U prostorijama Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar održan je 3. ovogodišnji Međužupanijski skup srednjoškolskih nastavnika njemačkog jezika za Bjelovarsko-bilogorsku i Koprivničko-križevačku županiju. Okupilo se 17 profesora koji su kroz niz radionica i predavanja razmijenili iskustva o suvremenim metodama poučavanja.

Primjeri dobre prakse

Fokus skupa bio je na digitalizaciji i modernizaciji nastave. Sudionici su kroz radionicu „Escape Room im Sprachunterricht“ kolegice Martine Vidaković iz Turističko-ugostiteljske i prehrambene škole Bjelovar istražili kako kroz igru i rješavanje problema potaknuti suradničko učenje, dok su gošće iz Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića, profesorice Željka Brezni i Helga Kraljik, pružile uvid u europske dimenzije obrazovanja kroz Erasmus+ projekte i akreditacije koje nastavnicima otvaraju vrata međunarodne suradnje. Primjere dobre prakse izvan učionice predstavile su i profesorice iz Gimnazije Daruvar, Dragana Jurić i Nina Foškić, prikazavši kako se njemački jezik može učiti kroz terensku nastavu i istraživačke projekte.

Izazovi učenja njemačkog jezika

Iako su ovakvi skupovi dokaz visoke motiviranosti i kreativnosti nastavnika, sama struka se već godinama bori s opadanjem broja učenika koji se odlučuju za učenje njemačkog jezika u školama, a zbog nedavnog uvođenja modularne nastave u strukovne škole posljedice smanjivanja broja sati nastave svih stranih jezika već postaju vidljive.

Oduvijek naglašavamo da je poznavanje njemačkog jezika izuzetno važno, kako zbog gospodarske povezanosti naše zemlje s njemačkim govornim područjem, tako i zbog brojnih karijernih prilika koje se nude mladima pa ne samo da je neshvatljiv pad interesa kod učenika, nego je neopravdan izostanak sluha za strane jezike kod kreatora obrazovnog sustava.

Učenje stranih jezika razvija komunikacijske vještine, kulturnu osviještenost, sposobnost uspoređivanja jezika, fleksibilnost mišljenja i samopouzdanje u međunarodnom okruženju, a sve navedeno je ogromna korist za cjelokupan razvoj učenikovih sposobnosti i za njihov dugoročan rast, zbog čega se čak argument da ga uče jer će im „trebati za posao“ čini tek kao bonus na sve navedeno, a ne glavni razlog njegova učenja kakvim se često predstavlja pa oni koji tom razlogu pružaju otpor jer misle da je svuda u svijetu dovoljno znanje samo engleskog jezika opravdavaju nemotiviranost za ulaganje dodatnog vremena i truda u učenje nekog drugog stranog jezika.

Važnost edukacija

Cilj ovakvih edukacija jest učiniti nastavu što zanimljivijom i relevantnijom za učenike 21. stoljeća. Korištenjem inovativnih metoda poput „escape room-a“ ili međunarodnih projekata, nastavnici nastoje pokazati kako njemački jezik može biti zabavan, primjenjiv i nužan alat za budućnost. Svjedoci smo digitalne revolucije u kojoj naša djeca svoje vrijeme provode na mjestima na kojima spontano usvajaju sveprisutan engleski jezik, no čak ni to ne osigurava svima jednak niti odličan uspjeh iz školskog predmeta Engleski jezik kao što svi ne mogu imati petice iz Hrvatskog jezika samo zato jer im je materinji. Promjene koje je uvela modularna nastava otežavaju kontinuirani razvoj jezičnih kompetencija te smanjuju mogućnosti učenika za stjecanje znanja i vještina koje su danas ključne za obrazovanje, mobilnost i tržište rada. Posebno zabrinjava što se time umanjuje važnost učenja njemačkog jezika, ali i svih ostalih stranih jezika, unatoč njihovoj velikoj ulozi u međunarodnoj suradnji, gospodarstvu i zapošljavanju.

Zaključak je skupa kako je ulaganje u stručno usavršavanje nastavnika presudno za podizanje kvalitete nastave, a time i za ponovnu popularizaciju njemačkog jezika među učenicima. Nastavnici njemačkog jezika srednjih škola Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županija ovim su skupom još jednom pokazali kako predano rade na održavanju visokih standarda u poučavanju stranih jezika.

(Autorica teksta je prof. Mirela Alebić, voditeljica međužupanijskog stručnog vijeća srednjoškolskih nastavnika njemačkog jezika Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije)