Vještine koje posjeduju, čitajući u neprekidnim sekvencama, skačući s jedne teme na drugu, mijenjajući uređaje s kojih čitaju i informiraju se, načini su na koje se nove generacije koriste medijima

Da današnji tinejdžeri „ništa ne čitaju” i da su za to krive društvene mreže predrasuda je koja više „ne pije vodu”. Ako bismo uzeli u obzir posljednje istraživanje globalne marketinške agencije Ipsos, mladi čitaju, samo ne na način kako su čitali njihovi roditelji. Oni to rade drugačije i na načine koji su starijim generacijama i dalje neprihvatljivi te se zbog takvih njihovih navika za generaciju Z olako kaže da je ‒ nepismena. 

Predrasude su česte i kad je riječ o generacijskom jazu, pa pretpostavku da današnja generacija mladih nema nikakve čitalačke navike stariji uglavnom uzimaju zdravo za gotovo. Međutim, da su novine dosadne slaže se većina ispitanika, a mladi se informiraju na portalima i određenim društvenim mrežama. Također, vještine koje posjeduju, čitajući u neprekidnim sekvencama, skačući s jedne teme na drugu, mijenjajući uređaje s kojih čitaju i informiraju se, načini su na koje se nove generacije koriste medijima.

Čitanje nije mrtvo 

Profesorica sociologije pri Sveučilištu u Urbinu u Italiji, Lella Mazzoli, kaže da današnja generacija čita i piše u skladu da vremenom u kojem živi, na isti način kako su čitale i pisale prethodne generacije.

‒ Čitanje, dakle, nije mrtvo i vjerojatno nikad ne će biti. Ono mora biti kontekstualizirano, kao i svako povijesno razdoblje. Naši roditelji ne čitaju kao što su to činili naši djedovi i bake, niti su oni čitali poput njihovih roditelja ‒ kaže Mazzoli, koja je i direktorica Festivala kulturnog novinarstva u Urbinu.

Iako se čini da današnje generacije manje čitaju ili da su manje motivirane za to, većina njih ipak pronađe literaturu koja je zanimljiva, inspirativna i koja odgovara njihovim interesima. Čitanje je vrlo usamljenička stvar te nije lako odgovoriti na pitanje koje su čitalačke navike današnje generacije mladih, s obzirom na to da im je pažnja poremećena, dok su okruženi informacijama i distrakcijama s društvenih mreža i iz medija raznih vrsta. Iako su odrasli na digitalnim medijima, to ne znači da je to nužno loše, već samo da novine i knjige nisu za njih primarno sredstvo informiranja i saznanja. To su već odavno mobilni telefon, računalo i Kindle, uređaji koji nude širok spektar informacija, koje pravilnim odabirom mogu stvarati generaciju pametnih i odgovornih ljudi.

BookTok, fenomen koji je vratio knjige u modu

Iako su digitalizacija i novi trendovi ozbiljno zaprijetili tiskanim izdanjima te dok su mnogi očekivali da će doći do njihova izumiranja, dogodilo se ipak suprotno. U moru sadržaja na društvenim mrežama, i na jednoj od najpopularnijih mreža među mladima, na TikToku se izdvojio jedan oblik sadržaja koji spada u edukativne, a to je BookTok.

Katie Fulton, influencerica iz Philadelphije, u 2022. godini pročitala je 266 knjiga, od kojih je potom na kraju godine napravila novogodišnju jelku. Tu videosnimku objavila je na svom TikTok kanalu, koji je postao viralan i donio joj više od osam milijuna lajkova. S više od 30 milijuna postova koje u sebi sadrže hashtag #booktok, na toj društvenoj mreži sve su popularniji kratki videosadržaji u kojima influenceri daju preporuke za čitanje. Osim same preporuke, oni iznose i svoje stavove vezane za knjige koje su pročitali, čime su i privukli velik broj čitatelja te s vremenom postali i kritičari suvremene književnosti. Samim time, stvorili su poseban žanr knjiga na TikToku, a čije liste mnogobrojne knjižare i izdavačke kuće prepoznaju i objavljuju u svojim selekcijama najpopularnijih knjiga.

