Duh zajedništva žive baštine – orijentir u svakodnevnom životu

Dani europske baštine najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi, koju je pokrenulo Vijeće Europe 1985. godine, a od 1999. godine zajednički organiziraju Vijeće Europe i Europska unija i održavaju se svakoga rujna u 50 zemalja potpisnica Europske kulturne konvencije. Hrvatska se manifestaciji Dana europske baštine pridružila godine 1995. proglašenjem posavskog sela Krapje selom graditeljske baštine. Otad se Dani europske baštine kontinuirano obilježavaju u Hrvatskoj svake godine tijekom rujna i listopada.

Europsko kulturno bogatstvo i raznolikosti

Svrha je Dana europske baštine – kako su to zamislili organizatori te manifestacije – informirati javnost o europskom kulturnom bogatstvu i raznolikosti, potaknuti zanimanje za europsku kulturnu baštinu, suzbijati rasizam i ksenofobiju i poticati veću toleranciju prema drugim kulturama u cijeloj Europi, informirati javnost i vlade (ili tvorce politika) o potrebi da se zaštiti kulturna baština te pozvati Europu da reagira na društvene, političke i gospodarske izazove s kojima se suočava kulturni sektor.

Manifestacija Dani europske baštine i ove se godine u Hrvatskoj tradicionalno održava u rujnu i listopadu, a ovoga puta sa središnjom temom pod nazivom Živa baština kojom se želi naglasiti važnost zajedničke kulturne baštine zajednice europskih naroda, a posebice nematerijalne kulturne baštine. Ministarstvo kulture i medija također obilježava dvadesetu godišnjicu usvajanja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, kojom se Republika Hrvatska obvezala zaštititi, čuvati i očuvati nematerijalnu kulturnu baštinu. Do danas je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano više od 200 nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih je 21 upisano na UNESCO-ove popise nematerijalne kulturne baštine, čime se Hrvatska ubraja u malu skupinu država s najviše upisa svjetskih kulturnih dobara. 

Zavičaj – izvorište identiteta

U prigodi otvaranja ovogodišnjih Dana europske baštine poruku javnosti uputila je i ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, koja je podsjetila kako središnja tema ovogodišnje manifestacije – Živa baština – ističe koliko je ključna uloga ljudi u njezinu očuvanju. „Tema je to koja nas, baštinike, preispituje jesmo li doista pripadnici zajednice koji s ljubavlju smišljaju, stvaraju, otimaju od zaborava te brižno čuvaju i nesebično prenose nematerijalno kulturno nasljeđe budućim generacijama. U suvremenom svijetu u kojemu sve više ljudi živi u urbanim prostorima gdje se svakodnevno suočavaju s mnoštvom izazova, brzim promjenama i sve težim pronalaskom ravnoteže i osjećaja pripadnosti, Živa baština ima sve veću važnost. Upravo nam ona, naime, jamči da će priče o ljudima, prostorima i običajima biti sačuvane te da ćemo se i dalje sjećati djelića povijesti i kulture naroda sa svim njihovim osobitostima, kako u sadašnjosti, tako i u budućim vremenima. Živa baština nije samo ukupnost događanja i aktivnosti, već je i duh zajedništva koje nas upućuje na to da smo svi povezani kroz bogatstvo kulture i tradicije. Programi Dana europske baštine podsjećaju nas na golemo bogatstvo Hrvatske koje se ogleda u tradicionalnim pjesmama, maštovitim plesovima, raznovrsnim govorima i običajima, tradicijskom načinu života, u obrtima koji su osiguravali egzistenciju obiteljima, u umješnosti pripreme hrane kao i na svo drugo, raznovrsno blago našega bogatog etnografskog naslijeđa. Sretan je čovjek onaj koji živi mudro i u suglasju s prirodom, a naša živa baština može nam i u svakodnevnom životu biti orijentir. U ovom globaliziranom, brzopletom svijetu možemo uspjeti ako imamo snažno uporište u svom zavičaju, u izvorištu svoga identiteta koji ćemo, uvjerena sam, uz ovakva događanja uspjeti sačuvati” – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Ovogodišnji Dani europske baštine u Hrvatskoj obuhvatili su stotinjak različitih događanja – priredaba, predavanja, radionica, koncerata, izložaba, predstavljanja knjiga i dr., u koja su se uključile i mnoge škole. Naravno, nemoguće je na ograničenom novinskom prostoru ni sve ih nabrojiti, a kamoli ih detaljnije predstaviti javnosti, pa evo samo nekih događanja koja bi mogla imati šire kulturološko značenje.

