U tjednu za nama održana su u organizaciji tri sindikata obrazovanja i znanosti dva cirkularna štrajka u školama, na visokim učilištima i znanstvenim institutima, a u tjednu u koji smo ukoračili nakon Istre su u planu još dva štrajka. Kao što je poznato, sindikati su za prvi cirkularni štrajk odabrali četiri dalmatinske županije, a za drugi pet slavonskih županija. Dok sindikalni predstavnici tvrde kako štrajk ide odlično i ujedno zaoštravaju tonove prema Vladi, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kaže – pozicije su jednake kao i na početku; sindikati ne mijenjaju svoje zahtjeve, no podatci Ministarstva pokazuju kako je odaziv štrajku u padu. I to, tvrde u Ministarstvu, znatno. Dakako, u sindikatima to negiraju i najavljuju mogućnost višednevnog štrajka nakon uskrsnih blagdana.

Dođe li do toga, a ovisno koliko bi dana mogao trajati taj štrajk, Ministarstvo je spremno posegnuti za alatom produljenja nastavne godine. Prema nekim naznakama, nastava bi u slučaju jakog štrajka bila produljena do 27. lipnja. Podsjetimo, prema kalendaru ove školske godine, nastava bi trebala završiti 13. lipnja, odnosno 23. svibnja za maturante, no s konačnom varijantom Ministarstvo će izaći onoga trenutka kada sindikati potvrde ulazak u višednevnu industrijsku akciju te konkretiziraju datume.

‒ Zasad nema potrebe za produljenjem nastavne godine, jer će svaka škola nadoknaditi nastavu u skladu s time je li i u kojem opsegu nastava propuštena. Tek nakon što vidimo hoće li se uopće održati te koliko bi trebao trajati novi štrajk, moći ćemo dati konkretniji odgovor o eventualnom produljenju nastave ‒ glasi službeni odgovor Ministarstva.

Kako neslužbeno doznajemo, u Ministarstvu već imaju pripremljen prijedlog odluke prema kojemu bi se nastavna godina u slučaju trodnevnog ili višednevnog štrajka produljila do maksimalno 27. lipnja. To ne bi značilo da bi sve škole nužno morale imati nadoknadu do zadnjeg tjedna lipnja, već bi sve ovisilo o tomu koliko su vremena njihovi zaposlenici proveli u štrajku. Drugim riječima, nastavna godina završila bi u školama u različite dane, ovisno o tomu koliki fond sati moraju odraditi zbog štrajka.

Jedna od opcija o kojoj se razmišlja jest da osnovne škole ne bi nužno morale produljivati nastavnu godinu, s obzirom na to da je u njima daleko manji broj zaposlenika u štrajku u odnosu na srednje škole. Od produljenja nastavne godine izuzeli bi se maturanti zbog potrebe polaganja državne mature koja slijedi odmah po završetku nastave, ali i učenici osmih razreda zbog upisa u srednje škole.

Opcija odrade nastave subotom ne bi dolazila u obzir.

Prijedlog odluke o produljenju nastavne godine Ministarstvo planira pustiti u javnu raspravu nakon (i ako) sindikati preciziraju datum početka i trajanja višednevnog štrajka.

Planiraju se nadoknade

Dotad, škole se već prilagođavaju. Pojedini ravnatelji škola gdje su nakon tri organizirana štrajka izgubili na nastavi zasad izbjegavaju nadoknadu subotama, već za početak mijenjaju početni godišnji plan i program o nenastavnom danu u – nastavni dan. Primjerice, Renata Petrović, ravnateljica Trgovačke i komercijalne škole „Davor Milas” u Osijeku, objašnjava kako su u godišnji plan i program unijeli 2. svibnja kao nenastavni dan, zbog organizacije sportskih aktivnosti. No, zbog odrade taj su plan promijenili – najavili su nastavničkom i roditeljskom vijeću da će taj dan ipak biti nastava zbog nadoknade.

