Uz dan Grada Krapine - blagdana sv. Nikole biskupa, i 30. obljetnicu rada Galerije grada Krapine, otvorena je u ponedjeljak 4. prosinca retrospektivna izložba Jure Kokeze, jednog od ponajboljih hrvatskih grafičara srednje generacije i profesora grafičkih tehnika na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, pod naslovom „Sedam ciklusa“, na kojoj su predstavljeni njegovim radovi iz sedam ciklusa nastalih u razdoblju od 1991. do 2023. godine.
O toj posljednjoj ovogodišnjoj izložbi u Galeriji grada Krapine, na početku svečanog akademskog čina govorila je njezina kustosica Vesna Kunštek, a okupljene goste i Krapinčane pozdravila je ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović. U prigodnom glazbenom programu nastupila je Lea Lovrenčić uz pratnju Darka Berovića na klavijaturama.
„Pogledajte Kokezine radove, udubite se u njih, dopustite da vam progovore svojim šutljivim, nijemim govorom. Jer Kokeza se u svojim radovima ne služi ilustrativnim pristupom. On ništa ne opisuje – iako svakim pojedinim naslovom jasno ističe sadržaj svojih radova. On nije narativni grafičar, odnosno slikar, kojemu je stalo do jednoznačne i nedvosmislene komunikacije sa svojom publikom. Kokeza pripada onim umjetnicima koji dopuštaju samome mediju kojim se služe, da progovori vlastitim jezikom. Kao veliki majstor grafičkog umijeća, on s tek nekoliko znakovnih naznaka promatrača uvodi u raskošan - iako ograničen – crno-bijeli svijet grafike. Svijet koji se može upoznati samo tako da se pomno prate autorovi tragovi, upravo otisci njegovih stopala, odnosno njegovih grafičkih alatki“, rekao je na otvorenju izložbe Jagor Bučan, redovni profesor slikanja na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, pozivajući nazočne da pogledaju raskoš njegovih akvatinta, koja u rasponu između krajnosti crne i bijele boje posjeduju beskonačnu paletu nijansi.
Nadalje se prof. Bučan osvrnuo na sedam Kokezinih ciklusa, u kojima se grafičkim znakovima služi da bi pomoću njih progovorio o vječnim temama i pitanjima, navevši pitanje čovjekovog ljudskog stanja, njegovu težnju za nadilaženjem ljudske pale naravi, zagonetno pitanje dobra i zla, odnosno mnogih arhetipskih tema koje dotiče i na njih pruža autentične, likovne odgovore.
Na izložbi su prikazani radovi iz četiri grafičko-pjesničke mape: Modrine (pjesme Zlate Cundeković), Tragovi (pjesme Zvjezdane Jembrih), Prispjeti u dan (pjesme Vojislava Matage) i Oko Ogorja (pjesme Zvjezdane Jembrih), te zaseban grafički ciklus Glasnik i Ikar, slikarsko-grafički ciklus sakralne tematike De profundis, te na koncu fotografski ciklus pod nazivom Flora i fauna.
„Pogledajte ciklus slikarskih djela De profundis, u kojima Kokeza prikazuje postaje križnoga puta. Pogledajte način na koji dramu toga događaja uspijeva iskazati čistima likovnim sredstvima – snagom boje, vehementnošću rukopisa, dramatičnim rasporedom oblika. Pogledajte kako je svima poznati kršćanski narativ preoblikovan u gotovo apstraktnu igru pikturalnih znakova. Uostalom, pogledajte na koji se paradoksalan način u tim slikama susreću ljepota slikarskog izraza i tjeskobna drama Kristove muke“, rekao je prof. Bučan, ukazujući na fotografije – posljednji ciklus na izložbi – sedmi, a taj je broj arhetipska oznaka dovršenja i cjelovitosti, koje su kontrastirane Kokezinim grafikama i slikama kao njihovi komplementarni parnjaci i kao komplementarna upotpuna dramatskome patosu kojom se njegovi umjetnički opus odlikuje.
Prof. Bučan se u svojem obraćanju namjerno učestalo koristio krilaticom „pogledajte“ pojasnivši da je u drevnom indijskom izdanju Euklidovih elemenata, uz geometrijske crteže, bez popratnog teksta, bila istaknuta samo ta jedina riječ – Pogledajte. Bučan je i autor sažetog osvrta na Kokezino stvaralaštvo u pratećem katalogu, ilustriranome reprodukcijama sakralne tematike, u kojem je objavljen i životopis Jure Kokeze, rođenog u Splitu 15. listopada 1959. godine, zauzetog likovno-pedagoškog djelatnika, veterana Domovinskog rata i dobitnika nekoliko nagrada i priznanja.
Na otvorenju su se okupili različiti umjetnici i ljubitelji umjetnosti: Stjepan Divković, Krešimir Rod, prof. Dražen Trogrlić, prof. Stanislav Marjanović, prof. Tomislav Tomić, prof. Suzana Damiani, prof. Franko Ćorić, prof. Danko Šourek, prof. Zvjezdana Jembrih i prof. Dubravko Kuhta, prisutan je bio i krapinski župnik Davor Štuljan, ravnateljica Muzeja Radboa u Radoboju Ivana Hazulin, ravnatelj POU Pregrada Davor Špoljar i mnogi drugi.
Izložba ostaje otvorena do 31. prosinca 2023. godine.
Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije