„Zvir mega življenja – muoj duom, ma familija…ˮ

„Dani kajkavske riječiˮ središnja je manifestacija zlatarskog kraja koja se tradicionalno održava krajem mjeseca rujna (ove godine od 20. do 29. rujna). Pokrenuta 1970. godine kao kulturna, manifestacija je tijekom vremena obogaćena i drugim etno, zabavnim i sportskim sadržajima koji u Grad Zlatar privlače sve više posjetitelja. Osnovna joj je svrha njegovanje i očuvanje kajkavske riječi, kulture i tradicije te obogaćivanje kulturnoga i društvenoga života i turistički razvoj Grada Zlatara i sjeveroistočnog dijela Krapinsko-zagorske županije.

Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića Zlatar nositelj je organizacije i koordinator cjelokupnog programa, u čijoj realizaciji surađuje s Gradom Zlatarom, Radijem Zlatar d.o.o., Gradskom knjižnicom, Galerijom izvorne umjetnosti, Turističkom zajednicom Grada Zlatara, osnovnim školama iz Zlatara i Belca, Srednjom školom Zlatar, Udruženjem obrtnika Zlatar te brojnim zlatarskim i belečkim udrugama i drugim institucijama.

Sa svrhom očuvanja kajkavske riječi i kulture – što se postiže ponajprije njegovanjem kajkavskoga kulturnog stvaralaštva već od najranije dobi, s učenicima osnovnih škola s kajkavskoga govornog područja, od Međimurja i Podravine preko cijele sjeverozapadne Hrvatske do Gorskoga kotara – organiziraju se tri priredbe: Zbor malih pjesnika, Festival dječje kajkavske popevke i Dječja likovna izložba „Čovjek čovjekuˮ. 

Tradicionalne priredbe dječjega kulturnog stvaralaštva održane su ove godine u subotu i nedjelju, 28. i 29. rujna 2024.

Na natječaj za dječju likovnu izložbu „Čovjek čovjekuˮ, pristigla su 844 likovna rada iz 49 osnovnih škola. Za izložbu je odabrano 90 radova, 89 autora iz 31 škole. Nagrađeni su Mia Salopek, 3. r., OŠ Ivana Gorana Kovačića, Delnice; Mia Sečan, 3. r., OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica; Jakov Mišak, 1. r., OŠ Trnovec; Marija Gaši, 4. r., OŠ Mate Lovraka, Zagreb; Lana Tepuš, 6. r., OŠ Side Košutić, Radoboj; Juraj Šimunić, 5. r., OŠ Zlatar Bistrica; Izabela Orsag, 6. r., OŠ Orehovica i Karla Jug, 8. r., OŠ Ivana Rangera Kamenica, dok je za dugogodišnji doprinos likovnoj izložbi „Čovjek čovjekuˮ i promicanje likovnoga stvaralaštva među mladima nagrađena Ankica Krajnik, učiteljica razredne nastave u OŠ Ante Kovačića u Zlataru. 

Zbor malih pjesnika festival je dječje kajkavske poezije koji okuplja male pjesnike, učenike osnovnih škola kajkavskog govornog područja. Na ovogodišnji natječaj prispjelo je 290 pjesama iz 48 škola. Prosudbena komisija za izvođenje na Zboru i tisak u zbirci pjesama odabrala je 60 pjesama, 60 autora iz 43 škole. 

Na Festivalu dječje kajkavske popevke, kojemu je ovo 53. izdanje, izvedeno je 19 novih popevki koje su skladali učenici osnovnih škola kajkavskog govornog područja, uz pomoć svojih mentora – učitelja glazbene kulture, na tekstove sa zlatarskog Zbora malih pjesnika. Uz pratnju Tamburaškog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda, nastupili su učenici škola s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije: OŠ Josipa Račića, OŠ Trnsko, OŠ Gustava Krkleca, OŠ Sesvetski Kraljevec, OŠ Markuševec, OŠ „Ljubo Babićˮ, Jastrebarsko i OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina, iz Međimurske županije učenici OŠ Orehovica, iz Varaždinske županije učenici II. OŠ Varaždin, OŠ Ljubešćica, OŠ Ludbreg i OŠ Veliki Bukovec, iz Primorsko-goranske županije učenici OŠ Ivana Gorana Kovačića iz Delnica i OŠ Skrad te iz Krapinsko-zagorske županije učenici OŠ "Vladimir Nazor" iz Budinščine, OŠ Sveti Križ Začretje, OŠ Konjščina, OŠ Veliko Trgovišće i OŠ Ante Kovačića iz Zlatara. Festival je održan 29. rujna i bio je revijalnog karaktera.

U ovome prilogu, koji smo priredili u suradnji s POU dr. Jurja Žerjavića iz Zlatara, objavljujemo nagrađene likovne i pjesničke radove.

55. Zbor malih pjesnika Zlatar 2024. 

Prva nagrada

Ringišpil

Pri nas na Vidovo on

se vrti, od sih nas,

najlepše živi.

On je kaj život.

Vrti se tak, kak veter puše.

Treba se letu dan na jenga čekati,

 a onda odjenpout, odluči nestati.

Prešiu je brege, planine i muora,

sam ka bi se nešče jenpout

na jemu zvrti.

Život…

Leonarda Remar, VII. r.

