Djeca uz prave alate mogu postati dio rješenja

Oko 70 posto mladih koje je anketirala organizacija UN-a reklo je da nemaju znanja za razumijevanje klimatskih promjena. Istraživanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu 2020. i 2021. pokazalo je da je više od trećine učenika u školi o okolišu naučilo ‒ malo ili ništa Monica Capo voli da njezini učenici imaju malo prljavštine ispod noktiju. Stoga im u vrtu osnovne škole u Napulju u Italiji pokazuje kako saditi cvijeće i ubirati voće i povrće. Klimatske promjene mogu biti pomalo zastrašujuća i složena tema, pa je pokušava učiniti opipljivom. ‒ Želim da djeca vole prirodu, da budu okruženi njome ‒ kaže Capo, koja smatra da je ta veza put prema shvaćanju onoga o čemu se radi, ali i što ih u budućnosti očekuje. Italija je 2019. godine najavila da će postati prva zemlja na svijetu koja će klimatske promjene učiniti obveznim predmetom u nacionalnom kurikulumu. Škole sada prema planu i programu svake godine moraju provesti 33 nastavna sata o klimatskim promjenama za djecu u dobi od šest do 19 godina. Monica Capo koristi ove sate kako bi raščlanila temu na konkretne lekcije, poput uzgoja stabala, recikliranja, uštede vode, smanjenja potrošnje energije ili razloga zbog kojih bismo trebali izbjegavati brzu modu. Ona pažljivo utire put promjenama i promišljanju o prirodi oko nas. ‒ Pokušavam ih ne uplašiti. Ali što brže počnu učiti o klimatskim promjenama, to bolje ‒ kaže Capo i dodaje da ona poučava učenike u dobi od šest do 11 godina. Neizvjesna budućnost djece Capo je svjesna da će porast temperature oblikovati budućnost njezinih učenika. Predviđa se da će tijekom života djeca njihove dobi doživjeti gotovo četverostruko povećanje ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su suša, požari i poplave uz globalno zatopljenje za 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba. Procjenjuje se da je milijarda djece već izložena iznimno visokom riziku od nestašice vode, bolesti i raseljavanja uzrokovanih klimom. Prijetnja njihovoj sposobnosti da napreduju i opstanu toliko je duboka da UN klimatske promjene smatra krizom dječjih prava. Ipak, nisu sve škole uspješne u opremanju mladih ljudi alatima za snalaženje u svijetu koji se mijenja te razumijevanje promjena oko nas. Unatoč tome što Pariški sporazum obrazovanje smatra ključnim alatom u rješavanju klimatske krize, manje od trećine zemalja koje su potpisale sporazum spominje obrazovanje u svojim nacionalnim obvezama i izvješćima. Nema univerzalnog pristupa A to se prelilo sve do učionica. Samo se u polovini od 100 nacionalnih kurikuluma koje je UNESCO analizirao 2021. godine spominju klimatske promjene, a i u njima je to tek povremena komponenta. Oko 70 posto mladih koje je anketirala organizacija UN-a reklo je da nemaju znanja za razumijevanje klimatskih promjena. Istraživanje provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu 2020. i 2021. pokazalo je da je više od trećine učenika u školi o okolišu naučilo ‒ malo ili ništa. Ipak, sve veća opipljivost klimatske krize ‒ vidljiva u rekordnim temperaturama i ekstremnim