Prilikom objave natječaja za radna mjesta u školama ravnatelji se sve češće susreću s pitanjima kandidata o stanju prostora, klimatizacije i pristupačnosti parkinga, a stanje utječe na odluku o prihvaćanju posla

Prostorni i materijalni uvjeti škola su različiti zbog čega bi trebalo težiti njihovu ujednačavanju na način da sve škole imaju barem minimalni standard

18,4 % ravnatelja smatra da školski prostor nije adekvatan

22,6 % ravnatelja tvrdi da nema odgovarajući prostor za sastanke i sjednice

41 % ravnatelja navodi da nema parking koji zadovoljava kapacitete

70,8 % ravnatelja zadovoljno je svojim uredom

Anonimnim upitnikom koji je popunilo 168 ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova (oko 40 posto ukupnog broja ravnatelja srednjoškolskih ustanova Hrvatske) istražena je motivacija ravnatelja za odluku o tomu – biti ili ne biti ravnatelj. U prošlome broju bavili smo se razumijevanjem osobne motivacije, procjenom suradnje i dinamike školskog tima, a u ovome broju donosimo rezultate upitnika i pojedinačna mišljenja ravnatelja o utjecaju radnog okruženja, odnosno materijalnim i prostornim uvjetima školskih zgrada. U idućem, zadnjem nastavku bavit ćemo se ravnotežom između privatnog i poslovnog života srednjoškolskih ravnatelja te ponuditi njihove završne misli o motivaciji za ravnateljsku poziciju.

Poznato je da srednjoškolske ustanove u Hrvatskoj djeluju u bitno različitim materijalnim i prostornim uvjetima. Adekvatan prostor, klimatizacija i pristupačan parking faktori su koje dio zaposlenih ne doživljava uvijek kao ključne za zadovoljstvo poslom, ali ipak imaju utjecaj. U situaciji kad objavljuju natječaje za radna mjesta u školskim ustanovama ravnatelji se sve češće susreću s pitanjima kandidata upravo o tim faktorima koji djeluju na odluku želi li se netko zaposliti. Materijalni i prostorni uvjeti škole utječu i na odluku o upisu učenika.

Više od polovine ravnatelja (51,8 %) procjenjuje da je postojeći školski prostor adekvatan. Ono što je zabrinjavajuće jest to da ipak 18,4 posto ravnatelja smatra da postojeći prostor nije adekvatan (uglavnom ili u potpunosti), a 29,8 % da je djelomično adekvatan. Školski prostor u velikoj mjeri određuje kako se organizira redovna nastava, koje će se aktivnosti i projekti moći provoditi, na koji su način dostupni dodatni sadržaji za učenike i zaposlenike.

Ako školska ustanova nema adekvatan prostor, tada ima veliko breme koje će otežavati sve segmente rada i utjecati na atraktivnost ustanove.

Što se tiče procjene adekvatnosti ureda ravnatelja, 70,8 % uglavnom je ili u potpunosti zadovoljno, dok je 12 % uglavnom ili u potpunosti nezadovoljno. To je vrlo često povezano s adekvatnošću cjelovitog školskog prostora. Iz odgovora se može primijetiti da je manji broj ravnatelja nezadovoljan svojim uredom nego što je cjelokupnim školskim prostorom, što nas upućuje na to da su ravnatelji većinom manje zahtjevni u pogledu svoga ureda nego li škole.

Procjena adekvatnog prostora za sastanke i sjednice je najniža: 22,6% ispitanih ravnatelja procjenjuje da uglavnom ili u potpunosti nema adekvatan prostor, dok je 20,8% djelomično zadovoljno postojećim prostorom za navedene potrebe. Podatci su zabrinjavajući s obzirom na činjenicu da se u školskim ustanovama često održavaju sjednice nastavničkih odnosno odgajateljskih vijeća, razrednih vijeća, stručnih aktiva, radionica i edukacija za zaposlene. Nedostatak adekvatnog prostora, osim organizacijskih problema, može uzrokovati probleme u suradnji i izbjegavanju potrebnih sastanaka.

S klimatizacijom i grijanjem škole 69,7 % ravnatelja uglavnom je ili u potpunosti zadovoljno. Ostalih 30,3 % nema zadovoljavajuću klimatizaciju i grijanje što uzrokuje stalne probleme oko organizacije nastave i ispita državne mature, popravnih ispita i dopunskog rada tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak koji postoji u trećini srednjoškolskih ustanova utječe i na kalendar rada i početak i završetak nastavne godine. Zbog klimatskih promjena ovo je pitanje sve značajnije te ravnatelji dužni niz godina opravdano očekuju da će osnivači imati plan opremanja svih školskih ustanova s odgovarajućom klimatizacijom i grijanjem.

Pristupačan parking koji zadovoljava kapacitete ima 59% školskih ustanova, dok ostali imaju problema i oko tog dijela. Ako škola nema pristupačan parking, to isto djeluje na to da dio kandidata na natječajima za radna mjesta u školi ne želi prihvatiti posao te otežava svakodnevni rad i stvara probleme s brojnim dostavama materijala u škole.

