Što tjera nastavnike na bolovanje?

Dolazi do sagorijevanja učitelja na poslu, koji ulažu puno u svoj rad i učenike, a moramo biti svjesni i da je učiteljska profesija jedna od najstresnijih. Svibanj i lipanj mjeseci su kad se zaista zadnjim snagama bore da odrade nastavu. U školama su svi dodatno izloženi bolestima, što traje sve do ljeta – Sanja Šprem, predsjednica SHU-a Stručnjaci poručuju da prevencija može znatno smanjiti rizik od razvoja ozbiljnih oštećenja, a odnosi se na pravilnu tehniku disanja i govora, redovite pauze tijekom nastave, hidrataciju, izbjegavanje vikanja te edukaciju o vokalnoj higijeni Osim manjka nastavnika zbog kojeg je u mnogim školama sve teže organizirati nastavu, obrazovni sustav u zadnje vrijeme sve više pritišću i bolovanja. Prema podacima resornog ministarstva, u siječnju ove godine na bolovanju je bilo više od 12.000 zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, a u veljači više od 15.000. Uz gotovo četvrtinu zaposlenih na bolovanju, organizirati svakodnevni rad škole postaje pravo umijeće. Podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) o broju zaposlenih na bolovanju to potvrđuju. – Ukupno je u osnovnim školama tijekom siječnja 2026. godine 8478 zaposlenika bilo na bolovanju, a u veljači 10.361. U srednjim je školama u siječnju 3921 zaposlenik imao evidentirano bolovanje, a u veljači njih 4678, kažu u Ministarstvu. Podatke o tome koja su bolovanja dugotrajna, a koja kratkotrajna nemaju jer njima raspolažu škole kao poslodavci. Slično i lani Treba uzeti u obzir i to da su siječanj i veljača mjeseci u kojima vlada sezona gripa, viroza i drugih bolesti te da u školama u velikoj većini rade žene. Mnoge od njih su majke, koje uzimaju bolovanja u slučaju bolesti djeteta češće nego očevi. No unatoč tome, broj bolovanja je velik. U osnovnim i srednjim školama u siječnju je na bolovanju bilo 12.399 zaposlenika, od kojih su 8446 bili učitelji i nastavnici. U veljači je na bolovanju bilo 15.039 zaposlenih, od kojih su 10.432 bili učitelji i nastavnici. To je praktički četvrtina od oko 62.000 zaposlenih u obrazovnom sustavu. Podaci koje smo dobili iz istog razdoblja prošle godine su slični. U osnovnim i srednjim školama u siječnju 2025. na bolovanju je bilo 15.717 zaposlenika, od kojih su 11.294 bili učitelji/nastavnici. U veljači 2025. na bolovanju je bilo 14.627 zaposlenih, od kojih je 10.291 bio učitelj/nastavnik. U svibnju 2025. u osnovnim i srednjim školama na bolovanju je bilo 11.866 zaposlenika. – Škole se s ovim problemom teško nose, jer nastavnika ionako nedostaje. Nastavnici više ne žele dolaziti na sedam dana, primjerice, ne isplati im se. Ponekad smo za našu školu u Splitu tražili djelatnike i u Šibeniku – govori nam nastavnica srednje škole u Splitu koja je i školska satničarka. U turističkim područjima situacija postaje još teža s početkom sezone, jer je isplativije raditi u turizmu, nego povremeno u školi. Zamjene je sve teže naći, na što ravnateljice i ravnatelji upozoravaju već neko vrijeme i o čemu smo pisali u Školskim novinama.