Svaka riječ ima svoje mjesto u jeziku

U projektu Maloga školskoga priručnika koji je pretvoren u udžbenik Prvi školski pravopis hrvatskoga jezika (Zagreb, 2016.) za niže razrede osnovne škole možemo pročitati: „crtić Tako se kaže u razgovoru. Bolje je reći crtani film. dečko Tako se kaže u razgovoru. Bolje je reći dječak. dečkov Tako se kaže u razgovoru. Bolje je reći dječakov. dućan Tako se kaže u razgovoru. Bolje je reći prodavaonica ili trgovina.” Crtani film ili crtić Nije jasno zašto je dvočlani izraz crtani film bolji od jednoočlanoga crtića? Ponajprije treba reći da se u suvremenom hrvatskom jeziku često dvočlani izrazi crtani film i animirani film susreću kao istoznačnice bez obzira na različito podrijetlo tih riječi i njihovo značenje (denotaciju). Trebalo bi pitati struku kako se to zapravo naziva. Riječ crtić pripada razgovornomu jeziku, usmenomu govoru, ali susrećemo ju i u pisanom jeziku. Primjerice, u hrvatskim tiskovinama nalazimo: „Crtić ’Paw Patrol’ i ranije su optuživali da djeci, vrlo perceptivnoj publici, prikazuju mizoginističku, konzervativnu i autoritarnu fantaziju.” (Večernji list, 12. 6. 2020., https://www.vecernji.hr/kultura/prosvjednici-traze-eutanaziju-psa-policajca-iz-slavnog-crtica-1409379); „Naručitelji 1,33 minute dugog crtića vrijednog 100 tisuća kuna, planiraju ga plasirati…” (Dubrovački vjesnik, 2. 7. 2020., https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/zupanija/dubrovnik/crtic-dubrovnik-safe-vacation-turisticki-promasaj-ljeta-1030068); „…da bi po njegovom završetku bio prikazan crtić ’Drske djevojke’…” (Slobodna Dalmacija, 20. 3. 2023., https://slobodnadalmacija.hr/scena/tv-reality/tata-zasto-su-barbi-odsjekli-pimpeka-gledatelji-zgrozeni-crticem-na-hrt-u-evo-sto-o-svemu-kazu-na-prisavlju-1274361). U tom smislu nema ni danas određene stilske denotacije tih riječi, premda je u hrvatskim priručnicima riječ crtić označena stilskom oznakom razg. Naravno postoje i kao istoznačnice u jednom tekstu: crtani film, animirani film i crtić. S druge pak strane ustaljenu svezu riječi crtani film imamo i u pisanom i službenom razgovornom. Usmeni govor može biti pripremljen (izvješće, predavanje) i nepripremljen (svakdanji razgovor). Govor učitelja je na školskom satu pri pojašnjavanju obično pripremljen. Treba napomenuti da i razgovorni jezik ima svoje norme, govorimo npr. crtić, a ne nrtić u rječoporabi. Hrvatski jezik postoji u dvama oblicima: usmenoj i pisanoj (normiranoj). I crtić i crtani film svaki ima svoje mjesto u jeziku, jedan izraz često pripada razgovornomu jeziku ili usmenomu obliku jezika, a druga pripada pisanomu standradnomu književnomu ili pisanomu normiranomu obliku. Ne možemo npr. učenika prisiljavati da govori crtani film ili animirani film, a ne crtić pa i nema smisla jer u razgovoru i dalje će govoriti crtić, poglavito sa svojim vršnjacima. Isto se to tiče i dijalekata. Ovdje treba pojasniti ili dodati da kad govorimo o pisanom standardnom književnom jeziku, tada je upravo tamo bolje rabiti svezu riječi ili napisati crtani film, a ne