– Za ostale eventualne dane u štrajku nadam se da ćemo ih uspjeti odraditi u jednoj ili dvije subote. Nadam se da ne će doći do produljenja nastavne godine, eventualno u lipnju još koji dan. No, vidjet ćemo, kaže ravnateljica škole u kojoj djeluju Sindikat Preporod i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama, zbog čega su u štrajku bili svi nastavnici. Ipak, po riječima Renate Petrović, nitko se od zaposlenika nije odazvao štrajku u njihovu učeničkom domu.

– Od naša 64 zaposlenika njih 20 u učeničkom je domu, gdje su se za rad odlučili svi odgajatelji, spremačice i noćni čuvari. U školi je situacija drukčija, u štrajku su svi nastavnici, njih 23, te dva člana stručne službe. Nastavu nismo mogli organizirati, no imali smo prihvat učenika ‒ rekla nam je ravnateljica.

Na konferenciji za novinare u petak predstavnici Ministarstva iznijeli su podatke o odazivu štrajku u pet slavonskih županija. Po njima, štrajku u četvrtak u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i institutima odazvalo se 3219 zaposlenika od njih ukupno 16.411, odnosno štrajkalo je oko 19 posto djelatnika. (U sindikatima tvrde da je štrajkalo oko 5000 djelatnika).

Od brojke koju navodi Ministarstvo, 919 djelatnika (9,54 posto) štrajkalo je u osnovnim školama, 2227 djelatnika (47 posto) u srednjim školama te njih 73 (svega 3,17 posto) u visokom obrazovanju i znanosti. Prema riječima državnog tajnika Stipe Mamića, u pet slavonskih županija štrajkalo je 19 posto manje zaposlenika nego u prvom štrajku upozorenja 19. ožujka.

Kako je komentirao ministar Radovan Fuchs, riječ je o trendu slabljenja štrajka, što pokazuju podatci Ministarstva koji su, kako kaže, egzaktni i provjerljivi.

‒ Neprihvatljivo nam je da je netko tko je na bolovanju evidentiran kao da štrajka. Puno pravo svima jest da mogu raditi, jednako tako da mogu i štrajkati. Nitko se nikome ne osvećuje. Činimo napore da se školska godina završi na dobrobit učenika, a mi ćemo definitivno nastaviti ulagati u obrazovanje, kako u uvjete, tako i plaće koje su rasle u mandatu ove Vlade 60 posto ‒ rekao je.

Dodao je kako su u tijeku pregovori sa sindikatima o granskim kolektivnim ugovorima, no dosad tri sindikata koja organiziraju cirkularne štrajkove nisu mijenjala svoje pozicije, odnosno iste su zahtjeve stavili na stol tijekom prvog i drugog procesa mirenja. Fuchs je komentirao kritike srednjoškolskog sindikata iznesene zbog uvođenja modularne nastave u strukovne škole od nove školske godine.

– Srednjoškolski sindikat ima zahtjev za odgodu reforme na najmanje godinu dana. Riječ je o novom modernom pristupu izvođenja nastave, u njemu učenici dobivaju puno kvalitetniju naobrazbu prilagođenu tržištu rada, a štitimo i općeobrazovni dio ‒ rekao je ministar.

Kako je naglasio, otkaza u ovakvoj primjeni modularne nastave ne će biti, no ako ostane postojeći sustav mogao bi se pojaviti višak nastavnika.

‒ Uz ovaj šum u komunikaciji s jedne strane, gdje pokazujemo kako izgleda reforma i onoga što prezentiraju sindikati zastrašivanjem nastavnika da će ostati bez radnog mjesta – to naprosto ne stoji. Očito moramo dodatno objašnjavati ono što se pokazalo dobrim u 40 škola koje već provode modularnu nastavu. Time su zadovoljni i nastavnici i učenici i poslodavci, ocjenjujući promjene visokom ocjenom ‒ zaključio je Fuchs.

Vezano za štrajk, u Ministarstvu su naveli i to da argumenti koje iznose očito dopiru do nastavnika „koji vrijedno i odgovorno rade svoj posao”.

Međusobna prozivanja

No, u sindikatima i dalje ustraju na svojoj strani priče, pa su tako na dan štrajka u Slavoniji ministra znanosti prozvali zbog „manipulacije i obmana”. Prema njihovim je podatcima u Slavoniji u štrajku sudjelovalo oko 4700 djelatnika: 1619 u osnovnim školama, 2203 u srednjima te 914 na visokim učilištima. Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja izjavio je na konferenciji za medije u Osijeku kako je riječ o „izrazito dobrom odazivu”.

