Filipović - Vrijeme je da ozbiljno razmislimo o ukidanju dviju razina znanja na maturi

Objava natječaja Sveučilišta u Dubrovniku za upis studenata na prijediplomske studije u idućoj akademskoj godini, u kojem se kao uvjet upisa zahtijeva isključivo osnovna razina znanja (B) iz obveznih ispita na državnoj maturi, uistinu me iznenadila. Doista je zabrinjavajuće da se na nekim fakultetima traži osnovna razina za studijske programe u kojima bi matematika ili strani jezik trebali imati veliku važnost. Nešto smo slično imali do ove godine kad je u pitanju Hrvatski jezik pa su neki fakulteti ‒ pravo, ekonomija, ali i neka učiteljsko-nastavničkih zanimanja ‒ imali uvjet za upis samo osnovnu razinu Hrvatskog jezika. Izjavio je to u tjednu za nama ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović, navodeći kako se ovime doista postavlja ozbiljno pitanje: ima li više uopće smisla ili opravdanja imati dvije razine na maturi jer na primjeru Sveučilišta u Dubrovniku to već sada nije potrebno. ‒ U Nacionalnom centru već smo razmišljali o ukidanju dviju razina i preostalih obveznih predmeta, a ovaj slučaj nas upućuje da o tome ozbiljno razmislimo u skorom razdoblju ‒ rekao je Filipović. Činjenicu da smo ove godine imali više od 12 tisuća mjesta na fakultetima koja nisu popunjena po Filipoviću govori i o nerealnim upisnim kvotama jer potencijalni broj studenata ni u sljedećim godinama ne će se u pozitivnom smjeru mijenjati, dapače. Osnovnom razinom matematike i stranih jezika samo se dodatno urušava naš visokoškolski sustav, što je nepopravljiva šteta i suprotno je nacionalnim interesima, upozorava ravnatelj NCVVO-a. O tomu treba li uvesti jedinstvenu razinu ispita umjesto osnovne i više, akademska zajednica naravno nudi različite odgovore. Po mišljenju Josipa Faričića, rektora Sveučilišta u Zadru, uzimajući u obzir sadržaj ispita kao i bodovne pragove, sve ispite državne mature trebalo bi provoditi na jednoj razini koja je primjerena realnom očekivanju skupa znanja i vještina te pripadajuću samostalnost u rješavanju jasno postavljenih zadataka koje su učenici trebali postići tijekom sekundarnoga (gimnazijskog) obrazovanja u Hrvatskoj. ‒ Te bi ispite učenici trebali svladati bez posebnih priprema i bez većih poteškoća ako su imali pozitivne ocjene zasnovane na objektivnom ocjenjivanju postignutih ishoda učenja ‒ kaže rektor Faričić. Na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu imaju pak drukčije promišljanje. Redovita profesorica PMF-a Željka Milin Šipuš, koja se na fakultetu bavi ovom tematikom, ističe kako smatraju da su dvije razine državne mature iz matematike nužne. Uz naglasak ‒ barem dvije razine. Naime, objašnjava Milin Šipuš, moglo bi se govoriti i o potrebi za trima razinama, jer neki obrazovni sustavi imaju i takve mogućnosti. ‒ Matematički sadržaji koji se u školi uče te matematička znanja koja su potrebna za tercijarno obrazovanje jako se razlikuju. Iako danas možemo primijetiti da je matematika prisutna zapravo svagdje, ipak nije realno da svi učenici jednako njome vladaju. Zahtjevi koju