Dok je prethodnu godinu obilježio šok uslijed tragičnih događaja u okruženju i porasta nasilja u školama, podaci za ovu godinu pokazuju da se taj negativni trend, nažalost, nastavlja i produbljuje. Godina 2025. ponovno nas je osvijestila o potrebi jačanja preventivnih programa i mehanizama za prevenciju i sprječavanje nasilja među i nad mladima i preispitivanje međuresorne suradnje u ovom području. Pratili smo mnoge slučajeve međuvršnjačkog nasilja u školama, na javnim površinama i u virtualnom okruženju, koji su pokazali duboke razmjere ovog problema, navedeno je među ostalim u novom Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu, koje se odnosi na prošlu godinu.
Preokret u pristupu
„Podatak da u Hrvatskoj dnevno bilježimo gotovo pet prijava nasilja među djecom i mladima izrazito zabrinjava i poziva na preokret u pristupima. Ti se pristupi trebaju temeljiti na ranoj prevenciji, procjeni rizika, integriranom pristupu u radu s djecom koja su žrtve i djecom koja su počinitelji, roditeljima i društvenom zajednicom, uz jačanje kapaciteta stručnjaka u svim područjima”, stoji u Izvješću.
Tijekom 2025. Ured pravobraniteljice zaprimio je 2805 novih prijava povrede prava djece, što je za gotovo 16 posto prijava više nego u 2024. Najviše prijava odnosilo se na obrazovanje (746), potom na područje obiteljskih odnosa (547) i područje nasilja nad djecom i zanemarivanja djece (537).
Kao i prethodnih godina, najmanji broj prijava odnosio se na povrede prava djece kao članova društvene zajednice (47), kulturna prava (41) i diskriminaciju (40).
„Obišli smo 33 ustanove i održali susrete s 416 djece. Svaki taj susret bio je prilika da čujemo kako djeca vide svoj položaj u našem društvu i koje poruke žele poslati onima koji se brinu i skrbe o njima. Od 35 naših preporuka u 2025., 10 preporuka u cijelosti je prihvaćeno (28,6 %), a samo tri su realizirane. Pet naših preporuka djelomično je prihvaćeno (14,3 %). Nisu prihvaćene tri preporuke (8,5 %), pet ih je primljeno na znanje (14,3 %), dok na čak 12 preporuka nismo dobili odgovor (34,3 %). Zabrinjavajući je postotak prihvaćenosti naših preporuka i izostanak reakcija pojedinih sustava”, stoji u Izvješću pravobraniteljice Tatjane Katkić Stanić.
Nasilje na internetu
Kako se dalje upozorava, virtualni svijet postao je dominantan prostor odrastanja, ali i prostor u kojem se nasilje transformira i multiplicira. Svaki treći učenik u Hrvatskoj barem je jednom mjesečno izložen nasilju na internetu.
„Digitalno nasilje ne prestaje krajem nastave; ono ulazi u dječje domove, narušava njihovu privatnost i duboko ranjava njihovo dostojanstvo ostavljajući dugoročne posljedice na emocionalni razvoj”, navela je pravobraniteljica, uz poruku kako ćemo u zaštiti prava i interesa djece biti uspješni onoliko koliko uložimo u izgradnju dobrih zajednica za djecu; izgradnju zajednica u kojima svatko preuzima vlastiti dio odgovornosti – sustavi za programe i stručnu podršku koju daju djeci i roditeljima, roditelji za odgoj, podršku, prisutnost i bliskost, djeca za razumijevanje i prihvaćanje svojih postupaka te društvo za vrijednosti na kojima počiva i koje zagovara.
Pravobraniteljica je pozvala Hrvatski sabor i sve dionike da Izvješće ne promatraju samo kao zakonsku obvezu nego i kao poziv na akciju, poziv na promjene.
„Odrasli su odgovorni za pravilan razvoj i zaštitu djece, a naš uspjeh mjerit će se isključivo po tome jesmo li svakom djetetu omogućili da u sigurnom i podržavajućem okruženju ostvari svoj puni potencijal”, rekla je Tatjana Katkić Stanić.