‒ Idemo dalje, još odlučnije, snažnije i ozbiljnije. Svakodnevno nas premijer Andrej Plenković, ministri Piletić i Fuchs počaste nekom izjavom koja nam diže motivaciju. Fuchs je jučer rekao da bi svi zaposlenici u obrazovanju i znanosti trebali razmisliti o obmanama i manipulacijama kojima ih sindikati žele voditi u štrajk ‒ rekao je Kroflin.

Kako je dodao, svi jako dobro znaju tko manipulira i obmanjuje, a to je upravo ministar Fuchs. Najveća je obmana, nastavio je, da je njemu stalo do obrazovanja i učenika. Da mu je stalo, onda bi uradio nešto kada je trebalo voditi brigu o ovim ljudima ovdje i njihovoj poziciji. No, on je reformu koeficijenata prespavao. Obmana je i da je ovoj Vladi stalo do obrazovanja i znanosti. Da je premijeru zaista stalo do koeficijenata i položaja zaposlenih u ovim djelatnostima, onda ne bi zbrzali ovu reformu kako su učinili, već bi se ona radila pažljivo, precizno i temeljito, a napravila se preko koljena. Napravila se tako da je premijer instrumentalizirao cijeli državni aparat u stranačke svrhe, a sada ga lomi nervoza jer zna da je 'sfušao' reformu. No, nakon Dalmacije, i Slavonija je rekla da ne će stati – rekao je Kroflin.

Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, na izjavu ministra Fuchsa kako sindikalisti manipuliraju zaposlenicima, poručio je da se smatra vrhunskim manipulatorom „što je štrajkalo 75 posto članova našeg sindikata, što od 69 podružnica u ovih pet županija samo u jednoj nije održan štrajk”.

‒ Kod njih vidimo nervozu koja raste iz dana u dan, no mi nastavljamo, a krajnji ishod naših akcija vidjet će na Jelačić-placu, pa neka nas onda tamo prebroje – istaknuo je Turalija. Zadovoljan je odazivom štrajku u Slavoniji i Željko Stipić iz Školskog sindikata Preporod.

‒ Djelujemo u 95 ustanova i u samo dvije nije bilo štrajka, na što sam ponosan. Ovaj će pritisak samo rasti. Samo neka nas nastave podcjenjivati, jer nam je to vjetar u leđa. Statističar sa Svetica, štrajkački ćato Stipe Mamić (državni tajnik, nap.a.) iz dana u dan nas prebrojava i kako broji čini se da će nas na kraju biti nula, da ne ćemo ni postojati. No, siguran sam da on jako dobro zna koje su brojke. Osobito hvala nečlanovima sindikata koji štrajkaju kao i članovima drugog sindikata koji ne sudjeluje u štrajku, a dio njihovih članova štrajka – rekao je Stipić, ponovivši kako oni samo traže da radnik u obrazovanju ne bude manje plaćen od onoga s kojim se po radnom mjestu može uspoređivati.

‒ Cijelo vrijeme govorimo 'dajte nam kriterije po kojima ste došli do tih koeficijenata', ali nam ne odgovaraju i to zato što nemaju nikakve kriterije – poručio je Stipić.

Podsjetimo, sindikati od Vlade traže linearno uvećanje koeficijenata za sve zaposlenike u sustavu, uvećanje osnovice od 10 posto, odnosno privremeni dodatak do uspostave novih koeficijenata. Traže odgodu reforme strukovnog obrazovanja i garanciju da se uredba o ocjenjivanju djelatnika ne će primjenjivati na ovaj sustav. U Vladi ponavljaju kako zbog 60-postotnog rasta plaća ne vide razloga za štrajk.

Što je primjereno, a što neprimjereno

Izjavu premijera Andreja Plenkovića da štrajk nije primjeren komentirao je Matija Kroflin iz Sindikata znanosti.

