Tinejdžerima je cilj imati vlastiti automobil i financijski ne ovisiti o roditeljima

Hrvatska udruga banaka (HUB) i Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje proveli su istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj koje je pokazalo rast financijskog znanja te poboljšanje financijskog ponašanja u odnosu na 2020. godinu. S druge strane, tinejdžeri još uvijek pokazuju loš odnos prema raspolaganju novcem.

Novo istraživanje provedeno na uzorku 1011 ispitanika od 13 do 19 godina pokazalo je znatan rast financijskog znanja za 14 posto u odnosu na 2020. godinu. Naime, 77 posto tinejdžera ima relativno visoko financijsko znanje kada je u pitanju shvaćanje koncepta vremenske vrijednosti novca koji se svodi na razumijevanje da inflacija obezvrjeđuje novac. Također, poboljšalo se financijsko ponašanje tinejdžera u Hrvatskoj u usporedbi s 2020. pa tako tinejdžeri pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje ‒ 76 posto tinejdžera štedi, što je pet posto više nego 2020.

Osim toga, napominju u HUB-u, zabilježen je blagi porast financijske uključenosti tinejdžera, tako njih 53 posto ima otvoren račun u banci od kojih se 50 posto koristi mobilnim bankarstvom, što je 17 posto više nego 2020. Istraživanje je pokazalo da 80 posto dobiva džeparac, što je pet posto manje u odnosu na 2020. Od toga je njih 86 posto iz strukovnih škola, što je znatan napredak u odnosu na 2020. kada je džeparac dobivalo samo njih 29 posto.

„Iako se teme financija mogu činiti komplicirane i teške, mladi imaju priliku učiti o novcu na vrlo jednostavan način već od najmlađe dobi. Vjerujem da većina učenika dobiva džeparac, a upravo je to odličan alat za učenje o odgovornom upravljanju novcem”, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

U odnosu na istraživanje provedeno 2020. došlo je do promjene rangiranja najvažnijih financijskih ciljeva u budućnosti, tada je najvažnije bilo dobiti stalni posao (79 posto), a sada je imati vlastiti automobil (72 posto) i financijski ne ovisiti o roditeljima (71 posto). Također se istraživalo i koji financijski problemi zabrinjavaju tinejdžere u budućnosti, a najveći su izvori zabrinutosti u vezi s troškovima samostalnog života (28 posto) i pronalaskom dobro plaćenog posla (21 posto).

Mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu. U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je Štedopis provodio financijske edukacije, pa je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih aktivnosti financijskog opismenjavanja tinejdžera.

‒ Rezultati istraživanja potvrđuju da financijska edukacija, ali ne jednodnevna i povremena, već sustavna koju provode nastavnici u svojim razredima tijekom cijele školske godine povećava razinu financijske pismenosti mladih ‒ izjavila je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa. 

(M. L./J. L.)