Važnost književnoga prevođenja

Prvo izdanje Festivala suvremene makedonske književnosti otvoreno je pred brojnom publikom u Makedonskom KIC-u u Zagrebu u suradnji s renomiranom makedonskom izdavačkom kućom Makedonika Litera. Festival je otvorila ravnateljica Makedonskog KIC-a u Zagrebu, Mimi Gjorgoska Ilievska, koja je naglasila da je cilj Festivala pokazati važnost književnoga prevođenja kao umjetničkog i kreativnog čina te kao poticaj za književnu razmjenu i kulturni dijalog. 

Festival je zamišljen kao prostor za razgovor, suradnju i nove inspiracije za autore, prevoditelje, izdavače i čitatelje. To je otvorena kulturna prilika za prepoznavanje onih koji stvaraju književnost, koji je prevode i koji je čitaju i vole. Makedonski veleposlanik u Hrvatskoj, Nj. Eksc. Dragan Gjurčevski, obratio se publici i naglasio važnost Makedonskoga kulturno-informativnog centra za makedonsko-hrvatsku kulturnu suradnju. Direktor izdavačke kuće Makedonika Litera, Nove Cvetanoski, predstavio je izdanja hrvatskih autora prevedenih na makedonski jezik, a u ime hrvatskih autora govorio je Drago Glamuzina, pisac i urednik.

U prisutnosti autora, promovirana su i hrvatska izdanja knjiga Sezona maslačka Blaže Minevskog i Čuvar tajne Ranka Mladenoskog, koje su nedavno objavljene na hrvatskom jeziku. Osim autora, promociji su prisustvovali i Dijana Bakhtijari iz izdavačke kuće „Tim Press”, Tomislav Rovinanac, prevoditelj, i Žarko Milenić, izdavač i prevoditelj. Moderator promocija bio je Vladimir Ilievski.

Književni festival trebao bi pridonijeti afirmaciji suvremene makedonske književnosti i produbljivanju makedonsko-hrvatskih kulturnih veza, posebno u području književnosti. 

U okviru ovogodišnjega festivalskog programa otvorena je izložba knjiga hrvatskih autora prevedenih na makedonski jezik, u izdanju izdavačke udruge Makedonika Litera, koja je do sada objavila gotovo 50 naslova hrvatske književnosti.

Otvorenju prvog izdanja Festivala prisustvovali su eminentni hrvatski autori, prevoditelji i nakladnici, istaknuti predstavnici makedonskih i hrvatskih institucija i organizacija u Zagrebu, brojni Zagrepčani, Makedonci koji žive, rade ili studiraju u Zagrebu, studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao i predstavnici državne i lokalne uprave u Republici Hrvatskoj.

Drugi dan Festivala nastavio se panel-raspravom „Hrvatsko-makedonski kulturni odnosi kroz prizmu književnog prevođenja” te promocijama akademika Gorana Kalogjere, prof. dr. sc. Borjane Prošev Oliver i fototipskog izdanja pjesničke zbirke Beli mugri Koče Racina. (ri)