Na rasporedu uvijek intrigantne teme

Više od 300 tajnika, računovođa i ravnatelja osnovnih škola iz cijele Hrvatske okupilo se na dvodnevnom stručnom skupu održanom od 19. do 21. travnja u Rapcu kako bi se upoznali ne samo s promjenama u zakonu o radu nego i s aktualnim reformskim zbivanjima u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja, ali i raspravljali i razmijenili stavove o brojnim stručnim pitanjima i problemima s kojima se svakodnevno susreću na svome radnome mjestu. Skup je u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirala Hrvatska zajednica osnovnih škola, ustanova koja već 57 godina pruža svesrdnu savjetodavnu pomoć, ali i konkretnu podršku svojim članicama u obavljanju djelatnosti vezanih za rad u osnovnom školstvu. Isto tako, HZOŠ razvija poslovnu informiranost kao i pomoć u rješavanju tekućih pitanja važnih za članice te u tom kontekstu organizira stručne skupove namijenjene administrativnim radnicima u školama, a u posljednjih nekoliko godina i učiteljima razredne nastave te ravnateljima.

Na početku savjetovanja okupljene je pozdravila Jasmina Hamer, ravnateljica HZOŠ-a, a potom im se obratila Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja te istaknula veliku ulogu nositelja lokalne vlasti u razvoju sustava odgoja i obrazovanja ne misleći pritom samo na predstojeće promjene u osnovnom obrazovanju u sklopu Eksperimentalnog programa cjelodnevne škole nego i na sve druge promjene i kvalitativne pomake koje resorno ministarstvo u suradnji s pripadajućim agencijama provodi ili namjerava provoditi u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali ‒ od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do srednjoškolskog obrazovanja i obrazovanja odraslih. 

‒ Velik je to posao, mnogo je sitnih pomaka i promjena koje i nisu uvijek vidljive, ali Ministarstvo jedino uz vašu pomoć i podršku u svakodnevnom radu može u svemu tome biti uspješno. Važna nam je podrška iz svih krajeva Hrvatske, iz svih županija i škola kako bismo krenuli u novu etapu razvoja osnovnog školstva ‒ rekla je pozdravljajući okupljene ravnateljica Vesna Šerepac te ih pozvala da sudjeluju i u svim aktualnim reformskim procesima. 

Govoreći o aktualnostima u obrazovnom sustavu istaknula je Eksperimentalni program „Cjelodnevna škola” kao i javni poziv školama da se uključe u njegovu realizaciju kroz nove programe, nove kurikulume, predmete te obnovu infrastrukture kako bi se osigurali uvjeti za njegovu implementaciju, ponajprije misleći na stručno usavršavanje prosvjetnih radnika koji će biti nositelji cjelokupnog procesa, ali ne zaboravljajući administrativno-tehničko osoblje u školama koje će također dati svoj puni doprinos tom procesu.

‒ Važno je pitanje stručnog usavršavanja te osiguravanje novca za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti kako bi se učenici njima mogli besplatno koristiti i sudjelovati u svim aktivnostima. Eksperiment će trajati četiri godine i konstantno će ga se pratiti i evaluirati, u čemu je također važan doprinos učitelja, stručnih suradnika i učitelja u svakoj školi. Najvažnije je da će se pilotiranje i praćenje eksperimenta raditi na godišnjoj razini. Trenutačno smo angažirani na terenu, obilazimo škole, razgovaramo s djelatnicima i odgovaramo na sva postavljena pitanja i učitelja, ali i roditelja koji su nam također važni. Naravno, jako nam je važna upravo povratna informacija s terena ne samo zato da vidimo kakvo je raspoloženje među prosvjetnim radnicima nego i radi prijava škola u eksperiment. Uz poziv za sudjelovanje u eksperimentu ide i javni poziv za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju postojećih školskih kapaciteta kako bi se u školama koje rade u dvjema smjenama stvorili uvjeti za cjelodnevni rad odnosno za rad u jednoj smjeni. Projekti su spremni i mnogi uredi lokalne samouprave spremno čekaju da se uključe u javni poziv, a budući da sad imamo osiguran novac možemo početi stvarati jednake mogućnosti obrazovanja za sve učenike u Hrvatskoj. Jer nije isto živite li u Zagrebu, na nekom otoku ili u brdsko-planinskom području gdje morate razmišljati kako učenika dovesti do škole. Svjesni smo da su problemi veliki, ali ako postoji dobra volja, možemo uspjeti u svojim namjerama ‒ rekla je Vesna Šerepac te ukratko nazočne upoznala i s predstojećim promjenama u srednjoškolskom obrazovanju pogotovo s velikim promjenama u strukovnom obrazovanju za koje se nakon punih 26 godina pripremaju posve novi kurikulumi.