– Postavio bih premijeru par pitanja. Smatrate li vi, premijeru, da je primjereno dva eklatantno nezakonita štrajka sudaca nagraditi povećanjem plaća od 25 posto, a potpuno zakonit štrajk ljudi u znanosti i u obrazovanju lomite? Je li primjereno čistačici s 850 eura plaće zbog dana u štrajku uskratiti 50 eura, a saborskom zastupniku kada neopravdano izostane s radnog mjesta oduzeti 20 eura od plaće koja iznosi 4000 eura – pitao je Kroflin. Kritizirao je Plenkovića zbog ponavljanja kako očekuje dijalog sa sindikatima, a toga se ne pridržava.

– Mi smo ga pozivali na dijalog. Da je čuo što smo mu željeli reći, možda bi shvatio da njegovi ministri nisu odradili svoj posao. Međutim, premijer nas je ignorirao. Toliko o tome tko zaziva i tko želi dijalog. Sada smo u situaciji da se štrajkom, agresivno, moramo boriti za bolja prava. Gurat ćemo dalje dok god to žele naši zaposlenici ‒ poručio je Kroflin.

Zrinko Turalija se pak referirao na podatke o izlaznosti u štrajku u Dalmaciji koje je iznio državni tajnik Ministarstva znanosti Stipe Mamić.

‒ Državni tajnik ima namješteni cinični osmjeh, kao da se bavi bankarskim problemima, a ne obrazovanjem. Rekao je da je štrajk manji no prijašnji. Od naših članova štrajkalo je 79 posto ljudi. Po našoj evidenciji 1075 nečlanova bilo je uključeno u štrajk. Imamo i evidenciju opravdano izostalih, ona iznosi 495 zaposlenika ‒ rekao je Turalija. Potom je ministra Fuchsa nazvao 'babarogom' obrazovnog sustava jer je uskratom dnevnica za dane provedene u štrajku uspio zastrašiti najranjivije u sustavu obrazovanja.

‒ Da, dio spremačica nije štrajkao jer kada spremačica izgubi 80 eura zbog dva dana štrajka, to je puno. Mi to razumijemo, a Fuchs to ne razumije. On ne razumije sustav, nema empatiju i davno je trebao otići iz sustava. Fuchs nema razumijevanja za reformu strukovnog obrazovanja, mi imamo interes da se ona odgodi, a ne ukine. To je reforma koja strukovnjake svodi na 'fah-idiote', koja amerikanizira srednjoškolski sustav, gdje škole moraju donijeti kurikulume do srpnja, a onda bi se valjda nastavnici trebali na moru pripremati za reformu ‒ rekao je Turalija.

U tjednu za nama brzim su se tempom izmjenjivale konferencije za novinare u organizaciji Ministarstva i sindikata. U jednom su danu u Ministarstvu predočavali brojke o izlaznosti u štrajku, u drugome danu svoje bi brojke prezentirali sindikalisti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih demantiralo je tako podatke tri sindikata obrazovanja i znanosti prema kojima je u štrajku u četiri dalmatinske županije u utorak sudjelovalo 6300 djelatnika škola, visokih učilišta i znanstvenih instituta.

Prema podatcima MZOM-a, prikupljenima iz Centralnog obračuna plaća, od ukupno 18.387 zaposlenika u štrajku je sudjelovalo njih 4723 (oko 25 posto), od toga najmanje na sveučilištima i institutima, a najviše u srednjim školama. Po riječima državnog tajnika Stipe Mamića, odaziv štrajku u Dalmaciji bio je 10 do 15 posto slabiji od onoga u štrajku upozorenja 19. ožujka u istim županijama, a nikako veći kao što to tvrde predstavnici Školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama te Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Po podatcima Ministarstva, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji štrajkalo je 32 posto djelatnika, u Splitsko-dalmatinskoj 28 posto, Šibensko-kninskoj 21 posto, a Zadarskoj oko 16 posto. U osnovnim školama u Dalmaciji u štrajku je bilo 17,5 posto djelatnika, a od toga najmanje (3,6 posto) u zadarskoj županiji 4,6 posto, a najviše u Dubrovačko-neretvanskoj (30-ak posto). Podatci pokazuju znatno bolji izlazak u štrajk u srednjim školama: odazvalo se 52 posto djelatnika, dok je u znanosti i visokom obrazovanju štrajkalo svega 3,78 posto zaposlenika. U čitavoj Dalmaciji, pokazuju podatci, potpunu obustavu nastave zbog štrajka imale su samo tri osnovne i sedam srednjih škola.

