godine te se temelje na jednostavnim, ali smislenim iskustvima. Djeca promatraju, dodiruju, zalijevaju i sudjeluju u sadnji biljaka, pri čemu razvijaju osnovne motoričke vještine i prve spoznaje o prirodnim procesima.

U ovoj dobi djeca svijet upoznaju prvenstveno putem osjetila i neposrednog iskustva. Karakterizira ih izražena znatiželja, potreba za istraživanjem i ponavljanjem aktivnosti, kao i kratkotrajna pažnja, zbog čega su konkretne i praktične aktivnosti u prirodnom okruženju posebno učinkovite. Senzorni vrt upravo takvim pristupom omogućuje djeci aktivno sudjelovanje i učenje kroz vlastito iskustvo.

Kroz ovakve aktivnosti potiče se razvoj ključnih kompetencija, poput matematičke kompetencije i osnovnih kompetencija u prirodoslovlju i tehnologiji kroz promatranje i uočavanje promjena u prirodi i razvijanje odgovornog odnosa prema biljkama i okolišu te socijalne kompetencije kroz zajednički rad, suradnju i međusobno pomaganje djece. Također se razvija komunikacijska kompetencija u razgovoru, opisivanju i izražavanju doživljaja.

U sklopu senzornog vrta djeca su sudjelovala i u postavljanju posudica s vodom za kukce, čime se dodatno poticalo razumijevanje važnosti svih živih bića u ekosustavu. Svakodnevnim promatranjem senzornih gredica, djeca su uočavala različite kukce koji posjećuju vrt, poput pčela, bumbara, leptira, bubamara i mrava.

Sposobnost opažanja i uspoređivanja

Aktivnosti u senzornom vrtu nisu se zaustavile na samoj sadnji biljaka, već su se kontinuirano provodile tijekom cijele pedagoške godine i kroz sva godišnja doba. Djeca su svakodnevno promatrala rast i razvoj biljaka, uočavala promjene u njihovom izgledu, visini, boji i broju listova te pratila utjecaj vremenskih uvjeta na njihov razvoj. Redovitim zalijevanjem, njegom i brigom o biljkama razvijala su osjećaj odgovornosti i povezanosti s prirodom. Kroz razgovor i zajedničko promišljanje o uočenim promjenama djeca su postupno razvijala sposobnost opažanja, uspoređivanja i donošenja jednostavnih zaključaka o prirodnim procesima. Kontinuirano praćenje biljaka omogućilo je djeci da izravno dožive ciklus rasta i promjena u prirodi, čime su stečena iskustva postala trajna i smisleno povezana sa svakodnevnim životom.

Senzorni vrt je dostupan i djeci iz drugih odgojnih skupina, što omogućuje zajedničko istraživanje i promatranje prirode djece različite dobi. Tijekom boravka u vrtu djeca međusobno dijele svoja opažanja, postavljaju pitanja i sudjeluju u aktivnostima njege biljaka. Takvi susreti potiču suradnju, komunikaciju i osjećaj zajedništva među djecom te stvaraju prilike za učenje jednih od drugih. Na taj je način senzorni vrt postao zajednički prostor susreta, istraživanja i iskustvenog učenja koji je povezivao djecu različitih razvojnih mogućnosti i interesa.

Ovakve aktivnosti potaknule su razvoj pažljivog promatranja i uočavanja bioraznolikosti te razumijevanje međusobne povezanosti biljaka i životinja u prirodnom okruženju, kao i razvoj poštovanja prema svim živim bićima.

Primjena senzornog vrta u odgojno-obrazovnom radu, uz aktivnu suradnju s roditeljima i uključivanje ekoloških aktivnosti, poput obilježavanja Dana voda i brige o kukcima, doprinosi razvoju ekološke svijesti i odgovornog odnosa prema prirodi.

Kroz svakodnevno iskustveno učenje djeca ne razvijaju samo svoja osjetila, već i važne životne kompetencije te temelje za razumijevanje i očuvanje prirodnog okoliša.