Primjeri dobre prakse

Posavsko selo Krapje prije 23 godine proglašeno je selom graditeljske baštine. S više od 80 drvenih kuća to selo na lijevoj obali Save na području Općine Jasenovac jedan je od bisera Parka prirode Lonjsko polje i vodi se kao spomenik kulturne baštine A kategorije. Svake godine u mjesecu rujnu u sklopu Dana europske baštine u Krapju se obilježava Dan graditeljske baštine pa je tako bilo i ove godine, 23. rujna 2023., sa svrhom promidžbe kulturnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti jasenovačke Posavine i prenošenja kulturnog i povijesnog naslijeđa na mlađe generacije. 

U državnom arhivu u Pazinu 11. listopada održana su tri predavanja pod zajedničkim nazivom Glagoljica u Istri. Skup su zajednički priredili domaćin, Državni arhiv u Pazinu i Staroslavenski institut iz Zagreba, a predavači su bili akademik Milan Mihaljević, dr. sc. Sandra Požar, dr. sc. Josip Galić i dr. sc. Josip Mihaljević. Dr. sc. Sandra Požar, viša znanstvena suradnica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, govorila je o Misalu kneza Novaka iz 1368., koji se čuva u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici. To je najstariji datirani misal napisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom te jedan od najstarijih takvih cjelovito sačuvanih. Za istarski prostor Misal je važan stoga što je nakon Novakove smrti (1405.) otkupljen u okolici Roča za uporabu u grobljanskoj crkvi sv. Jelene u Donjoj Nugli i crkvi sv. Petra u Gornjoj Nugli. O Misalu po zakonu rimskoga dvora iz 1483., prvoj glagoljicom otisnutoj knjizi i uopće prvoj nelatiničnoj tiskanoj knjizi zapadne civilizacije, za koji je kao predložak poslužio upravo Novakov misal, govorio je dr. sc. Josip Galić, znanstveni suradnik Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, dok je o beramskim glagoljičnim brevijarima i misalima, od kojih se dva brevijara i dva misala čuvaju u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani, govorio akademik Milan Mihaljević, voditelj ZCI-ja za hrvatsko glagoljaštvo. Priređena je bila i Glagoljaška igraonica za školsku dob u kojoj je dr. sc. Josip Mihaljević iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba predstavio računalne igre za učenje glagoljice koje je sam izradio. Sudionici, a to su uglavnom bili školarci, mogli su se okušati u tim igrama na računalu ili svojim mobilnim telefonima.

Izložba u Hrvatskoj matici iseljenika

Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji

Hrvatska matica iseljenika i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice u sklopu ovogodišnjih Dana europske baštine priredili su izložbu „Živa baština: Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji”, koja je plod prekograničnoga projekta pod nazivom „Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji u funkciji razvoja i suradnje.”

U ovogodišnji program Dana europske baštine, inicijativom Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, uključena je bila i manifestacija „Živa baština – nematerijalna kulturna baština Hrvata iz Vojvodine”.

