Ne bude li korekcije koeficijenata, tražit ćemo povratak prosvjetnog dodatka

Sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Sindikat Preporod na zajedničkoj su konferenciji za novinare izjavili kako rast plaća u obrazovanju ostvaren od 2016. godine do danas nije nikakav spektakl kakvim ga premijer prikazuje te da su plaće u zaostatku u odnosu na usporedive posttranzicijske zemlje. Jedina iznimka je 2024. godina, kada su plaće, po riječima Matije Kroflina, malo odskočile od prosjeka rasta drugih zemlja, no sindikati to ne smatraju dovoljnim, a još manje njihovo članstvo. Napominju kako Vlada u posljednjih devet mjeseci ništa nije napravila po pitanju neadekvatnih koeficijenata zaposlenika u znanosti i obrazovanju. Sindikati pozdravljaju intenciju premijera da se odustane od ocjenjivanja zaposlenika u obrazovanju i znanosti, kao i „premijerovu povremenu zainteresiranost za pitanja u obrazovanju”, pa i to da spriječi štrajk, no socijalni dijalog s Vladom smatraju neefikasnim. „Imamo nepripremljene i nespremne sugovornike iz Vlade koji pregovore vode na način da ih odugovlače”, poručili su. ‒ Premijer ističe da su plaće iznimno rasle, osnovnica 40 i nešto posto, da je riječ o povijesno najvećem rastu plaća u zemlji, no sindikati su odbili zadnju ponudu rasta osnovice od tri plus tri posto. Odgovor zašto smo dali odbijenicu nije teško naći u nekoliko klikova na Eurostatu. Tu je vidljivo da su plaće u drugim, primarno posttranzicijskim zemljama, ostvarivale i veći rast u istom razdoblju. U 2016. godini osam je zemalja imalo manju satnicu od nas, a 2023. godine riječ je o njih pet. Mi smo u mandatu premijera Andreja Plenkovića zaostali u odnosu na druge usporedive zemlje, a jedina iznimka je 2024. godina kada smo malo odskočili od prosjeka rasta drugih zemlja. To za nas nije dovoljno ‒ ustvrdio je glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin. Što se tiče pitanja koje je u fokusu sindikata, a riječ je o koeficijentima, Kroflin tvrdi kako Vlada nije napravila ništa u posljednjih devet mjeseci, tijekom kojih su sindikati potpisivali peticije, organizirali prosvjede i pisali dopise premijeru i Povjerenstvu za plaće. ‒ Premijer se hvali socijalnim dijalogom, no mi ne dijelimo to mišljenje. Pozdravljamo intenciju premijera da spriječi štrajk i njegovu povremenu zainteresiranost za pitanja u obrazovanju, no to nije socijalni dijalog. To treba biti kontinuirani razgovor, a naše je iskustvo takvo da već dvije godine potpuno jalovo pregovaramo o granskim kolektivnim ugovorima, imamo nepripremljene i nespremne sugovornike iz Vlade koji pregovore vode na način da ih odugovlače. Morali smo prosvjedovati da bi se granski pregovori uopće počeli odvijati, i to ovako, neproduktivno i neefikasno ‒ rekao je Kroflin, uz dodatak da je odugovlačenje s pregovorima sindikatima neprihvatljivo. Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić uputio je poruku vladajućima kako imaju razloga za zabrinutost, ne samo zato što su sindikati „na korak do postizanja jedinstva” (tu je aludirao na zajedničke