„Bez jakih škola nema uspješnog društva”

Radimo na sustavu koji će generirati podatke učenika kako bi se mogli savjetovati s umjetnom inteligencijom o tome na koji način poboljšati znanje iz pojedinih područja – ministar Radovan Fuchs

Na stručnom skupu u Brelima okupilo se više od 300 ravnatelja

Upoznavanje s nenasilnom komunikacijom, napredovanje ravnatelja u viša zvanja, sigurnost učenika u prometu, školski menadžment u praksi, suradnja ravnatelja i stručne službe – neke su od tema Državnog stručnog skupa ravnatelja srednjih škola i učeničkih domova, koje je u Brelima organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO). Na stručnom je skupu sudjelovalo više od 300 ravnateljica i ravnatelja.

Stabilna točka

Predsjednik Udruge ravnatelja srednjih škola Antun Kovačić naveo je kako se srednje škole svake godine suočavaju s izazovima, od nedostatka stručnog kadra do pritisaka suvremenog društva na škole. 

– Iza nas su godine u kojima smo pokazali kako ravnatelji mogu biti lideri u punom smislu riječi, stabilna točka u svojim ustanovama, što je iznimno bitno za kvalitetu sustava. Svjesni smo da su nam sredstva za usavršavanje često nedostižna, a status nezadovoljavajući, zbog čega ćemo nastaviti dijalog s Ministarstvom i drugim nadležnim institucijama, jasno zagovarajući potrebe naših ustanova i zaposlenika – poručio je Kovačić, ističući problem statusa ravnatelja koji nakon ulaska u treći mandat gube pravo povratka u nastavu. 

Naveo je kako je dužnost Udruge biti potpora posebno novim ravnateljima. 

– Želimo u budućnosti manje govoriti o problemima, a više o primjerima dobre prakse. Bez jakih ravnatelja nema jakih škola, a bez jakih škola nema uspješnog društva. Želimo biti čvrsti u uvjerenju da se svako ulaganje u obrazovanje višestruko vraća. Svaki korak koji zajedno napravimo čini naše škole boljima, a o svakoj odluci ovisi budućnost mladih, što je velika odgovornost, ujedno velika čast – poručio je Antun Kovačić.

Pomoć ravnateljima

Kako je kazao ministar Radovan Fuchs, više od tri stotine sudionika državnog stručnog skupa dokaz je da ravnatelji imaju potrebu razmijeniti mišljenja i iskustva, čuti što imaju za poručiti stručnjaci na dobrobit svih dionika škola, a pogotovo učenika. 

Svjestan je, dodao je, kako je ravnateljima potrebna pomoć u upravljanju škola i lakšem administrativnom funkcioniranju, a spomenuo je i potrebu pomoći roditeljima koji bi svojoj djeci trebali biti podrška u prepoznavanju istinitih vijesti od lažnih. 

– Umjetna inteligencija nije tu da bi zamijenila nastavnike, već da im omogući lakše obavljanje njihova temeljnog posla. Radimo na takvom sustavu koji će generirati podatke svakog učenika, bez otkrivanja identiteta, na način da će se moći savjetovati s umjetnom inteligencijom o tome na koji način mogu poboljšati svoje znanje iz pojedinih područja. Analizirajući sve podatke učenika, dostupne putem e-Matice, ona će upozoravati učenika i nuditi mu prijedloge za poboljšanje ishoda. Riječ je o pozitivnim stvarima koje nam danas pruža umjetna inteligencija – rekao je Radovan Fuchs.

Digitalne svjedodžbe

Od ove se godine uvode digitalne svjedodžbe za učenike osnovnih i srednjih škola, pri čemu ostaju one klasične, 'papirnate'. Ministar je najavio promjene u karijernom savjetovanju učenika: 

– Dosadašnja karijerna savjetovališta za učenike nisu do kraja ispunila svrhu, zbog čega pripremamo novi sustav zamišljen tako da nastavnici koji najbolje poznaju svoje učenike sudjeluju u njihovu karijernom sudjelovanju. Jer nastavnici imaju najbolji uvid u postignuća i sposobnosti učenika te ih sigurno mogu najbolje savjetovati, no nastavnici pritom trebaju i potporu, što ćemo im i pružiti – najavio je ministar. 

Kako je navela ravnateljica AZOO-a Katarina Milković, ravnatelj nije samo upravitelj ustanove, već vođa promjena u okviru obrazovne politike, organizator, komunikator, osoba koja svakodnevno povezuje sve dionike školskog života, usmjeravajući razvoj škole i stvarajući atmosferu povjerenja, odgovornosti i kulture odnosa. 