U Ministarstvu su došli do zaključka kako je glavni uzrok nezadovoljstva zaposlenika srednjih škola reforma strukovnog obrazovanja. No, nema razloga za zabrinutost ni odgodu reforme jer ona donosi samo dobro, tvrde.

Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koja priprema reformu strukovnih škola posljednjih pet godina, istaknuo je kako izjave sindikata da se ovom reformom donosi nepravda također nisu točne, s obzirom na to da učenici u tim školama pohađaju nastavu većinom po nastavnim programima iz 1997. godine.

– Ne vidim kako reforma strukovnog obrazovanja može biti nepravda. Ako učenike ostavimo u 1997. godini, to je velika, velika nepravda za učenike ‒ rekao je Živčić, uz navod kako je u pripremi tzv. modularne reforme sudjelovalo više od 2000 nastavnika i ravnatelja škola.

Ministar Radovan Fuchs ponovio je kako ne vidi ozbiljan razlog za štrajk, pogotovo kada se o povećanju osnovice pregovara za mjesec dana, u što će biti uključeni svi sindikati.

‒ Što se tiče odgode reforme strukovnog obrazovanja – modularne nastave – ona pruža puno novih stvari koje pripremaju učenike za zanimanja potrebna tržištu rada, kao i zanimanja budućnosti. Riječ je o novom konceptu obrazovanja za učenike i boljih uvjeta za nastavnike. Mi u tim elementima ne nalazimo nešto što bi zahtijevalo drastičnu promjenu reformskih procesa ‒ rekao je ministar Fuchs.

Pozvao je sve djelatnike u sustavu da dobro promisle o manipulacijama kojima ih sindikati navode na štrajk.

‒ Na svakome je kako će se deklarirati, mi nikome to ne osporavamo, ne radimo pritiske i ne zastrašujemo nikoga. Vjerujemo da će zaposlenici imati na umu dobrobit djece i bolje uvjete u školama i na sveučilištima ‒ izjavio je Fuchs.

Ravnateljske muke sa štrajkom

Svega je pak dosta ravnateljima škola, u kojima se, podsjetimo, štrajk vezao uz polaganje nacionalnih ispita. Sve veći broj njih tako nema razumijevanje za razloge zbog kojih se ušlo u štrajk, tim više što je poznato da su u tijeku pregovori o granskim kolektivnim ugovorima te skorim pregovorima o novoj osnovici plaća. No, ipak, razumiju nezadovoljstvo u zbornicama.

‒ Nisam za štrajk, ali podržavam kolege nastavnike. Za to imam konkretne razloge ‒ kaže Nenad Pavlinić, dugogodišnji ravnatelj zagrebačke Industrijsko-strojarske škole.

S jedne strane, nije za štrajk jer smatra da nije u pravo vrijeme, niti vidi da je komunikacija na razini koja objašnjava stvarnu problematiku.

‒ Podržavam nastavnike zbog velikog nezadovoljstva u zbornicama, ne samo konkretno zbog plaća, nego materijalnih prava koja im se uskraćuju. Nezadovoljan nastavnik meni stvara problem. Nisam zadovoljan ni sa statusom ravnatelja, kao ravnatelj nakon 21 godine ja sam na ugovoru na određeno. S druge stane, spominju se iznosi plaća djelatnika koji su napredovali u primjerice status izvrsnog savjetnika, a nitko od ravnatelja taj status nije mogao dostići jer je pravilnik donesen tek prije tri godine. Iznos prosječne plaće koji se spominje za djelatnike u obrazovanju nije točan. Treba uzeti u obzir da svaka škola ima svoju specifičnost: od mojih 45 nastavnika samo jedan je savjetnik, jedan izvrsni savjetnik i petero ih je mentora, a ostali su na osnovnom koeficijentu nastavnika 2,01, osim sedmero strukovnih učitelja sa srednjom stručnom spremom. Kada zbrojimo iznose njihovih plaća dobijemo prosjek koji sigurno ne iznosi 1550 eura, nego manje. Ministarstvo ne spominje realnu statistiku, a sindikat to ne zna artikulirati ‒ kaže Pavlinić.

