„Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja književnosti. (...) Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih testova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi” (Kurikulum Hrvatskoga jezika)

Čitanje je temeljna vještina koja ima dalekosežan utjecaj na pojedinca i društvo. Redovito čitanje poboljšava sposobnost analitičkoga razmišljanja, povećava koncentraciju i jača pamćenje. Izlaganje raznolikim tekstovima obogaćuje rječnik, poboljšava gramatičko razumijevanje i izražavanje. Djeca koja redovito čitaju često imaju bolje rezultate u školi jer lakše razumiju i obrađuju informacije. U pričama iz perspektive drugih ljudi čitatelji uče razumjeti osjećaje, misli i motive drugih.

Razmišljanje „izvan okvira”

Knjige koje govore o izazovima i osjećajima pomažu čitateljima da bolje razumiju sebe i druge. Čitanje fikcije stimulira maštu jer čitatelji moraju zamišljati svjetove, likove i situacije koje nisu neposredno pred njima. Potiče razmišljanje „izvan okvira” i pronalaženje inovativnih rješenja. Čitanje razvija vještine koje su ključne u modernom svijetu: analitičko razmišljanje, rješavanje problema i prilagodljivost. Informacijska pismenost, važna za snalaženje u digitalnom dobu, temelji se na razumijevanju pisanog sadržaja.

Učenici od 5. do 8. razreda OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Vrbovskog s učiteljicom hrvatskog jezika Manuelom Valenčić uključeni su u nekoliko eTwinning projekata kojima je upravo svrha poticanje čitanja te uz njih brojne kreativne aktivnosti uz pročitana književna djela.

Čitanje definiramo kao pojam koji opisuje dekodiranje napisanih slova koja pretvaramo u zvučne jezične znakove. Kada vježbamo dovoljno dugo, čitanje postaje automatiziran proces. To znači da tekst uvijek pročitamo bez dodatnog misaonog napora. Širi je pojam „čitateljska pismenost”. Čitateljski pismen čitatelj sposoban je čitati tečno i s razumijevanjem te se zna fleksibilno koristiti različitim strategijama i tehnikama čitanja prema vrsti teksta i svrsi čitanja. Kada govorimo o vrstama čitanja, možemo spomenuti pragmatično čitanje koje se odvija kada čitatelj čita radi postizanja konkretnih ciljeva (npr. stjecanja novih znanja). U ovom slučaju čitanje je alat za traženje i prikupljanje informacija.

Druga je vrsta čitanja književno-estetsko čitanje u kojem je u prvom planu užitak. Da bi učenik naučio čitati, mora poznavati slova i imati sposobnost predviđanja. Već od samog početka moramo nastojati da učenici razumiju pročitani tekst.

Motiviranje učenika na čitanje

Kurikulum Hrvatskog jezika naglašava potrebu čitanja lektire: „Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja književnosti.” „Učenike se također potiče na literarno i estetsko čitanje književnih testova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi.”

Većina djece ne voli čitanje. Kako učenicima približiti čitanje i kako ih motivirati i potaknuti da zavole čitanje? U prvom razredu, kada se učenici prvi put susreću s pojmom lektire i različitim medijima, važno im je postepeno uvesti čitanje kao dio svakodnevnog života. Čitanje je potrebno na svim nastavnim predmetima, treba omogućiti da učenici svakodnevno što više čitaju, da samostalno ili naglas čitaju zadatke, kratke tekstove, pjesme, stripove ili igrokaze. U suvremenom životu brzog tempa i velike izloženosti interaktivnoj tehnologiji, uloga učitelja ima iznimnu važnost. Kao učitelji znatno utječemo na način provedbe procesa opismenjavanja učenika, a posljedično i njihova čitanja.

