Održan forum „Obnova javnih zgrada u Zagrebu ‒ teškoće i izazovi”

Hrvatski školski muzej organizirao je u sklopu izložbe „Hrvatski učiteljski dom” tribinu „Obnova javnih zgrada u Zagrebu ‒ teškoće i izazovi”. U svjetlu skore obnove Hrvatskoga učiteljskog doma, s dionicima obnove i predstavnicima struka koje sudjeluju u obnovi podijeljena su iskustva i informacije koje osim Hrvatskom školskom muzeju mogu koristiti i drugim institucijama. Na tribini koju je vodila ravnateljica Hrvatskoga školskog muzeja Anita Zlomislić sudjelovali su Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, dr. sc. Dragan Damjanović s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Alan Braun, viši predavač na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Dean Čizmar s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i Nikolina Radić Štivić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, te Kristina Zloušić Idjaković, načelnica Sektora za upravljanje rizicima i provedbu programa zaštite kulturne baštine Ministarstva kulture i medija. 

U raspravi je naglašeno kako je obnova zaštićenoga kulturnog dobra i zgrada u zaštićenoj jezgri Zagreba važna jer svaki gubitak može biti trajno izgubljeni dio baštine, ne samo zgrade već svega onoga što se u tim kulturnim spomenicima nalazi. Stoga je važno sačuvati i najmanji dio naše kulturne baštine, našeg identiteta. Održivost obnove ne odnosi se isključivo na zgrade već tako štitimo i namjenu tih objekata. Premda je konstrukcijska obnova čija su sredstva većinom osigurana iz europskog Fonda solidarnosti i odnose se na provedbe mjera zaštite, važna, ipak je cjelovita obnova kulturne baštine jedina sigurna opcija očuvanja njihove izvorne vrijednosti. No, prije svega, bilo je važno povući sredstva i zaštititi zgrade od propadanja. 

Također, uz već dosad osigurana sredstva, računa se i na sredstva u sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Stručnjaci su se složili da su projekti obnove ključni i istaknuli kako je za izradu kvalitetnih projekata važno prethodno istraživanje te uža specijalizacija stručnjaka koji projekt izrađuju kako bi se pri izvedbi donosile dobre i kvalitetne odluke. Upravo se zato na tehničkim fakultetima planiraju specijalistički studiji građevinskog naslijeđa i/ili se osuvremenjuju nastavni planovi i programi potrebnim predmetima i sadržajima. Sugovornici na tribini dotaknuli su se i teme brze obnove Zagreba nakon potresa 1880. godine uz napomene kako je onda uz veliku financijsku potporu tadašnje hrvatske Zemaljske vlade i agilnost vlasnika, uz nepostojanje problema vlasničkih odnosa i problema s radnom snagom kao što je danas slučaj, pristup obnovi ipak bio drukčiji, manje tehnički zahtjevan s mnogo nižim arhitektonskim i građevinskim standardima i propisima nego danas. Na tribini su izneseni i neki od problema s kojima se stručnjaci susreću pri obnovi poput nedostatka radne snage, pogotovo za izvođenje zahtjevnijih poslova, kratki rokovi provedbe projekata, trajanje javne nabave, a često se problemi odnose upravo na veliki broj trenutačno otvorenih gradilišta koji uz kratko vrijeme projektiranja i izvođenja radova mogu dovesti do novih problema i dodatnih troškova. Zabrinjavajući je podatak da je malo prijavljenih i u obnovu uključenih privatnih objekata, a razlozi mogu biti razni poput neriješenih imovinskih pitanja. U Zagrebu je trenutačno oko sto otvorenih gradilišta i uglavnom se obnavljaju javne zgrade. Također, neke od tih zgrada jesu i zgrade muzeja poput Muzeja za umjetnost i obrt, koji je završio prvu, konstrukcijsku fazu obnove, no važno je da je taj muzej uz konstrukcijsku usporedno naručio i projekt cjelovite obnove što je uvelike pozitivno utjecalo na kvalitetu provedbe obnove. 

Zaključak je tribine da obnova javnih zgrada u Zagrebu dobro napreduje te da je rješenje za Hrvatski učiteljski dom cjelovita obnova uz jasnu viziju buduće funkcije Doma i Hrvatskog školskog muzeja u njemu, u čemu će pomoći sve nadležne institucije.