Što se tiče dana u štrajku, još nije donio odluku jer čeka što će se dalje događati. Radit ćemo, kaže, kako bi se kasnije moralo manje odrađivati jer, ipak, počinju vrućine, razredbeni ispiti, pa je bolje da se nastava odradi ranije nego da se odrađuje.

– U slučaju drastičnijeg produljenja nastavne godine, učenici će nam dolaziti sve nervozniji. Nije im lako u proljeće biti na nastavi, kamoli nakon sredine lipnja. To definitivno ne će biti uspješan i miran završetak nastavne godine, ne samo kod učenika nego i kod roditelja čije primjedbe očekujemo. No, ako dođe do odluke o odgodi završetka nastave, prilagodit ćemo se ‒ kaže Pavlinić.

S druge strane, na dan štrajka učenici te škole odlaze na praktičnu nastavu kod poslodavca – tako je to škola organizirala. Znači, ranije će odraditi praktičnu nastavu, a zaredaju li se štrajkovi i dalje, za učenike ne će biti štete.

‒ Realno, ništa to bitno ne mijenja, no pomiče nam osnovne poslove – produžnu nastavu, produljuje rok za predmetne i razredne ispite. Nema toga puno, no opet je u kalendaru. Očito je da će upisi u srednje škole ove godine biti dramatičniji zbog modularne nastave u strukovnim školama, a sve te promjene trebat će objasniti roditeljima. Iskreno, očekujem milijun poziva, jednom riječju kaos. Ja jesam za modularnu nastavu jer će donijeti nužnu promjenu zastarjelih programa. U našoj smo školi spremni za to u 90 posto slučaja, no problem vidim u informiranosti učenika i roditelja ‒ kaže Pavlinić, koji smatra da odgoda reforme od godinu dana ne će donijeti ništa, jer oni koji nisu spremni sada, ne će biti ni za godinu dana.

Željka Frković, ravnateljica zagrebačke X. gimnazije, čekat će upute nadležnog ministarstva. ‒ Mislim da se nastava može odraditi, ne će možda biti kumulativa sati, ali se gradivo može odraditi. Zakon kaže da mora biti određeni broj dana nastave, a ako ne, sati se moraju nadoknaditi. Po meni, odrada subotom bolje je rješenje od produljenja nastavne godine ‒ kaže Frković.

Deana Bokišić, ravnateljica III. gimnazije Split, upozorava kako ove godine nastavna godina ne završava kasno – 13. lipnja poprilično je rano za kraj.

‒ Ako se i produlji, mislim da nije toliko veliko zlo koliko utječe na ispite državne mature. Naime, obvezni ispiti mature točno su u tjednu nakon završetka nastave. Tu nastaje problem s produljenjem nastave iz prostornih razloga ‒ zauzeta je cijela školska zgrada. Obje smjene morale bi se organizirati u razdoblju od 13 do 20 sati. Tu nema efekta normalne nastave i u tome vidim veliki problem. S druge strane, činjenica je da subotom nikada nije popularno nadoknađivati nastavu. Naši učenici imaju obveze, planove, putovanja. Ne bi to bilo drago niti roditeljima – pravdali bi se izostanci, a efekt bi ponovo ispao loš jer je moguće da većina učenika ne bi došla na nastavu ‒ kaže Bokšić.

Kako pojašnjava, roditelji i učenici mogu stati na stranu nastavnika i podržati štrajk, no to nije njihov štrajk, pogotovo to prestaje biti u onome trenutku kada se zadire u organizaciju njihova života. Ne će im, upozorava ravnateljica, biti drago da im se organizacija remeti zbog nadoknade nastave i štrajka. Kako dodaje, službeno i ne treba odraditi dan nastave, no gradivo će nastavnici sigurno nadoknaditi zbog savjesti. Sigurno ne će dopustiti da učenici ostanu zakinuti. Dakle, ne će se upisati nastavni sati, no gradivo će biti odrađeno ako sve skupa ostane na ovom broju štrajkaških dana ‒ u to sam sigurna. Mislim da sve možemo nadoknaditi i nadam se da stvari ne će eskalirati ‒ zaključuje ravnateljica Bokšić.