Učenici su uključeni u eTwinning projekte kojima je glavni cilj približiti čitanje knjiga i na taj način izgrađivati kulturu čitanja, unaprijediti čitalačke vještine učenika i potaknuti njihovo kritičko razmišljanje. Redovitom praksom čitanja i analizom različitih književnih tekstova te sudjelovanjem u projektima u učenika se nastoji poticati radost čitanja, promovirati čitanje kao naviku, unaprijediti vještinu čitanja, poučiti kako se pravilno odnositi prema knjigama.

Kod učenika se nastoji potaknuti interes za samostalno posuđivanje i čitanje knjiga te na taj način razvijati svestranu i kreativnu osobu sa snažnim vještinama čitanja, izražavanja, doživljavanja i vrjednovanja književnih djela te razvijati kulturu provođenja slobodnog vremena.

Da bi se učenike potaknulo i motiviralo na čitanje, potrebno im je ponuditi i brojne kreativne aktivnosti. Kreativnim aktivnostima nastoji se iskustvo čitanja i razmišljanja o lektiri približiti učenicima kako bi se tom djelu poželjeli iznova vratiti. U raznim aktivnostima učenici dobivaju priliku stvoriti dublju vezu s knjigama.

Kreativne aktivnosti koje potiču čitanje

Učenici u okviru projekata sudjeluju u različitim aktivnostima: izrada umnih mapa, lektira iz vrećice, staza pripovijedanja, izrada društvenih igara, čitalačkih grafita, lektirnih ormara, dramatizacije ulomaka, intervju s likovima, izrada lutke na štape uz monolog lika, blackout poezija (spoj kolaža, likovnosti i pjesništva), breaking news (izvanredne vijesti), kocka pričalica, pizza lektira, izrada avatara najdražeg lika, izrada kvizova o književnim djelima, oslikavanje naslovnice, izrada straničnika, popunjavanje razrednog leksikona i slično.

Uz sudjelovanje u brojnim aktivnostima, učenici obilježavaju i važne datume vezane za razvijanje navike i kulture čitanja (Međunarodni dan darivanja knjiga, Mjesec hrvatske knjige, Svjetski dan čitanja naglas, Međunarodni dan dječje knjige, Svjetski dan knjige i autorskih prava...). Sa školama partnerima sudjeluju u razmjenjivanju knjiga, u povodu Svjetskom dana čitanja naglas učenici sudjeluju u natjecanju.

Budući da informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT) ima ključnu ulogu u eTwinning projektima, učenici se redovito služe IKT alatima kako bi se unaprijedio obrazovni proces, olakšala komunikacija među sudionicima i potaknuo inovativni pristup učenju.

Različite čitalačke aktivnosti koje izlaze iz tradicionalnog okvira obrade književnih djela igraju ključnu ulogu u poticanju mašte kod učenika jer omogućuju slobodu izražavanja, istraživanje novih ideja i razvijanje kritičkog mišljenja. Učenici se susreću s izazovima koji zahtijevaju razmišljanje izvan okvira. Kreativnost potiče emocionalno izražavanje, učenicima lakše izražavaju i povezuju svoje unutarnje svjetove s vanjskim. Također, učenici uče kako kreativno pristupiti problemima i istraživati različite pristupe rješenju. Ove aktivnosti ne samo da razvijaju maštu, već i jačaju samopouzdanje, timski duh i ljubav prema učenju.

Pobuditi potrebu, porive i želju te zanimanje učenika za čitanje i samu knjigu trajna je zadaća nastave književnosti. U današnje vrijeme krize čitanja i nesklonosti knjizi taj problem posebno dolazi do izražaja. Iz tog razloga potrebno je mnogo više truda kako bismo zainteresirali učenike za samu knjigu te kako bismo ih motivirali na čitanje (Soče, 2009). Dijete motivirano na čitanje voli čitati, ima pozitivan stav o čitanju te mu je čitanje poželjna slobodna aktivnost. Da bi se ljubav prema čitanju održala, poticaji za čitanje prema djetetu trebaju dolaziti s mnogih strana. Najveći poticaj trebao bi dolaziti od roditelja, braće i sestara, odgojitelja, učitelja.

Svijet riječi u učionicama