Vizualna oda slavenskoj mitologiji i glagoljici

Tijekom tri dana Milenijskog natjecanja iz kreativne industrije, održanog od 5. do 7. prosinca na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, učenici i studenti predstavljali su svoje odgovore i idejna rješenja povezana sa sektorima kreativne industrije. Natjecanje okuplja natjecatelje svih obrazovnih razina, a strukturirano je po sljedećim kategorijama: Kreativni sat, u sklopu kojega se natječu timovi osnovnoškolaca, Kreativni kalendar za srednjoškolce te Kreativni planet za studente. Natjecanje je međunarodno, a službeni su jezici natjecanja hrvatski i engleski. Oko 500 natjecatelja iz čak šest zemalja okupilo se na 5. Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije. Kategorija „Kreativni sat” usmjerena je nastavnicima i učenicima srednjoškolskog uzrasta u Republici Hrvatskoj i izvan Republike Hrvatske. Iako nije vezano ni uz jedan konkretan nastavni predmet, natjecanje obuhvaća sve nastavne procese prateći pedagoške i metodičke standarde. Natjecatelji predlažu idejna rješenja na odabranu temu iz područja mitologije, puta svile, glagoljice ili vodika kroz sektore kreativne industrije. Primjerice, glagoljica je 2014. godine proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom Republike Hrvatske, a od 2019. godine 22. veljače proslavlja se kao Dan hrvatske glagoljice. Glagoljica je jedna od temeljnih oznaka hrvatskoga kulturnog identiteta te time posjeduje kulturni, gospodarski, turistički i izvozni potencijal. Natjecatelji Milenijskog natjecanja pozvani su ponuditi rješenje kroz jedan ili više sektora kreativne industrije koje odgovara na pitanje“ kako OSvajati glagoljicom u novom mileniju?”. Cilj je Milenijskoga natjecanja potaknuti razvoj kreativnosti, kritičkog promišljanja, digitalnih vještina, čitalačke pismenosti i inovativnosti kod djece i mladih pri izradi idejnih rješenja. Na 5. Milenijskom natjecanju sudjelovali su i učenici vukovarske gimnazije. Tim učenika vukovarske gimnazije, u sastavu Matej Maljak, Angelina Dora Marković i Dora Barun pod mentorstvom prof. Sanje Pavlović Šijanović, upustio se u kreativni pothvat koji donosi staru legendu o babi Jagi u potpuno novom svjetlu. Koristeći se tehnikom stop-animacije i vlastitom kreativnošću, pokušali su oživjeti priču o tajanstvenoj i strašnoj babi Jagi iz slavenskog, i ali hrvatskog folklora. „Legenda o babi Jagi” videozapis je inspiriran tradicionalnom pričom o babi Jagi, koja živi u kolibi s kokošjim nogama, izbjegava sunce i poznata je kao strašna baba kojom se plaše mala djeca. No, umjesto klasičnog narativa, tim vukovarske gimnazije odlučio se približiti ovoj legendi na inovativan i kreativan način, izradom stop-animacije. Kako bi postigli efekt animacije, tim je koristio tehniku stop-animacije koja je omogućila privid u kojem se objekti i likovi sami kreću. Svaki je kadar pažljivo planiran i sniman, a zatim su slijedili postupci pomicanja objekata i snimanja sljedećega kadra kako bi se stvorila iluzija pokreta. Likovi u priči izrađeni su od plastelina, a ručnim oblikovanjem likova svakom karakteru