O digitalnim kompetencijama hrvatskih učitelja

Postoji li potreba za digitalnim detoksom među hrvatskim učiteljima? Tim pitanjem u naslovu svoga rada Maja Ružić i Valentina Petrić otvaraju vrlo osjetljivo pitanje digitalnih kompetencija učitelja. Rad je podijeljen u dva dijela: teorijski i istraživački. U teorijskom dijelu naglasak je na utjecaju pametnih telefona na pojedinca, dok se u istraživačkom dijelu prikazuju rezultati istraživanja provedenog među učiteljima razredne i predmetne nastave u Republici Hrvatskoj sa svrhom ispitivanja njihove uporabe pametnih telefona i percepcije njihova utjecaja. Rezultati su vrlo zanimljivi.

Petra Bajčić pozabavila se učiteljima u hrvatskoj nastavi u inozemstvu. Ova studija slučaja rekonstruira iskustva dviju učiteljica u hrvatskoj nastavi u Švicarskoj i Crnoj Gori. Rezultati upućuju na višestruku ulogu učitelja koja proizlazi iz specifičnih izazova rada u hrvatskoj nastavi u inozemstvu, a oblikovana je angažmanom u učionici, ali i zajednici. 

Domaće zadaće u nastavi Glazbene umjetnosti našle su se kao tema rada Ivane Senjan, Sabine Vidulin, Marlene Plavšić i Marine Diković, koje su istraživale koliko su domaće zadaće u predmetu Glazbena umjetnost uz primjenu spoznajno-emocionalnoga slušanja glazbe uspješne u postizanju ishoda učenja. Zaključak je da povremene domaće zadaće u predmetu Glazbene umjetnosti mogu mladima proširiti znanje, slušateljski repertoar i spoznaje o sebi kao slušateljima/slušateljicama glazbe.

Komparativnu analizu razvoja i statusa nastavnoga predmeta Informatika u hrvatskim osnovnim školama od početka 1970-ih do 2020. proveo je Antonio Jurčev, koji u svome radu analizira status toga predmeta, nastavne programske sadržaje te potrebne stručne kvalifikacije za radno mjesto učitelja informatike u spomenutom razdoblju. 

U području glazbe našla se i Ema Zadro koja u svome članku prikazuje mogućnosti primjene glazbene priče u razvoju emocionalne pismenosti djece rane i predškolske dobi. Rezultati pokazuju da je glazbena priča, zahvaljujući svojoj jednostavnosti i fleksibilnosti, vrijedan pedagoški okvir koji potiče razvoj emocionalne pismenosti, socijalnih vještina i stvaralačkog izražavanja.

Od ostalih priloga izdvajamo intervju s Antom Beženom, s kojim je u povodu 80. godišnjice života i 60. obljetnice stvaranja razgovarala Martina Kolar Billege. (ir)

Vjeroučitelj između škole, obitelji i župne zajednice

Lađa, časopis za promicanje religioznoga odgoja i vrjednota kršćanske kulture, br. 1., Zagreb, 2026.

Svaki posao ima svoje posebnosti, a to se osobito odnosi na poziv vjeroučitelja, koji uz nastavnički posao, za razliku od svih ostalih nastavnika, objektivno ima i dodatne zahtjeve. Tomu je posvećena i glavna tema prvoga ovogodišnjega broja Lađe, pod naslovom Vjeroučitelj između škole, obitelji i župne zajednice, u koju nas uvodi dr. Denis Barić u članku ’Arhitekti’ u izgradnji osobnosti. Put prema školi iz obitelji u Crkvu, koji govori upravo o tome.

Dr. Antonia Čačić pristupila je temi s polazišta lijepoga u tekstu pod naslovom Ljepota kao način djelovanja između obitelji, škole i župne zajednice, u kojem problematizira odnos današnjega svijeta prema onomu što bi se nazvalo lijepim te ulogom ljepote u iscjeljenju problema s kojima čovjeka suočava svakidašnjica.

Temu produbljuje intervju s dr. Andrijom Miličevićem s kojim je o mogućnostima i izazovima suradnje između obitelji, škole i župe te vjeroučitelja, roditelja i župnika razgovarala dr. Blaženka s. Valentina Mandarić.

Zanimljivo je i promišljanje odnosno pogled na iskustvo koje je u tekstu pod naslovom Uvijek smo čudesni dala vjeroučiteljica Martina Salopek koja radi s učenicima s teškoćama u razvoju.

Vjeroučiteljice Grozdana Drašković, Katarina Pučar, Janja Škraba-Stanešić, Jelena Krznar, Marija Patrlj, Marija Jaroš, Julijana Armanda i Jelena Mihalić donose osobno iskustvo rada na tromeđi škola – obitelj – župna zajednica, a iskustva koje vjeroučitelji imaju u radu u župnoj katehezi te sa župnicima opisala je vjeroučiteljica Nataša Čurić.

Igrokaze su sastavile (i već sa svojim učenicima isprobale) Jelena Bosiljevac (Navještenje i rođenje Isusovo) i Ines Kresoja (Sv. Elizabeta Ugarska – darežljiva princeza). U Prilozima vjerskom odgoju najmlađih svoje bogato iskustvo predstavile su odgojiteljice Snježana Catela, Ivana Mlađan i Ana Košković te Angelina Plankar koja je kao medij razvoja predstavila rad sa slikovnicama u dječjem vrtiću.

Vrijedi istaknuti i rubriku Vjeroučiteljska praksa – pogled izvana, u kojoj su autorice dr. Gordana Barudžija, Ozana Mirosavljev Grgić i Kristina Benček opisale svoje iskustvo u programu Erasmus+ kao poticaj kolegama da se upuste u tu avanturu i iskoriste mogućnost sagledavanja rada i iskustva vjeronauka u drugim državama. (ri)