Na upit što misli o produljenju nastavne godine zbog štrajka, predsjednik Preporoda Željko Stipić kaže:

‒ O tom potom. Već smo imali produljenje nastavne godine. Nije to baš zgodno zbog važnih poslova koji se preklapaju, ali ministar ima svoje savjetnike, koji čak i nisu lošije plaćeni, pa neka vidi. Bitno je da štrajkom napravimo dovoljan pritisak da Vlada napokon s nama sjedne za stol i da se kao ljudi dogovorimo. Jasno je da je ovo sada sukob niskog intenziteta, no jednako je tako jasno da će doći do visokog stupnja, što znači sve ozbiljnije posljedice i sve teži put do dogovora. No, osnovno je pravilo sindikalnog djelovanja procjena kada je druga strana najslabija. Zato će tajming višednevnog štrajka, ako do njega dođe, ovisiti o procjeni kada možemo napraviti najveći pritisak, a da je paralelno druga strana najosjetljivija ‒ kaže.

Osuda javnosti

Problem za organizatore štrajka jest sve veća osuda javnosti. Naime, roditelji su iznimno osjetljivi na poremećaje u organizaciji nastave, a prva kritika koja im pada na pamet tijekom svakog – tako i ovog – štrajka jest: učitelji imaju tri mjeseca praznika! Sada im je na stolu i novi argument: prosvjetari su dobili 60 posto veće plaće, što još žele?

Kritike stižu i s druge strane, od sindikata koji ne sudjeluje u štrajku (SHU). Teza je njegove predsjednice Sanje Šprem da tri sindikata u obrazovanju i znanosti ne mogu voditi borbu (štrajkom) mimo svih 11 sindikata javnih službi. Jer, osnovica je pitanje svih zaposlenika u javnom sektoru, a obrazovni sindikati nemaju ovlasti pregovarati za 240 tisuća zaposlenika. Nadalje, Šprem smatra kako se zahtjevi sindikata ne mogu realizirati, čak i da druga strana to prihvati. Pita se i zašto bi učitelji štrajkali za pravedniju sistematizaciju radnih mjesta u sustavu znanosti? Zbog svega je došla do zaključka kako ovaj štrajk i nije uperen u navedene ciljeve, već su njegovi razlozi perfidni i manipulativni. Ovo je, kaže, borba protiv SHU-a kao najvećeg sindikata u državi, a njezin je zadatak štititi članove sindikata od posljedice koja proistječe iz Zakona o radu: sudjelovanje u nezakonitom štrajku povlači mogućnost otkaza ugovora o radu.

‒ Nikome ne branimo da sudjeluje u štrajku, no svaki član mora razmisliti hoće li svoj potencijal usmjeriti u to da bi nekome drugome bilo bolje. U ovo gdje će svi biti vojnici u ostvarenju drugih ciljeva, SHU ne može ući ‒ govori Šprem.

Je li uistinu motiv štrajku ideja rušenja SHU-a, odnosno Matice hrvatskih sindikata, u što uvjeravaju pojedini sindikalisti, a sve češće spominje i Šprem? Odgovor na to pitanje moguće je potražiti u brojkama o padu, odnosno rastu članova sindikata, od kojih iskače ona o porastu članstva Preporoda za oko četiri tisuće. Prema Stipićevim riječima, u štrajku upozorenja sudjelovalo je i 5000 njihovih nečlanova, odnosno zaposlenika koji nisu u sindikatima, ali i članova SHU-a. Iz Preporoda se već dulje čuje zadovoljstvo brojnim novim upisnicama; uz tezu da SHU napuštaju članovi, no taj podatak zasad nije provjerljiv. U SHU-u naime spominju kako migracije idu i u njihovu smjeru, zbog čega će biti zanimljivo vidjeti rezultat idućeg sindikalnog prebrojavanja, koje je od iznimne važnosti za svaki sindikat

Štrajk u prosvjeti