Možemo zaključiti još jednom da su prostorni i materijalni uvjeti škola neujednačeni te da bi neovisno o tome što u Hrvatskoj srednja škola nije obvezna trebali težiti ujednačavanju prostornih i materijalnih uvjeta na način da sve škole imaju barem minimalni standard u odnosu na broj učenika i broj razrednih odjela te specifičnosti programa i kurikula koji se izvode u školi.

Utjecaj radnog okruženja

„Hitno trebam novu zgradu”

U dijelu upitnika o utjecaju radnog okruženja ravnatelji su imali mogućnost napisati dodatne komentare. Ovo su neki od njih:

„Hitno trebamo novu školsku zgradu, uredne kabinete i suvremenu opremu.”

„Susjedi žele parkirati svoja vozila u školsko dvorište i tuže nas Gradu jer im to ne dozvoljavamo.”

„Trenutačno smo podstanari u drugoj školi i zadovoljni smo gostoprimstvom, ali naravno da želimo adekvatan prostor svoje škole, a i ovdje postoje prostorna i infrastrukturna ograničenja (nema klime i jako je teško raditi u učionicama).”

„Nemamo niti jedan parking, a nalazimo se na iznimno prometnoj ulici s tri trake, nemamo nikakav pristup dvorištu, sve radove izvodimo s ručnim unosom i iznosom materijala, roditelji se nemaju gdje parkirati kada dolaze po djecu.”

„Već par godina pišem nadležnom komunalnom uredu u Gradu da nam dozvole uređenje parkinga ispred doma, ali nema razumijevanja, iako druge ustanove koje nisu odgojno-obrazovne imaju parking (kafići i sl).”

„Jedini je nedostatak činjenica da se škola nalazi u suterenu objekta, što donekle ograničava pristup prirodnom svjetlu i estetskom dojmu prostora. Ipak, zahvaljujući trudu djelatnika i pažljivom uređenju unutarnjih prostora, škola pruža ugodno i funkcionalno okruženje za učenike i nastavnike. Posebna pažnja posvećuje se stvaranju vedre i poticajne atmosfere koja nadoknađuje eventualna prostorna ograničenja.”

„Ulaganje u srednjoškolski sustav je nedostatan i ne prati sve obveze koje se pred školu stavljaju i standarde koji su sve veći i veći.”

„Naša je škola mjesto ugodnog boravka i sigurnosti. Izvrsno smo opremljeni. Sve su učionice informatizirane i klimatizirane. Radimo u starijoj zgradi koju dijelimo s drugom školom. Realno stanje i naša problematika jest da nam nedostaje prostora. Lift nam je prijeko potreban budući da smo na katu i imamo učenika s motoričkim poteškoćama.”

„Učenički dom nema nikakvo parkirno mjesto pa tako ni mjesto za dostavu.”

„Škola će se morati širiti ako ne želimo prelazak u dvije smjene. Treba sve to isplanirati, lobirati, osigurati sredstva.”

„Iako smo u relativno novoj zgradi, krivo je postavljena pri projektiranju, uredi su okrenuti prema sjeveru i prema glavnom ulazu i cesti.”

Procjena suradnje

Čak 80 posto ravnatelja ima podršku zaposlenika

Dobri odnosi, suradnja i timski rad značajno djeluju na uspješnost vođenja srednjoškolske ustanove te zadovoljstvo ravnateljskim poslom.

S tvrdnjom „Zaposlenici me podržavanju i ohrabruju” slaže se uglavnom ili u potpunosti većina ispitanih ravnatelja, njih 80,8 posto. S obzirom na ovlasti i odgovornost ravnatelja jasno je da je gotovo nemoguće raditi ravnateljski posao više od jednog mandata ako nema podrške zaposlenika. Istovremeno je ovo i očekivani odgovor s obzirom na to da se ravnatelji škola nalaze u jedinstvenoj situaciji u odnosu na ravnatelje ostalih javnih ustanova jer jedino u školskim ustanovama zaposlenici svojim anonimnim glasanjem odlučuju o tome tko će biti ravnatelj. S takvim načinom izbora i činjenicom da nastavnici dva puta odlučuju, glasanjem kao zaposlenici i glasanjem kao nastavnici, vrlo je rijetka pojava da se u školama izabere ravnatelj kojeg ne podržavaju zaposlenici.

Ono što se proteže u brojnim odgovorima u ovom upitniku da gotovo u svakom kolektivu postoje pojedinci s kojima ravnatelji imaju problema i lošije, odnosno odnose koji negativno utječu na zadovoljstvo poslom.

Iz komentara ravnatelja vidljivo je da su odnosi i suradnja u timovima važni, ali da i u tom području ima raznih poteškoća, od nedostatka određenih profila zaposlenika do nemotiviranosti nekih zaposlenika za rad. Međutim, vidljivo je da ravnatelji procjenjuju da ulažu maksimalan napor i radnu energiju u poboljšavanje suradnje za koju procjenjuju da je važna za cjelokupan uspjeh i rezultate rada školske ustanove. (Nastavak u idućem broju Školskih novina, 21. travnja)

stanje školskih zgrada