U nastavku savjetovanja o Zakonu o radu govorio je Dražen Opalić, ravnatelj Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, a o najčešćim nepravilnostima u izricanju pedagoških mjera govorila je Jasna Galić Minarik, djelatnica Samostalnog sektora Prosvjetne inspekcije u Osijeku. Sudionici su imali prilike informirati se i o ovrhama na plaći koje provode školske ustanove te se detaljno upoznati s pravnim propisima u odgojno-obrazovnim ustanovama, o čemu je izlagala Đurđica Šoić, pravnica u Hrvatskoj zajednici osnovnih škola.

O novostima u računovodstvenom poslovanju škola ‒ nagradama za radne rezultate, školskoj kuhinji, putnim nalozima, isplati naknada radnicima u slučaju smrti i brojnim drugim detaljima financijskog poslovanja škola govorio je Krešo Mišura, voditelj računovodstva u Osnovnoj školi Ivanja Reka, a o nepravilnostima u obračunima plaća i materijalnih prava vrlo informativno govorila je Dubravka Jurković Zajec, djelatnica u Službi za rashode za zaposlene u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Poslovna komunikacija tajnika i prevencija konflikata u odgojno-obrazovnim ustanovama bila je tema o kojoj je izlagala Marina Bogdanić, tajnica u OŠ Dragutin Tadijanović u Slavonskom Brodu, a o brizi škole o zaštiti prava učenika u izazovnim situacijama govorila je Alma Rovis Brandić, viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Važnost i uloga Školskoga sportskog društva u osnovnoj školi bila je tema o kojoj su govorili Irena Čugura Čerić, ravnateljica OŠ Hugo Badalić, Slavonski Brod, i Marin Božić, ravnatelj OŠ Dobriše Cesarića u Osijeku. 

Učeničko zadrugarstvo ‒ kreativnost i poduzetništvo, inkluzija i prihvaćanje bila je tema o kojoj su vrlo inspirativno govorile Kornelija Sabljak, ravnateljica OŠ Julija Kempfa u Požegi i 

Brigitte Gmaz, ravnateljica OŠ Vladimir Bosnar u Stubičkim Toplicama. Posebno dojmljivo bilo je izlaganje Kornelije Sabljak u čijoj školi već osam godina djeluje učenička zadruga „Prilika za sve” i u kojoj zajednički rade učenici redovnih i posebnih odgojno-obrazovnih skupina i odjela. Naime, u školi koja ima 555 učenika raspoređenih u 24 razredna odjela ima i 98 učenika s teškoćama u razvoju u deset posebnih razrednih odjela s kojima uz učitelje radi i 38 pomoćnika u nastavi. Rad zadruge temelji se na inkluziji i svi su oni uključeni u neku od sekcija, a glavni su ciljevi zadruge poticanje zajedničkog rada, suradnje i druženja učenika različitih dobi i sposobnosti te razvijanje tolerancije na različitosti, socijalizacija i integracija učenika s teškoćama u život i rad zajednice, razvijanje kvalitetnijeg odnosa s prijateljima, roditeljima i učiteljima te povećanje motiviranosti za rad i razvoj samopoštovanja.

Marijan Šimeg