Najbolje izglede za rad u struci nude zdravstvo i IT sektor

Ovaj indikator mjeri subjektivnu procjenu usklađenosti između stečenog obrazovanja i zahtjeva trenutačnog ili posljednjeg glavnog zaposlenja, na ljestvici od „bez podudaranja” do „vrlo visokog podudaranja”.

Podatci pokazuju veliku razliku ovisno o razini obrazovanja. Među mladima sa srednjoškolskim obrazovanjem, 46,1 posto radi posao u struci, dok taj udio kod visokoobrazovanih dostiže 68,1 posto. Gledano po sektorima, najveći stupanj usklađenosti zabilježen je u području zdravstva i socijalne zaštite, gdje čak 80,6 posto visokoobrazovanih radi posao izravno povezan sa svojom strukom. Na drugom su mjestu informacijske i komunikacijske tehnologije sa 77 posto, a na trećem obrazovni sektor sa 73,6 posto.

Nasuprot tome, mladi s diplomama iz umjetnosti i humanističkih znanosti suočavaju se s najvećim teškoćama, budući da 52,2 posto njih ne radi posao koji odgovara njihovoj struci. Slični su problemi prisutni i kod diplomanada iz društvenih znanosti, novinarstva i informiranja (59,1 posto), kao i uslužnih djelatnosti (59,3 posto). 

Na razini pojedinačnih država, najbolje rezultate u usklađenosti obrazovanja i zaposlenja bilježe Latvija sa 76,5 posto, zatim Litva sa 76,1 posto i Njemačka sa 75,2 posto. Nasuprot tome, najteža je situacija u Italiji, gdje taj postotak iznosi 41,6 posto, u Slovačkoj 46,2 posto i Danskoj 47,1 posto, navodi Eurostat. (ič)

Prema Eurostat