Budući da ova društvena mreža zapravo uglavnom pripada tinejdžerima i korisnicima u dobi do 30 godina, upravo je kod njih zahvaljujući takozvanim booktokerima zanimanje za knjigu u tiskanom izdanju poraslo. U anketi koju je provela britanska Udruga izdavača, BookTok je presudan u čitalačkim navikama među mladima u dobi od 16 do 25 godina, a 59 posto njih reklo je da im je ta društvena mreža pomogla da otkriju strast za čitanjem.

Kredibilitet tradicionalnih medija pada

Dok strast za knjigom kod mladih donekle oživljava, to ipak nije slučaj kada je riječ o čitanju informativnih sadržaja poput vijesti ili analiza. Mladi danas ne gledaju vijesti na televiziji, a ako ih i čitaju, oni ih pronalaze na TikToku i Instagramu. Prema podatcima Digital News Report Reuters Institutea, 20 posto korisnika TikTok mreže, između 18 i 24 godine, koristi je za informiranje. Međutim, njihovi izvori često nisu provjereni, a najviše pažnje poklanjaju i vjeruju influencerima i poznatim osobama.

Takav trend doveo je u pitanje kredibilitet novinara i tradicionalnih medija te širenje nepovjerenja u njih. S druge strane, u moru dezinformacija koje kruže internetom, mladi često ne mogu odlučiti što je istinita, a što lažna vijest. Zbog toga se u zemljama zapadne Europe radi na reformi obrazovanja neophodnog za pripremu generacije koja će biti medijski pismenija od sadašnje. 

Finska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj djeca već u osnovnim školama uče kako funkcioniraju mediji i na koji se način trebaju informirati. Fondacija za otvoreno društvo od 2017. godine objavljuje međunarodno izvješće o razini obrazovanja u korištenju masovnih medija u pojedinim zemljama. Finska je uvijek bila u samom vrhu. To je i europska zemlja u kojoj je najmanja zastupljenost vjerovanja u teorije zavjere te širenje dezinformacija i lažnih vijesti među populacijom. 

Finski model 

Zapravo, još je prije 30 godina skupina pedagoških stručnjaka iz okruga Laponija pokrenula studiju o medijskom obrazovanju koja se danas primjenjuje u školama u toj zemlji. Počinje se već u vrtiću. Djeca između treće i četvrte godine uče kako na telefonu snimiti videosadržaj. Kasnije, u osnovnoj školi uče kako kreirati videosadržaj za portale i vijesti za novine. U finskim školama ne postoji poseban predmet o medijskom obrazovanju, već se on primjenjuje u svim predmetima, od književnosti do matematike. Zahvaljujući ovakvim aktivnostima, djeca počinju shvaćati da iza svake priče stoji neka osoba koja ima određenu svrhu i koja javnosti nudi dio njezine stvarnosti ili određene činjenice.

Profesor Leo Pekkala, koji vodi Odsjek za studije medijskog obrazovanja osnovan 2012. godine u Finskom audiovizualnom institutu, kaže da njihov prioritet nije samo borba protiv dezinformacija te da nema smisla ispravljati pojedinačne lažne vijesti.

‒ Naš se rad zasniva na podršci i jačanju društva i njegove medijske pismenosti ‒ objašnjava Pekkala, prema čijem je mišljenju otpor Finaca prema dezinformacijama rezultat kombinacije stjecanja znanja o masovnim medijima i školskog sustava koji stvaraju generacije koje razumiju vrijednosti demokracije, politike, društva i svijeta u kojem žive.

Na pitanje misli li da se finski model može primijeniti i u drugim zemljama, Pekkala kaže da oni nemaju standardni model koji bi se mogao eksportirati.

