Izložba „Skriveni simboli u infraredu”, otvorena u Spomen-muzeju Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, povezuje umjetnost i znanost te predstavlja kontinuirani istraživački rad umjetnice, koja se koristi novom metodom infracrvenoga slikarstva, u potrazi za smislom u dubinskim slojevima bezmjerja
U svečanoj atmosferi u Spomen-muzeju biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu u subotu, 23. studenoga 2024. otvorena je izložba „Skriveni simboli u infraredu”, iz crnog ciklusa dr. art. Dijane Nazor Čorda. Izložbu je đakovačkoj publici najavila i predstavila kustosica Irena Ivkić, a izložbu je otvorio delegat Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Marko Obradović, tajnik ordinarijata. Otvorenje izložbe uveličali su glazbenim programom Tomislav Radičević, prof. i talentirana učenica prvoga razreda Glazbene škole Ivan Goran Kovačić, Ana Dević. Izložbom „Skriveni simboli u infraredu” slikarica je predstavila svoj recentni ciklus crnih slika nastalih InfraredArt metodom u kombiniranoj tehnici akrila, pozlate listićima, fluorescentnih i fosforescentnih boja, koji je nastao od 2018. do 2024. godine. Na izložbi se mogu vidjeti i animacije prijelaza slika iz vizualno u IR područje od 400 do 1000 nanometara uz kratki film autoričine izložbe „Crno u infra(crvenom)ˮ iz Galerije Sv. Ivan Zelina.
U ovom ciklusu autorica ispituje mogućnosti i načine dobivanja tonova miješanjem crne boje u nerazdvojivosti, simbiozi dvaju likovnih izražaja na istom nosiocu u vizualnom i bliskom IR spektru. Fascinirana crnim bojama odnosno pigmentima, nastavlja propitivati njihova svojstva u želji da istraži neiscrpne mogućnosti infracrvenih senzacija tzv. blizancima boja u golom oku nevidljivu spektru. Od 2023. u prvi sloj svake slike uvodi novost označavanjem brojevima koji su skriveni uz monogram u infracrvenoj slici. S infracrvenom kamerom posjetitelji će otkriti figurativne motive, labirinte, sakralne motive i portrete. U donjim, nevidljivim slojevima krije se ta druga tajnovita slika. Obje slike predstavljaju istu sliku jer su međusobno povezane u trajnoj simbiozi. Na ovoj izložbi, tehnologija proširuje mogućnosti slikanja i potiče kreativnost u slojevitom promatranju monokromne slike i golim okom nevidljivih simbola. Izložba povezuje umjetnost i znanost te predstavlja kontinuirani istraživački rad. Radi o novoj metodi infracrvenog slikarstva koja je zaživjela prije 17 godina zahvaljujući InfraredArtu i profesoru emeritusu Vilku Žiljaku. Kao znanstvenik primijenio je InfrareDesign metodu u zaštiti dokumenata, novčanica, vrijednosnica i diploma. Njegova supruga Nada Žiljak prva je u svijetu počela koristiti infracrveno slikarstvo u svojim slikama, a Nazor Čorda prva je doktorirala u tom području i unaprijedila svojim radom ovu metodu, donoseći i nove spoznaje. Kada se uđe u golom oku nevidljive slojeve s IR kamerom, lakše je shvatiti suodnos dviju slika. I filozofsko je pitanje što je to vidljivo, a što je nevidljivo na slici. Kada publika uđe u nevidljive slojeve uočit će kompleksnost i slojevitost ovog slikarstva. Ponekad je potrebno i do petnaest slojeva da se uspije uspješno naslikati nevidljiva slika. Na ovoj se izložbi može vidjeti slika Lice Krista i pod UV svjetlom uz fosforescentne boje. Kada se ugasi svjetlo uočava se linija koja svijetli u mraku, pod UV svijetle tri linije, a u IR spektru se vidi lice Krista. Svaka linija ima svoju simboliku i ova slika otvara mogućnosti kombiniranja istovremeno, na istom platnu još tri spektra.
O slikaričinu radu govorio je Stanko Špoljarić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, koji je u predgovoru deplijana izložbe napisao: „Geometrijska pročišćenost, ona krajnja, dovedena do simboličnosti i metaforičnosti znaka, i ona u tvorbama forme labirinta racionalnošću pristupa složenog rasterom ravnih linija i linija kružnog kretanja. Krug, postavljen u strogi centar slike, definiran zlatnom kružnom 'ovojnicom' na potpuno crnom fondu kumulira prostornost i energiju bezmjerja, savršenstvo sklada, ljepotu kojoj se nema što dodati i oduzeti. Oblik koji je Dijana posvojila, dala mu notu individualnog, usprkos njegovoj univerzalnosti značenja. Krug je na prvi pogled statičan, ali kao oblik sabiranja centrifugalne i centripetalne sile (umirivanja i potenciranja) ispunjen je impulsima dojma kota kapilarnosti. (...) Krug je granica, ali nije prepreka jer gravitacija ideje nadilazi sam karakter ravnine na kojoj imaginarno svjetlo upisano u urednost kruga uzdiže je svojom difuznošću. A misaonost u redu, matematičkoj egzaktnosti, čistoći provedbe, jasnoći središta, vodi nas ka primjerima slikarske dostojanstvenosti u Dijaninoj umjetničkoj kulturi. (...) Na putanjama i naporima otkrivanja istine. Krug je sama definicija idealnog, simbol vječnosti i neprekidnog postojanja, upravo Božji monogram. Dijana s poštovanjem duboko doživljava transcendentalnost u značenju kojem daje i svoja slikarska creda. A nacrt labirinta proizlazi iz znanja i likovne perfekcije označen je životnim traganjem. Bilo bi previše jednostavno reći nebesko i zemaljsko, no labirint je put, a krug je cilj. Ali to je konstanta izložbe. Sadržajno oplemenjivanje ovog ciklusa ispunjeno je i potresenošću i upitnošću, daru svakome koji želi vidjeti (ne samo gledati) i razmišljati. Fascinantna je ta prožetost u Dijaninoj sintezi, kormilo koje nam je dano za osvješćivanje i prihvaćanje abecede smisla. Postoje i radovi na izložbi koje možemo promatrati u varijantama geometrijske apstrakcije. Profinjenu likovnost u oazama boravišta ljepote.”
Posjetitelji mogu pogledati izložbu i zaviriti u skrivene slojeve do 31. siječnja 2025. godine. (ri)
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije