Od 1945 zadataka dogodile su se grješke u njih tri

Ukupno 5612 učenika, od njih gotovo 29 tisuća koliko ih je pristupilo ispitima državne mature, nije uspjelo zadovoljiti prag prolaznosti. Trećina učenika strukovnih škola pala je na maturi, dok se broj gimnazijalaca koji moraju ponoviti ispite u jesenskom roku u odnosu na lani gotovo udvostručio: lani su pala 223 gimnazijalca (2,2 posto), a ove godine njih 421 (4 posto), pokazali su konačni rezultati mature. Maturanti su uspjeli skupiti ukupno 16 157 negativnih ocjena, dok ih je lani bilo 12 346. Najveći broj negativnih ocjena učenici su imali na maturi 2019. godine ‒ 19 576. Ukupno su ove godine polagali 138 772 ispita. Jedinicu iz jednog ispita dobilo je 7320 pristupnika, iz dvaju ispita 2736, iz triju ispita 889, a četiri ispita nije uspjelo položiti 137 učenika. Porazan je podatak o 13 posto učenika (3562) koji nisu uspjeli proći ispit iz hrvatskog jezika. Lani je zabilježeno 11,8 posto negativnih ocjena iz hrvatskoga, a godinu ranije 17,6 posto. Ove godine 2395 učenika nije uspjelo napisati esej za prolaznu ocjenu, unatoč tomu što je prag prolaznosti iznosio 26,7 posto. Pritom 1963 pristupnika (7,3 posto) na eseju nije uspjelo dobiti niti jedan bod. Lani, kada esej nije bio uvjet za prolazak na ispitu iz hrvatskoga, nula bodova ostvarilo je desetak posto učenika. Na upit što se događa s gimnazijalcima na maturi, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović kaže: ‒ Napravit ćemo temeljitu analizu jer sada možemo samo nagađati. Moguće je da je i matematika tomu pridonijela. Kao i svake godine, gimnazijalci ostvaruju znatno bolje rezultate na maturi od učenika strukovnih škola. Iz hrvatskog jezika najveći udio gimnazijalaca (46 posto) dobio je četvorku, dok je većina učenika strukovnih škola (40 posto) dobila trojku. Odličnu ocjenu iz ispita materinskog jezika dobilo je 22 posto gimnazijalaca i 1,32 posto učenika strukovnih škola. Ukupno, iz hrvatskoga je petica oko devet posto, četvorki je 26 posto, trojki 35 posto, dvojki 16 posto, uz spomenutih 13 posto jedinica. U odnosu na lanjskih šest posto učenika koji su pali ispit na višoj razini matematike, ove je godine takvih devet posto. Osnovnu razinu, slično kao i lani, nije položilo njih 19 posto. Unatoč tomu što učenici engleski jezik svladavaju bolje od hrvatskoga, iz tog je ispita na višoj razini 0,9 posto negativnih ocjena, a na osnovnoj 19 posto. Najproblematičniji je predmet fizika: čak 46,4 posto kandidata nije uspjelo zadovoljiti prag prolaznosti, dok je lani takvih bilo 38 posto, a godinu prije 31 posto. I predmet informatiku ovogodišnji su maturanti riješili lošije nego lani, kada ih je palo 21 posto, a sada 27. Biologija i kemija imaju slične rezultate. Prolaz iz biologije nema 17 posto kandidata (lani devet), dok je kemiju palo njih 19,5 posto u odnosu na lanjskih 13 posto. Test iz politike i gospodarstva posebno je iznenađenje – njega je palo čak 31,3 posto učenika, gotovo dvostruko više no lani. Na ovogodišnjoj je maturi zbog neovlaštene uporabe