‒ Svaka bi zemlja morala pronaći model koji joj odgovara, a važnost koju Finska pridaje stjecanju znanja o masovnim medijima može poslužiti kao ideja vodilja ‒ zaključuje Pekkala.

ISTRAŽIVANJE U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU I IRSKOJ

Djeca čitaju manje knjiga koje su i manje „teške” 

Djeca u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj čitaju manje knjiga nego prošle godine, prema novom izvješću, jer izostanci iz škole nakon korone i nedostatak vremena posvećenog čitanju pridonose nižim čitalačkim sposobnostima.

Izvješće Što djeca čitaju za 2024. godinu anketiralo je više od 1,2 milijuna učenika diljem Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, a rezultat je 4,4 posto manje pročitanih knjiga u odnosu na prošlu godinu. Prema studiji, ovaj pad u čitanju posebno je osjetan u srednjim školama te se odnosi na težinu sadržaja kao i na volumen knjige. Pokazalo se da ispitani učenici postupno čitaju sve zahtjevnije knjige do šest godine, potom se razina težine knjiga koje čitaju polako smanjuje do devete godine, a tada slijedi oštri pad prema srednjoškolskoj dobi.

Ovo je prva godina od početka istraživanja 2008. godine, osim prve godine pandemije, da se bilježi pad broja pročitanih knjiga. Rezultati bi mogli biti posljedica onoga što Keith Topping sa Sveučilišta u Dundeeju, analizirajući podatke, opisuje kao „COVID nastavak”. Unatoč tome što je pomalo zabrinjavajuć, Topping kaže da možda nije pravi pokazatelj onoga što možemo očekivati dogoročno. 

‒ Postoji niz mogućih razloga za ovaj pad, ali velik broj učenika koji uporno izostaju iz škole nakon korone vjerojatno je najveći i najvažniji čimbenik ‒ istaknuo je Topping.

Istraživanje je utvrdilo vezu između više vremena posvećenog čitanju u školi i boljeg uspjeha u čitanju. Najveći napredak u sposobnosti čitanja dogodio se kad je više od 30 minuta u školskom danu bilo posvećeno „vremenu za angažirano čitanje”.

‒ Ključni je zaključak iz ovog izvješća da više čitalačke prakse na odgovarajućoj razini težine teksta poboljšava čitalačku izvedbu učenika, pri čemu više organiziranog vremena za čitanje u školi dovodi do boljeg uspjeha u čitanju ‒ rekao je Topping.

Iako su političari počeli voditi kampanju o čitanju uoči izbora, Topping smatra da su obrazovna pitanja općenito uvelike zanemarena:

‒ Volio bih kad bi škole pažljivo razmatrale koliko vremena izdvajaju za čitanje u školi te sustavno poticale učenike na rad. Također bih volio da Odjel za obrazovanje i druge regionalne vlasti poduzmu određene mjere kako bi potaknuli škole da posvete više vremena čitanju.

Među ispitanom djecom, najpopularniji autor ostao je David Walliams, a slijede ih nogometaš Marcus Rashford, koji je s dječjim piscem Alexom Falaseom-Koyom napisao seriju knjiga The Breakfast Club Adventures, te autor knjige Čovpas Dav Pilkey na drugom mjestu. Harry Potter i zatočenik Azkabana J. K. Rowling proglašena je najpopularnijom knjigom među osnovnoškolcima, dok je Heartstopper Volume 3 Alice Oseman najomiljenija knjiga srednjoškolaca.

Iako se ono što djeca čitaju primarno temeljilo na studiji koju je proveo pružatelj usluga učenja i vrjednovanja Renaissance, izvješće je također uključivalo rezultate ankete Nacionalne zaklade za pismenost koja je obuhvatila 71.351 učenika. Ove brojke pokazuju pad od 26 posto u broju djece koja svakodnevno čitaju u svoje slobodno vrijeme od 2005. Podatci su također pokazali da je užitak učenika u čitanju u slobodno vrijeme bio najmanji među onima koji su primali besplatne školske obroke. 

Prema The Guardian, Al Jazeera