Religioznost odvraća adolescente od spolnih odnosa

Zanimljiv je i podatak da roditelji u dobi od 45 do 54 godine, za razliku od onih mlađih od 45, nisu toliko svjesni važnosti podrške za svoju djecu u području spolnog zdravlja

Roditelji sa srednjom stručnom spremom, u odnosu na visokoobrazovane, znatno manje pažnje pridaju važnosti otvorene roditeljske komunikacije o spolnim pitanjima

Brojna su istraživanja provedena u Hrvatskoj proteklih godina pokazala da tinejdžeri rano stupaju u spolne odnose, često pod utjecajem psihoaktivnih tvari, te da nisu pobornici kontracepcije pa se tek svaki drugi adolescent prilikom prvog spolnog odnosa koristi kondomom. Sustavnog spolnog odgoja u školama još nema, a roditeljsku ulogu u komunikaciji s djetetom o spolnosti preuzimaju vršnjaci i društvene mreže. 

Jedno od novijih istraživanja, provedeno u Medicinskoj školi u Rijeci, usporedilo je stavove roditelja i njihove djece u pogledu ranog stupanja u spolne odnose te u kojoj mjeri njihova religioznost utječe na te stavove. Pokazalo se da je mladićima u adolescenciji otvorena roditeljska komunikacija o temama vezanima za spolnost prilično nevažna, ali istodobno posve im je u redu imati spolni odnos samo na jednu noć. 

Razlike u stavovima

Adolescentice su tu nešto umjerenije te ni razgovor s roditeljima o spolnom ponašanju ni odgovorno spolno ponašanje ne odbacuju u toj mjeri kao njihovi muški vršnjaci. Dok im roditeljski savjeti i nisu toliko važni, religioznost pak ima dosta utjecaja na stavove mladih o ranom stupanju u spolne odnose, pokazali su rezultati ovog istraživanja. 

Riječ je o istraživanju „Stavovi adolescenata i njihovih roditelja o ranom stupanju u spolne odnose” provedenom u Medicinskoj školi u Rijeci, na uzorku od 75 učenika od trećeg do petog razreda i isto toliko njihovih roditelja. Potpisuju ga doc. dr. sc. Ina Stašević s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Nina Drljević iz Medicinske škole u Rijeci, Darma Katava s Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Barbara Ebling s Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta J. J. Strossmayera, Osijek i prof. dr. sc. prim. Darko Ropac s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. 

Stavovi adolescenata koji se smatraju praktičnim vjernicima i svakodnevno žive svoju vjeru unutar obitelji, restriktivniji su u pogledu spolnog ponašanja i češće izbjegavaju rano stupanje u spolne odnose. Istodobno, ne smatraju da bi, ako žele zadržati emotivnu vezu s partnerom, s njim trebali imati preuranjeni spolni odnos. Uvjerenja su i da često mijenjanje partnera štetno utječe na zdravlje i povećava opasnost za reproduktivno zdravlje. Za razliku od tinejdžera gdje je veza religioznosti i spolnog ponašanja izražena, kod roditelja vjerska uvjerenja nisu u toj mjeri povezana s pitanjem spolnog ponašanja. U riječkom je istraživanju utvrđena relativno niska korelacija između osjećaja življenja vjere i stava o stupanju u spolne odnose prije navršene 17. godine, kao i stava o važnosti poticanja roditeljske komunikacije ili o potrebi stupanja u spolni odnos kako bi se zadržao partner. Ipak, roditelji koji iskazuju višu razinu religioznosti restriktivniji su od ostalih.

Rizična ponašanja

Stavovi roditelja o spolnom ponašanju njihovih tinejdžera razlikuju se ovisno o spolu roditelja. Utvrđeno je, na primjer, da u usporedbi s očevima, majke mnogo češće smatraju da je prerano stupiti u spolne odnose prije 17. godine i svjesnije su da često mijenjanje partnera može ugroziti reproduktivno zdravlje. Roditelji, razumljivo, u odnosu na svoju djecu tinejdžerske dobi, u znatno većoj mjeri shvaćaju rizike takvog ponašanja te naglašavaju potrebu educiranja mladih o opasnostima ranog stupanja u spolni odnos, potvrđujući time potrebu uvođenja zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama.

Zanimljiv je i podatak da roditelji u dobi od 45 do 54 godine, za razliku od onih mlađih od 45, nisu toliko svjesni važnosti podrške za svoju djecu u području spolnog zdravlja. Oni, naime, ne smatraju važnim osigurati savjetovališta i preventivne programe za adolescente, niti misle da bi njihova tinejdžerica trebala posjetiti ginekologa prije stupanja u spolne odnose. Isto tako, roditelji sa srednjom stručnom spremom, u odnosu na visokoobrazovane, znatno manje pažnje pridaju važnosti otvorene roditeljske komunikacije o spolnim pitanjima. 

Posljedice izostanka komunikacije

Komunikacija roditelja i djece, kao i naglašavanje roditeljskih stavova i vrijednosti u kontekstu seksualnosti, snažno utječu na oblikovanje stavova djece i njihovu percepciju seksualnosti. S obzirom na to da se radi o osjetljivoj temi, postoje brojni razlozi zbog kojih roditelji ne razgovaraju sa svojom djecom o spolnim ponašanjima, upozoravaju autori istraživanja. 

Posljedice izostanka komunikacije o toj temi su dobro poznate: po prirodi skloni rizicima i eksperimentiranju, mladi se upuštaju u rizična seksualna ponašanja, rane spolne odnose, seksualna iskustva s više različitih partnera te ignoriraju upotrebu kontracepcijskih sredstava. Posljedice nažalost mogu biti ozbiljne, bila to neželjena trudnoća, zaraza spolno prenosivim bolestima ili spolna viktimizacija.