Modra lasta

Novi broj Modre laste započinje novom Naj pričom naslova Planina, koju je napisala studentica dramaturgije Lucija Marković. Iz priče doznajemo koje brige muče njezin glavni lik, ali i kako će sve svoje probleme uspješno riješiti. Profesorica hrvatskog jezika Anita Šojat u rubrici Anitin školski kutak pridružuje se temi te zanimljive priče. Čitatelje se poziva da analiziraju tekst, razmisle o temi i pouci priče, ali i izrade svoju jedinstvenu bilježnicu.

Jeste li se ikad to zapitali i promislili odakle dolazi sva ta divna melodija prirode? Fizičar Nikola Poljak otkriva nam to u rubrici Svakodnevna fizika. Iz teksta možemo naučiti i kako sami provesti mali eksperiment. U rubrici Matematičke zagonetke, koju uređuje profesorica matematike Sanja Struk, objavljen je članak pod naslovom Magični kvadrati iz kojega čitatelji mogu doznati sve o tim zanimljivim i mističnim kvadratima koje su još u dalekoj povijesti upotrebljavali Egipćani i Indijci.

Biologinja Melita Povalec u rubrici Usput (BTW) ovoga se mjeseca dotiče teme o kojoj najčešće ne razmišljamo – otpadne vode i kamo ona odlazi nakon što pustimo vodu u toaletu!

Rubriku Od glave do pete u ovom broju uređuju autorice Leopoldina Vitković i Melita Povalec, biologinje, koje su zaslužne za tekst pod naslovom Jedan organ, a rastegnut od glave do pete. U rubrici Malo nas je, al՚ nas ima, koju uređuje Domagoj Starčević, sportski novinar, predstavljen je najbolji hrvatski skijaš – Ivica Kostelić. Biokemičarka Donatella Verbanac uređuje rubriku Nutriznalac, u kojoj je u ovom broju članak pod naslovom Svakog dana jedno jaje organizmu snagu daje! Jaje je osobito zdrava namirnica. Kako kaže autorica – čudesna. Jaje je čarobna hrana za mozak, mišiće, oči, srce... Treba li nabrajati dalje?

U rubrici Mentalni trening, koju priprema psihologinja Sandra Đurijanček, nalazimo članak pod naslovom Što kad nam se ne da?. Imate li i vi neke slične trenutke, kad odgađate nešto što morate učiniti? Pročitajte što sve utječe na motivaciju i koje je rješenje tog problema.

U Čitateljskom klubu Školske knjige Ana Pehar, profesorica hrvatskoga i švedskog jezika, predstavlja kolekciju ilustriranih knjiga Snjeguljica, Frankenstein i Mowgli, koje se mogu potražiti u knjižarama i internetskoj trgovini Školske knjige.

Tu su i druge zanimljive rubrike i prilozi u njima. Naravno, tu je i neizbježni Lastan t brojni stripovi. (ri)

Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje

Časopis Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 27, br. 1, 2025.

Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje u ovom broju donosi radove iz Hrvatske, Kine, Turske i Srbije, a dva su rada rezultat međunarodne suradnje – između Libije i Cipra te između Srbije i Crne Gore. Time ovaj časopis nastavlja poticati interdisciplinarni i međukulturni dijalog, koji je neizostavan u suvremenoj znanstvenoj zajednici, ističe se u uvodnoj riječi uredništva. Ukupno je u ovome broju pet izvornih znanstvenih radova, tri prethodna priopćenja te dva pregledna rada. 

Posredujuća uloga psihološke dobrobiti između zadovoljstva aktivnostima u slobodno vrijeme i stavova prema učiteljskoj profesiji – naslov je prvoga priloga koji potpisuju Kudret Arabaci, Recep Cengiz, Münevver Başman i Nazire Burçin Kaya iz Turske. Ovim istraživanjem ispituje se odnos između stavova učitelja razredne nastave prema njihovoj profesiji i razine zadovoljstva slobodnim aktivnostima te se implicitno ističe važnost korištenja metakognitivnih strategija utemeljenih na nalazima vezanim uz varijablu psihološkoga blagostanja. Gözdegül Arik Karamik, također iz Turske piše o unaprjeđivanju razina povratnih informacija učitelja matematike putem akcijskoga istraživanja. Rezultati pokazuju da su konstruktivistički pristup, sociokulturna teorija, vještine matematičke komunikacije i bavljenje matematikom važni akcijski koraci u poboljšanju kvalitete vrednovanja u matematičkom obrazovanju.

Žaklina Spalević, Lazar Stošić, Bačanin Džakula, Luka Jovanović i Filip Marković, iz Srbije, pišu o metaheuristički optimiziranoj iskoristivosti klasifikatora za otkrivanje i razumijevanje ispisivanja studenata. Obrazovanje je ključno za društveni napredak, poticanje znanja, vještina i kognitivnoga razvoja te je usko povezano s dugoročnim ekonomskim rastom. Povećanjem općega znanja i vještina stanovništva, obrazovanje potiče inovacije i usvajanje novih ideja, čineći ljudski kapital ključnim pokretačem gospodarskoga razvoja, tvrde autori.

Tu su još članci Nataše Vlah, Kathleen Beaudoin i Tene Velki o važnosti odnosa između učitelja i učenika za učiteljevu primjenu strategija upravljanja učenikovim problematičnim ponašanjem te članak o mogućnostima nastave zvučnog inženjeringa zasnovane na tehnologiji za razvijanje glazbene darovitosti (Juan Ying i drugi). (ir)