Srbija planira skratiti školski sat na 30 minuta, nastavnici se ne slažu

Ako školski sat traje 30 minuta, a vi povećavate broj sati tijekom dana, što ste dobili? Niste dobili ništa, jer djeca provode isto vreme u školi kao i ranije

Djeci je sve teže održavati koncentraciju na nastavi pa u Srbiji razmišljaju o skraćivanju školskog sata sa 45 na 30 minuta, rekao je ministar prosvjete Dejan Vuk Stanković za RTS. Još u studenome prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je ideju kraćeg trajanja školskog sata. Ministar Stanković sada tvrdi da o tome „otvoreno i glasno razmišljaju” te je dodao da za to postoji neka vrsta psihološkog opravdanja.

– Upravo zbog utjecaja novih tehnologija dolazi do fenomena difuzije pažnje. Ne možete biti fokusirani na jedan predmet, nego vrlo lako skrećete s jednog na drugi sadržaj. To stvara takav efekt kod djece da ona ne mogu ostati fokusirana 45 minuta, koliko maksimalno traje koncentracija i kod zrelih ljudi, objasnio je srpski ministar za RTS, a prenio Tportal.

Dodao je kako slušaju argumente za i protiv te da bi promjena značila i alokaciju nastavnog kadra ili prijem novih ljudi. Možda će krenuti s pilot programom, izdvojio je za RTS, a samu promjenu u Srbiji planiraju pratili kako bi utvrdili je li skraćivanje sata dovelo do boljih postignuća i motivacije kod djece.

Slab potencijal

Profesorica s Filozofskog fakulteta u Beogradu Dragica Pavlović Babić izjavila je za Insajder kako skraćivanje nastavnih sati ne može samo po sebi unaprijediti kvalitetu obrazovanja. Ideju ocjenjuje kao onu s najmanjim potencijalom u odnosu na druge moguće reforme u školstvu. 

Podsjetimo, u Srbiji još uvijek traju prosvjedi na kojima studenti traže odgovornost zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu, ali i promjene u obrazovanju poput većeg ulaganja.

– Bolje je raditi na radikalnijem reformiranju nastavnih programa, načina rada u nastavi, ponudi izvannastavnih aktivnosti, podršci učenicima, opremljenosti škola, uvjetima rada, kao i na jačanju ugleda obrazovanja i nastavničke profesije, odgovorila je Pavlović Babić za Insajder.

Paralelno se najavljuje zabrana mobilnih telefona u školama kao rješenje za isti problem. 

 

Jesu li kraći školski sati odgovor ili samo prečica, i kakve posljedice takve odluke mogu imati po obrazovni proces?

Profesor povijesti Aleksandar Markov iz Edu foruma smatra da se u ovoj nastavnoj godini najavljena promjena sigurno neće dogoditi jer se problem difuzne pažnje ili nedovoljne koncentracije učenika ne rješava tako što se ide linijom manjeg otpora i skraćuje sat na 30 minuta. 

- Mislim da je to prijedlog koji je došao krajem prethodne kalendarske godine. Pored njega pojavio se i drugi prijedlog izmjene zakona koji se odnosi na zabranu mobilnih telefona. Kao da su se svi odjednom počeli zanimati za obrazovanje, ali na potpuno pogrešan način. Umjesto da se rješavaju neka važna pitanja vezana uz obrazovni sustava, mi se bavimo stvarima koje su možda zanimljive javnosti, ali su u praksi teško provedive, izjavio je Markov za Insajder, uz dodatak kako se s ovakvim prijedlogom stječe dojam „kao da smo suglasni s time da koncept školstva iz 19. stoljeća treba zadržati, ali samo skratiti trajanje sata, umjesto da se ide prema tomu da učenici budu aktivni sudionici nastave”. Prijedlog Vlade stoga ne smatra ozbiljnim, a još manje reformom.

Skraćenje sata na 30 minuta ne bi donijelo stvarnu promjenu u svakodnevici učenika, smatra Aleksandar Markov i objašnjava da, iako bi sati bili kraći, broj nastavnih sati tijekom dana bi se povećao i time se, kako ocjenjuje, ne dobiva ništa. 

- Ako školski sat traje 30 minuta, a vi povećavate broj sati tijekom dana, što ste dobili? Niste dobili ništa, jer djeca provode isto vreme u školi kao i ranije. Dakle, ako im pažnja oslabi na šestom satu danas, kada školski sat traje 45 minuta, sutra će im jednako pasti pažnja na, recimo, devetom satu, ako bi sat trajao 30 minuta, objašnjava sugovornik Insajder.

Struktura sata

Naglašava da je potrebno mijenjati sustav obrazovanja i način izvedbe nastave. 

- Satnica je tu najmanje bitna, bitna je struktura sata. Ako sat izgleda kao što je izgledao prije 30 ili 40 godina, da nastavnik predaje, a učenik je samo pasivni primatelj informacija, onda učenici, naravno, neće biti koncentrirani. Ako vi potaknete učenike na aktivno sudjelovanju u nastavi, onda to svakako podiže njihovu pažnju i angažman. Tako se rješava taj problem, zaključio je Markov. 

Profesor matematike Andrej Pavlović, navodi za Blic TV kako prijedlog ministra prosvjete ne treba promatrati kao tehničko pitanje. 

 - Djeca bi, naravno, bila sretna da im se skrate satovi, manje-više i nastavnici, ali roditelji ne bi bili sretni. Bojim se da problem trajanja sata nije tehničke prirode. Ne možemo na takav način promatrati nastavu. To je, prije svega, pitanje psihologije – kaže Pavlović.

Govoreći o kvaliteti sata u trajanju od 30 minuta, Pavlović ističe kako ne postoji jednoznačan odgovor.

- Nije svaki sat isti. Jedno je plan, a drugo realizacija. Sat od 45 minuta nije samo predavanje - tu je i administrativni dio, priprema učenika. Ako se dobro isplanira, 30 minuta može biti vremenski okvir za kvalitetan rad - govori. Ipak, napominje da su mnoge države odustale od toga da nastavni sat traje 30 minuta jer promjena nije donijela poboljšanja. On zato rješenje vidi u blok-nastavi.

Iz Ministarstva prosvjete nisu odgovorili na pitanja BBC-a je li provedeno istraživanje koje bi potkrijepilo promjenu koja je očito uzburkala javnost u Srbiji te kakav bi bio efekt ukoliko zaživi ova ideja.