Naime, Odjel za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, nakon uspješne realizacije programa i velikog interesa zagrebačke publike za Noć knjige s njihovim zajedničkim nastupnim geslom „Od kazivača do čitača” odlučili su nastaviti suradnju i u sklopu manifestacije Dana europske baštine 2023. U tu svrhu od 5. do 26. rujna 2023. u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu bila je upriličena izložba „Živa baština: Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji”, koja je plod prekograničnoga projekta pod nazivom „Nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji u funkciji razvoja i suradnje”. Autorica je izložbe Katarina Čeliković. Projekt je financiralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske, a proveo ga je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice u partnerstvu s Filozofskim fakultetom iz Osijeka.

Cijeli projekt i izložbu popratio je i tiskani reprezentativni katalog, koji je dostupan i na internetskoj adresi Zavoda (https://www.zkvh.org.rs/katalog-nkb-hrvata-u-srbiji/1). Cijeli projekt sadrži dvadeset dva baštinska elementa, a ovdje spomenimo samo neke: primjerice, Bunjevački govor bačkih Hrvata, Šokački govor bačkih Hrvata, Dužijanca – običaj proslave završetka žetve, Bunjevačko momačko kolo, a tu su i drugi zanimljivi sadržaji koji su dostupni u virtualnoj inačici (https://www.youtube.com/watch?v=OHMA0MQ6cHg).

Dani žive baštine u Etnografskom muzeju u Zagrebu

Učenje tradicijskih znanja i vještina

U povodu Dana europske baštine Etnografski muzej u Zagrebu upriličio je izložbu „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama” popraćenu nizom edukativnih radionica za djecu i odrasle

Etnografski muzej pripremio je bogat i raznolik program pod nazivom Dani žive baštine u Etnografskom muzeju u sklopu Dana europske baštine 2023. i obilježavanja dvadesete godišnjice usvajanja UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Suradnici na programu su Institut za etnologiju i folkloristiku, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado i Međunarodna smotra folklora. Izložba je otvorena 3. listopada i moći će se razgledati sve do 31. listopada 2023. godine.

Izložba „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama” nastala je 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada cijelog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali dvadeset i jedan kulturni fenomen na tri UNESCO-ove međunarodne liste svjetske nematerijalne baštine čovječanstva. Autor je izložbe viši kustos Etnografskoga muzeja Matija Dronjić, a na otvorenju izložbe pojedine primjere nematerijalne glazbene baštine predstavio je ansambl Lado. 

Nadalje, u suradnji s Institutom održan je i okrugli stol s temom „Dobra praksa 20 godina nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj i kako dalje” na kojem su sudjelovali priznati stručnjaci koji se već dugi niz godina bave fenomenima hrvatske nematerijalne baštine, a 24. listopada održat će se predstavljanje knjige Uvooo! Eviva nam kumpanija, poša nam je alavija! – etnografija Lastovskoga poklada, autora dr. sc. Ive Niemčić i dr. sc. Joška Ćalete u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku i JU Park prirode Lastovsko otočje. Odjel edukacije EMZ-a održat će niz edukativnih radionica za djecu i odrasle, prijava je obvezna na: edukacija@emz.hr.

Nagrada Vicko Andrić

Ministarstvo kulture i medija dodjeljuje visoku strukovnu Nagradu Vicko Andrić za izvanredna postignuća u području zaštite kulture baštine u Republici Hrvatskoj. Svečana dodjela Nagrade za 2022. godinu održana je 19. rujna 2023., u prostoru Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu u sklopu obilježavanja Dana europske baštine, a nagrade je ovogodišnjim dobitnicima uručila ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Nagradu Vicko Andrić za životno djelo dobio je dr. sc. Josip Belamarić, povjesničar umjetnosti, muzikolog, konzervator i predstojnik podružnice Instituta za povijest umjetnosti Centar Cvito Fisković u Splitu. Godišnju nagradu, koja se dodjeljuje pojedincima za izvanredan doprinos u zaštiti kulturne baštine, dobila je konzervatorica Ana Vranić Rob iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok je nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobio Tibor Martan iz Novog Marofa za iznimno zalaganje za očuvanje tradicijske baštine putem istraživanja, prezentacija te prijenosa znanja na mlađe naraštaje.