OŠ Vidovec

Voditeljica Sanja Biškup

Druga nagrada

Vulica živleja

Po te se vulici pelja rom saki.

Črez cifrasto stezo dalki je pot,

zgledi da do kraja došel boš taki,

a unda se na jo prehiti jan plot.

Saki svojo vulico ima.

Negda se čovek ž jom fest štima,

a negda mu je po joj teško hoditi.

Štel bi po tujemo poto iti.

Zgledi da za druge te pot se rascvetel,

a nam da ftiči već dogo ne popevlejo.

Zgledi da nam je pota sneg zametel,

da drugima dežđi cvetje zalevlejo.

I makar je steza trda, zabita, 

mi idemo dale na živleja pot.

Mortik je sreča za plotom skrita,

mortik je dobro kaj zrušil se plot.

Srečica mala kak trunčica peska,

a fest se na zimskomo soncu bleska.

I ak jo zgledneš da ideš mimo,

mam boš za istino provo znal:

Te sreče falaček stiral bo zimo,

vupeža čuda za pot bo ti dal.

Ivana Mihaljević, VIII. r.

OŠ Orehovica

Voditeljica Ivanka Novak

(2. nagrada)

Treća nagrada

Moj zeleni brik

Z mojega briga se se vidi...

Cirkva, škola i deca kak se mutiju...

I bori zeleni nat nami

kak vojska stražariju...

Z mojega briga se vidi...

Ledina na teroj se koruza niše,

i buče kak lopte se koturaju ...

Moja mati nad redim je prigrblena...

Z mojega briga se vidi ...

tranik na teromu krave paseju

ofce kak bile pahulje počivaju,

i kokoti kak cile dane popivaju...

Z mojega briga se vidi...

moja

zelena

lipota i

dragota.

Klara Žagmešter, VI. r.

OŠ Ante Kovačića, Marija Gorica

Voditeljica Ana Mlinar

Najbolja pjesma domoljubne tematike

Ma domovina

Uona je zvir mega življenja.

Muoj duom,

Ma familija.

Uona je modrina mega neba,

Vedrina rieke štera teče,

Topluota zlatnega sončeka

I kap dežđeka štera listeka mije.

Uona je liepuota šarganega mrtulja,

Popiefkica veseloga ftičeka,

Sreča razigranega vietreka

I zlate kuruznih njiv.

Uona je kraljuš visuokih guora

radost rastoncanih pahuljic

i zacakleno jezero v sienci planin.

Ona je milina rascvietanega cvieteka.

bleščeča zviezdica na kmičnom nebu

I čkomina dubuokoga muora.

Ona je slobuoda rieči, misli i diela.

Ona je serčeko me muole

Muoj duom

Ma domovina.

Lara Mastin, V. r.

OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec,

PŠ Tina Ujevića, Salinovec

Voditeljica Valentina Posavec Kovač

Najbolja pjesma autora iz nižih razreda

Moja sreča 

Žoti, plovi, zeleni …

Kamijoni bežijo po cesti!

Saki den jih gledim!

Rad je imam!!

Lepo mi je dok

Trubentajo: TU - TUUU!!!

Unda sam vesel i srečen.

Dok vidim šteroga,

Srce mi skoče kak noro!

A dok si sedem polek tate

Joko se štimam,

Nejsrečneši sam na sveto!!!

Dej Bog kaj bom i jo šofer!!!

Niko Baumgartner, III.r.

OŠ Belica

Voditeljica: Vesna Herman

Dvije nagrade organizatora, Pučkog otvorenog učilišta dr. Jurja Žerjavića Zlatar

Z dana vu dan

I ščera sam tu sedela,

razmišljala, i v prazno gledela.

Poslušala sam same koj sam štiela

jer za neke predmete volje nisam imela.

I onda kad se treba vučiti,

lepše mi je po hiže hoditi.

Imam se i liepe mi je,

čak mi se i sounce čez oblok smeje.

A negda čak, bez znanja i stida,

hoču dojti do meseca čez sobu, prek zida.

Al kad se odredim sounce vun zide,

i nuovi dan polefko več ide.

Lea Balić, VIII. r.

OŠ Franje Horvata Kiša, Lobor

Voditeljica Snježana Radišković

Lepe reči

Kaj je tak teške reči

lepe dobre reči?

Si se s grdim rečima gađamo

pak onda nekoga i povredimo.

Reči su sreča i tuga

i moreju voleti i boleti.

Grde reči jake tiščiju,

A lepe reči h srčeku bleščiju.

Jake je lehke reči lepe tople reči.

Najte na tem šparati, naj se nešči usreči.

Anja Žnidarić, V. r.

OŠ Krapinske Toplice

Voditeljica Sonja Kuštan

Prosudbenu komisiju za pjesničke radove činili su prof. Željka Horvat-Vukelja, prof. Ivančica Tomorad i prof. Božica Brkan.

Posebna nagrada organizatora – Plaketa zbora malih pjesnika, kao najviše priznanje, dodjeljuje se jednom mentoru i jednoj školi za dugogodišnji doprinos održanju Zbora malih pjesnika u Zlataru i promicanje kajkavskog pjesništva među mladima. Ove je godine Plaketa 55. Zbora malih pjesnika dodijeljena Osnovnoj školi Sveti Đurđ te posthumno prof. Ljudmili Kladić iz Ludbrega.