Suvremena psihologija

Časopis Suvremena psihologija namijenjen je psihodijagnostičkoj teoriji i praksi i općoj psihološkoj tematici te je usmjeren na objavljivanje kvalitetnih članaka iz različitih područja psihologije, a primarno iz područja psihološke procjene i primijenjene psihologije. 

U prvome prilogu Iva Černja Rajter piše o medijacijskoj ulozi ovisnosti o internetu među studentima. Ovisnost o internetu sve je prisutniji problem među studentima, koji može imati negativne učinke na njihovo akademsko funkcioniranje i psihološku dobrobit. Svrha je toga istraživanja bila ispitati medijacijsku ulogu ovisnosti o internetu u odnosu između zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba (autonomije, kompetencije i povezanosti) i akademske prokrastinacije u studenata. 

Povezanost osobnih karakteristika i okolinskih faktora s profesionalnom zrelosti srednjoškolaca tema je kojom su se pozabavile Ana Lea Odak, Maja Parmač i Dora Popović. Profesionalna zrelost definira se kao spremnost pojedinca da donese primjerenu odluku o svojoj karijeri. Svrha je njihova istraživanja bila ispitati kako su osobne karakteristike i okolinski faktori povezani s profesionalnom zrelosti srednjoškolaca. Rezultati su pokazali da su učenice profesionalno zrelije od učenika te da su školski uspjeh i osobine ličnosti (savjesnost, ugodnost, neuroticizam i otvorenost k iskustvu) pozitivno povezani s profesionalnom zrelosti. 

Kristina Perišić, Marko Toth i Tamara Čendo Metzinger istraživali su koliko zadovoljstvo komunikacijom na radnom mjestu i stres mogu biti prediktorima zadovoljstva poslom. Različiti faktori utječu na zadovoljstvo poslom, no – tvrde autori – istraživanja koja uključuju utjecaj svakodnevnog stresa i njegov odnos s komunikacijom na poslu su u manjku. Svrha ovog rada je istražiti odnos između zadovoljstva poslom, psihičkog stresa i zadovoljstva komunikacijom na poslu. 

Osim ta tri rada, u ovom broju Suvremene psihologije nalazimo još i zanimljiv članak Ivane Glavine Jelaš, Ruže Karlović i Franje Filipovića o upotrebi tehnika aktivnog slušanja u policijskom postupanju prema žrtvama i počiniteljima te članak Slavice Šimić Šašić, Anele Nikčević Milković i Mire Klarin koje su procjenjivale valjanost Skale poticanja samoreguliranog učenja. (ir)