Dekan Prometnog fakulteta Marko Šoštarić

Nužne su edukacije o ponašanju u prometu

U Hrvatskoj je u 2024. godini u prometu smrtno stradalo 239 osoba, od toga trinaestero djece (dobi od jedne do 17 godina) te 38 mladih. Ozljede zadobivene u prometnim nesrećama trenutačno se procjenjuju kao jedan od vodećih uzroka smrti djece u svijetu. Očito je da autoškola nije dovoljna, već je potrebna šira edukacija i cjeloživotno učenje koje obuhvaća populaciju od vrtića, škola, roditelja, ali i dodatne edukacije za najiskusnije vozače. Cilj je edukacija povećati razinu znanja o sigurnom i odgovornom ponašanju u prometu, razviti savjesnije ponašanje djece i mladih, doprijeti do roditelja s temama sigurnosti prometa te podići opću razinu prometne kulture, ali i smanjiti ovisnost o automobilima, poticanjem sigurnijih oblika mobilnosti, poručio je dekan Prometnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Marko Šoštarić. 

Kako je naveo, u izradi je prijedlog izmjena kurikula tehničke kulture za peti i šesti razred te je izrađen Tematski priručnik za provedu preventivnih prometnih aktivnosti. Spomenuo je Grad Bjelovar kao primjer dobre prakse, zbog provedbe edukacije učenika sedmih i osmih razreda svih osnovnih škola o temi kako biti siguran u prometu na električnom romobilu.

Ravnateljica Gimnazije Velika Gorica

Važno je da ravnatelji napreduju

Razlog zbog kojeg se sve više naglašava važnost napredovanja leži u potrebi za profesionalizacijom ravnateljske uloge i jačanjem liderstva u školama

Napredovanje ravnatelja važan je segment razvoja odgojno-obrazovnog sustava jer izravno utječe na kvalitetu upravljanja školom, organizacijsku učinkovitost i obrazovne ishode učenika. Razlog zbog kojeg se sve više naglašava važnost napredovanja leži u potrebi za profesionalizacijom ravnateljske uloge i jačanjem liderstva u školama. Sustavno vrednovanje kompetencija omogućuje prepoznavanje kvalitetnog rada te potiče kontinuirani razvoj i unapređenje obrazovnih ustanova, navela je u svom izlaganju Brankica Žugaj, ravnateljica Gimnazije Velika Gorica.

Profesionalni razvoj

Ravnatelji koji žele napredovati moraju ispuniti određene uvjete, prikupiti odgovarajuću dokumentaciju te dokazati svoje profesionalne kompetencije i postignuća putem evaluacijskih izvještaja, projekata, partnerstava i stručnog rada. 

– Poseban naglasak stavlja se na profesionalni razvoj ravnatelja i razvoj ključnih kompetencija. To uključuje pedagoško vodstvo, strateško planiranje, upravljanje ljudskim resursima i financijama, ali i razvijene komunikacijske i organizacijske vještine. Uspješan ravnatelj mora biti sposoban voditi tim, upravljati promjenama i donositi kvalitetne odluke u dinamičnom okruženju. Kontinuirano stručno usavršavanje, sudjelovanje u edukacijama te aktivno uključivanje u projekte i stručne skupove ključni su za uspješno napredovanje – rekla je Žugaj.

Unatoč brojnim prednostima, proces napredovanja nosi i određene izazove. Među najčešćima su, navela je, administrativno opterećenje, nedovoljno jasno razumijevanje kriterija, manjak kvalitetno dokumentiranih rezultata te strah od vrednovanja. Međutim, prevladavanje tih izazova po njezinu mišljenju pridonosi profesionalnom rastu i jačanju kompetencija ravnatelja. 

Jačanje ugleda

– Napredovanje donosi brojne koristi, kako za ravnatelja tako i za školu i širu zajednicu. Ravnateljima omogućuje profesionalno priznanje, veću vidljivost, financijsku motivaciju i osobno zadovoljstvo. Za školu znači povećanje kvalitete rada, jačanje ugleda, veću motivaciju zaposlenika te razvoj kulture suradnje i inovacija. Također potiče umrežavanje škola i razmjenu dobrih praksi – rekla je ravnateljica, uz zaključak kako napredovanje ravnatelja ima ključnu ulogu u unapređenju obrazovnog sustava: ono potiče razvoj liderstva, kontinuirano učenje i strateško upravljanje školom, čime se osigurava kvalitetnije obrazovanje i bolji uvjeti za učenike, nastavnike i cijelu zajednicu.