Od 1945 zadataka dogodile su se greške u njih tri

Ukupno, 61 je pristupnik ovogodišnjoj maturi imao stopostotnu riješenost ispita. Svega dva maturanta, od njih gotovo 29 tisuća, riješilo je sa sto postotnim uspjehom po dva ispita na državnoj maturi. U prvome slučaju riječ je o učeniku koji je imao sve bodova iz matematike (viša razina) i informatike, dok je u drugome slučaju učenik imao sva točna rješenja iz ispita engleskog jezika (viša razina) i kemije.

Prosječna ocjena iz hrvatskog jezika (učenici strukovnih škola i gimnazijalci) je 3,1, matematike (viša razina) 2,8, engleskog na višoj razini 3,8, a na osnovnoj 2,8. Prosječna ocjena iz fizike, prema podacima NCVVO-a, je 1,9 i ujedno je riječ o najlošijem uspjehu na ispitu na maturi. Prosječna ocjena iz predmeta politika i gospodarstvo je 2,1, iz kemije 2,6, povijesti 2,9, a biologije 2,1.

Gimnazijalci su ispit iz hrvatskog jezika na maturi riješili s prosječnom ocjenom vrlo dobar (73 posto), a učenici strukovnih škola imaju prosječnu ocjenu dobar (53 posto riješenosti). Pritom je 71 posto gimnazijalaca iz hrvatskog dobilo ocjenu četiri ili pet, za razliku od učenika strukovnih škola kojih je 43 posto dobilo vrlo dobar ili odličan.

Kako je izvijestio ravnatelj NCVVO-a, 5100 učenika strukovnih škola (33,2 posto) palo je državnu maturu, za razliku od 394 gimnazijalaca (3,8 posto).

Na ovogodišnjoj maturi učenici su skupili 15.832 negativne ocjene, za razliku od lanjskih 12.346.

U pripremi i provedbi mature sudjelovalo je 135 sastavljača ispita, 43 recenzenta, oko 800 ocjenjivača, a ukupno je isporučeno 138.772 ispita.

Na ljetnom roku državne mature pojavila su se (zasad) tri sporna slučaja. U prvome, došlo je do greške u 20. zadatku ispita iz matematike na višoj razini, u kojemu su svi ponuđeni odgovori bili netočni. Nacionalni centar je taj zadatak poništio. Drugi je slučaj bio na ispitu iz politike i gospodarstva: u zadatku se tražio odgovor na pitanje kako se naziva ured Vlade RH specijaliziran za borbu protiv korupcije, a kao točan odgovor bio je predviđen – USKOK. I taj je zadatak poništen, budući da je riječ o samostalnom tijelu koje ne može biti Vladin ured. Treći gaf bio je na ispitu iz hrvatskog jezika, gdje su sastavljači ispita naveli da je Istanbul, umjesto Ankare, glavni grad Turske. U Nacionalnom centru su stava kako zadatak nema potrebe poništavati jer se u njemu tražio odgovor koja je od četiriju rečenica napisana u skladu s pravilima o pisanju velikog i malog slova, a jedina takva bila je: „Prijestolnica Istočnog Rimskog Carstva bio je Carigrad, grad koji se danas zove Istanbul i glavni je grad Turske“. U Centru u očito zaključili kako je u ovome slučaju pravopis ispred istine.

Odluku o tomu hoće li odgovorne osobe koje su napravile greške u ova tri slučaja snositi ikakve sankcije, donijet će ravnatelj Centra Vinko Filipović. Nakon završetka prvog ispitnog roka sa suradnicima ću analizirati sve situacije koje su se pokazale spornima i nakon toga hladne glave donijeti odluku o daljnjim koracima, najavio je. 

– Uistinu se ispričavam. Ispričavam se jer se osjećam odgovornim kao čelnik čovjek Nacionalnog centra. Na 1945 zadataka dogodile su se greške u njih tri. To ne znači da ičime pokušavam relativizirati greške, niti ih umanjiti. Riječ je uistinu o pogreškama koje se ne bi smjele dogoditi. Stručne radne skupine su iste koje godinama rade ispite državne mature i one do ove godine nisu imale takvih propusta. Ali, evo, sada su se dogodile, na žalost. Mi u Centru u takvim slučajevima izuzimamo te ispite i priznajemo svim učenicima bod, kako ih ne bismo oštetili. Učinit ću sve, zajedno sa suradnicima u Centru i članovima stručnih radnih skupina da ovo bude pouka svima nama da budemo još odgovorniji i oprezniji kako se propusti više ne bi događali, rekao je Filipović na konferenciji za novinare održanoj 18. srpnja.

Ovogodišnjoj maturu, zbog demografskih kretanja, pristupio je najmanji broj kandidata (28.917). Na prvu maturu 2010. godine pristupilo je 37.522 kandidata, a više ih je bilo jedino 2015. (37.608). I ovu je maturu pisalo više učenika strukovnih škola (59,5 posto) nego učenika gimnazija (40,5 posto). Značajan dio maturanata, njih 93 posto, odabralo je tri i više ispita. Učenici strukovnih škola najčešće su izlazili na tri ispita, a gimnazijalci su prosjeku prijavljivali četiri ili pet predmeta.

Kako je istaknuo ravnatelj Centra, sve veći broj pristupnika prijavljuje višu razinu matematike, što je pohvalno. Već gotovo da vlada određeni stereotip da srednjoškolci ne vole matematiku, ali činjenica da je sve veći broj pristupnika na višoj razini govori da to baš i nije tako, naveo je Filipović.

Inače, od objave privremenih pa do konačnih rezultata prolaznost na ispitima nije se značajno promijenila. Primjerice, umjesto 421 gimnazijalca koji je po privremenim podacima pao maturu, konačni rezultati pokazuju kako je riječ o njih 394. Slično je s učenicima strukovnih škola.

Prema podacima Centra, troje gimnazijalaca palo je sva tri obavezna predmeta na maturi, dok je u strukovnim školama takvih 417.